Vjetroenergija

Scorpio

Registrovani član
Registracija
27-04-2014
Poruke
654
Reakcije
156
Lokacija
Spol
Energija vjetra osigurava 8% električne energije u EU
ypJ1Urg.png
Ukupan kapacitet vjetroelektrana Evropske unije dosegnuo je u 2014. godini 129 gigavata i pokriva 8 posto evropskih potreba za električnom energijom, što je jednako ukupnoj godišnjoj potrošnji Belgije, Holandije, Grčke i Irske.

Prema izvještaju Zajedničkog centra za istraživanje - Joint Research Centre (JRC) Evropske komisije, ovaj impresivan rast mogao bi do 2020. omogućiti energiji vjetra da zadovolji 12 posto evropskih potreba i znatno doprinijeti cilju od 20 posto udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije.

Vjetroelektrane su pogodne za okoliš, ali ne i za ptice i šišmiše

Ovaj izveštaj predstavlja tehnologiju, tržište i ekonomiju sektora energije vjetra s težištem na EU. Energija vjetra je obnovljivi izvor energije koji je u posljednja dva desetljeća doživio najširu i najuspješniju primjenu, povećavši globalni kapacitet s 3 na 370 GW. Prošla je godina bila rekordna s instaliranih 52,8 GW novih kapaciteta vjetroelektrana, što je rast od 48 posto u usporedbi s 2013. i 17 posto više od (tada rekordne) 2012. i 45,2 gigavata.

S 23,2 gigavata novih instalacija i tržišnim udjelom od 44 posto, Kina je daleko ispred zemalja članica Evropske unije koje su zajedno instalirale 13,05 GW. EU i dalje vodi po kumulativnom kapacitetu i 129 GW kopnenih i offshore vjetroinstalacija, što je omogućilo da šest zemalja - Danska, Portugal, Irska, Španija, Rumunija i Njemačka proizvedu između 10 i 40 posto svoje električne energije iz energije vjetra.

Evropski proizvođači turbina opskrbili su 78 posto ne-kineskog svjetskog tržišta u 2014. U kontekstu rastuće konkurencije i pada cijena turbina, uspjeli su popraviti svoje bilance zahvaljujući boljem upravljanju troškovima i manjim troškovima sirovina. Troškovi proizvodnje energije vjetra nastavljaju padati velikim dijelom zahvaljujući padu troškova finansiranja projekata. (croenergo.eu, Ptice.info)
 
Relativno mali procenat ali veliki uspjeh.
 
Protesti protiv vjetroelektrana na Vlašiću
TSfpFlb.png
Organizacije koje okupljaju ljubitelje prirode, planinare, stočare i lovce iz Travnika najavile su za subotu proteste protiv postavljanja vjetroelektrana na Vlašiću.

Upozoravaju da će vjetroelektrane narušiti planinski ambijent, te poremetiti biljni i životinjski svijet.

- Izgradnjom vjetroelektrana na Vlašiću došlo bi do velike štete za biljni i životinjski svijet, a da ne govorimo o negativnom uticaju na ljude koji su od pamtivijeka živjeli s okolišem - navodi se u saopštenju.

Udruženja tvrde da podržavaju sve investicije, ali ne i po cijenu uništavanja planine.

Protesti su najavljeni za sutra u 15.30 sati na Galici.

Vlašić je planina u srednjoj Bosni, Bosna i Hercegovina. Najvećim dijelom se prostire kroz Travnik, Kotor-Varoš, Skender Vakuf, Dobretiće, Vitez i Zenicu.

Ova planina je jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini i okolnim zemljama. Vlašićka visoravan je visoka 1300 m, a poznata je po tradiciji pravljenja čuvenog vlašićkog sira, kao i novijem turizmu na Babanovcu (1260 m n.v.), gdje se vremenom etablirao novi bosanski centar zimskog turizma, kojeg rado posjećuju i inozemni gosti.

Vlašić je također pogodan kraj za uzgoj pčela, a razvija se i seoski turizam. (Fena, Ptice.info)
 
To se dešava kad ljudi ne razgovaraju.

Umjesto da se upriliče sastanci, javne rasprave, tv emisije i sl... kako bi se ljudi upoznali sa određenim planovima i kako bi se uvažile eventualne korekcije, ovdje svako radi na svoju ruku i onda se ide po protestima, sudovima, gubi se vrijeme i energija na pogrešan način. :unsure:
 
Na Vlašiću održani mirni protesti protiv izgradnje vjetroelektrana
2c2wpXk.png
Stotinjak ljubitelja prirode, stočara, ekologa, planinara danas je mirno protestovalo na Galici protiv izgradnje vjetroelektrana na Vlašiću, javlja Anadolu Agency.

Naime, Vlada Srednjobosanskog kantona izdala je čak četiri koncesije za vjetrolektrane na platou Vlašića, a firma TLG d.o.o. iz Travnika otišla je najdalje u realizaciji svog projekta izgradnje 20 vjetroelektrana na potezu Galica - Devečani.

- Ako se izgrade te vjetroelektrane možemo se pozdraviti s tradicijom ovčarstva na Vlašiću i proizvodnjom sira. Biće ugroženi i izletnici, planinari, te biljni i životinjski svijet - tvrdi za AA Ilija Valjan koji se, kako kaže, rodio kod ovaca, a već je ušao u osmu deceniju života.

Vlado Lovrinović, planinar, kaže da se od Galice do Devečana prostire najljepša planinarska transverzala u BiH.

- Toga više neće biti ako se izgrade vjetrenjače. Na Vlašiću se trenutno nalazi 20 hiljada ovaca, a još toliko ih je sišlo u nizine. Šta će raditi ti ljudi? Više od stotinu porodica živi od ovčarstva upravo na trasama gdje se planiraju vjetrenjače - ističe Lovrinović.

Stjepan Medić, pomoćnik ministra za energetiku, IGM, rudarstvo i građevinarstvo u Srednjobosanskom kantonu jučer je izjavio je preduzeće TLG d.o.o. Travnik vlasništvo Zorana Vujinovića dobilo koncesiju za izgradnju vjetroleketrana na deset lokacija. Dakle deset ugovora za plato Vlašića.

- Međutim na iste lokacije konkurisala je i Elektroprivreda BiH koja vrši naučna istraživanja i mjerenja na tim lokalitetima. Oni su čak jednu trasu izmjestili, jer su utvrdili da bi vjetroelektrane smetale šišmišima, divljim životinjama i pticama koji na ovom području obitavaju godinama. Poseban je problem što se radi o privatnim posjedima na kojima bi se trebale graditi vjetroelektrane. Vlasnike parcela niko ništa nije ni pitao. Treća stvar, kako je moguće da koncesije dobije poduzeće TLG koje nema ni jednog zaposlenog radnika - pita se Medić.

Marko Bokunić iz Paklareva tvrdi kako investitori već buše ogromne rupe na tom dijelu trase kako bi ispitali zemljište za postavljanje betonskih stubova.

- Nas, vlasnike parcela, niko ništa ne pita. Kao da je to državno, a ne privatno vlasništvo. Imali smo neki dan i problema s tim nelegalnim istraživačima koji vršljaju po našim posjedima, buše zemlju bez pitanja i dozvola - kaže Bokunić.

Velimir Valjan, bivši predsjedavjući općinskog vijeća Travnik, izjavio je kako je planirano da se vjetroelektrane grade u vodozaštitnom pojasu Plave vode.

- Možete li zamisliti da se stubovi ukopavaju u dubinu od 40 metara i da su od zemlje visoki 80 metara. Plava voda je regionalni projekt za pet opština, a vjetroelektrane privatni biznis nekoliko poduzetnika. Hoćemo li javni interes staviti iza privatnog - pita Valjan.

Nakon protesta, građani su se mirno razišli, tvrdeći da će se i dalje boriti za čistu planinu od koje će stotine stočara i ljubitelja prirode imati koristi. (RSa, Ptice.info)
 
Počinje izgradnja Vjetroelektrane Podveležje
ZvTkjGF.png
Potkraj ove sedmice u Gradskoj vijećnici Grada Mostara ozvaničen je početak gradnje izuzetnog važnog projekta za Bosnu i Hercegovinu.

Naime, na svečanoj sjednici potpisani su ugovori između JP Elektroprivreda BiH, kao investitora i izvođača radova Konzorcija HP Investing d.o.o. Mostar, Amitea d.o.o. Mostar i Izgradnja Tojaga d.o.o. Mostar o početnim projektima izgradnje vjetroparka vrijednog oko 162 miliona KM.

Generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Bajazit Jašarević i direktor HP Investinga Hasan Pekušić, potpisali su ugovor kojim će BiH po prvi put dobiti moderno, ekološki prihvatljivo postrojenje za proizvodnju električne energije, koje će u tom procesu koristiti samo snagu vjetra.

Vjetroelektrana Podveležje trebala bi biti instalisane snage 48 MW, što je dva i po puta više od Hidroelektrane Vranduk, čija je gradnja nedavno počela. Za Federaciju su ove investicije važne i zbog ulaganja u obnovljive izvore energije.

Potpisivanjem ugovora potvrđeno je da će se uskoro na Podveležju graditi pristupni putevi, servisne saobraćajnice i montažni platoi za kranove, čime će i zvanično početi izgradnja VE Podveležje. (RSa, Ptice.info)
 
Što više uvoditi ekološka rješenja. Sretno!
 
Kanton Sarajevo dobija prvu vjetroelektranu
lRBQUb0.png
Kanton Sarajevo uskoro će dobiti prvu vjetroelektranu, te se tako priključiti zajednici proizvođača održive energije.

Naime, u srijedu će ministar privrede Kantona Sarajevo Muharem Šabić i prokurista kompanije "Suzlon Wind Energy BH" d.o.o. Pedersen Erik Winther potpisati Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje Vjetroelektrane "Ivan Sedlo – Hadžići".

Kako saznajemo, riječ je o vjetroelektrani sa 12 vjetroagregata po 2,1 MW instalisane snage.

Investiciona vrijednost ovog projekta je oko 30 miliona eura, preciznije 58.674.900 KM, a Kanton Sarajevo će pomenutoj kompaniji dati koncesiju na period od 30 godina.

Inače, kompanija Suzlon, jedna je od vodećih kompanija u sferi proizvodnje vjetroturbina u svijetu, a sa svojih 8.500 zaposlenika je zastupljen u 18 zemalja i na šest kontinenata. Proizvodni kapaciteti Suzlona su u Indiji, SAD i Kini, dok istražne kapacitete imaju u devet zemalja svijeta, kao što su Danska, Njemačka, Španija i Holandija.

- Izabrali smo Ivan-sedlo, jer općina Hadžići je poznata po dobroj klimi za investitore, a Kanton Sarajevo jer se kantonalna Vlada trudi da bude servis i partner pravim investitorima. Nakon mjerenja na ovom lokalitetu, koja su izvršena na tri mikrolokacije, ustanovili smo da je prosječna brzina vjetra 7,7 m/s, što lokaciju čini pogodnom i zbog čega smo se odlučili da počnemo proces za pripremu izgradnje - kazao je za Radiosarajevo.ba Samir Džaferbegović, zastupnik kompanije Suzlon za BiH.

Ovaj projekt će biti idealna prilika da se i bosanskohercegovačke kompanije okušaju u izgradnji ovakvih objekata, te će projektovanje i inženjering raditi domaće firme uz pomoć stručnjaka iz različitih ekspertnih timova kompanije Suzlon. Također, iz Suzlona dodaju da će se truditi da za izgradnju svih objekata potrebnih za funkcionisanje vjetroelektrane budu izabrane domaće kompanije. (RSa, Ptice.info)
 
Nadajmo se i brzoj realizaciji.
 
Nadajmo se i da neće biti pogubno za ptice.
 
Potpisan ugovor o finansiranju vjetroelektrane Bitovnja
ZDuucSO.png
Danas su u Direkciji JP "Elektroprivreda BiH" u Sarajevu Bajazit Jašarević, generalni direktor, i Muhamed Ražanica, izvršni direktor za ekonomske poslove, potpisali s predstavnicima Njemačke razvojne banke (KfW) Konstance Krajs (Constanze Kreiss), regionalna direktorica za jugoistočnu Evropu i Tursku, i Matijas Šmit-Rozen (Matthias Schmidt-Rosen), direktor KfW ureda BiH, ugovor o finansiranju u vrijednosti 1.100.000 eura za pripremu projekta vjetroelektrane Bitovnja.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su dr. sci. Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije JP "Elektroprivreda BiH", i Samir Halilović, projektni koordinator za energetski sektor u KfW uredu u Sarajevu.

Njemačka razvojna banka odobrila je bespovratna finansijska sredstva, koja je osigurala njemačka vlada pod okvirom Njemačke razvojne saradnje sa BiH.
U okviru pripreme projekta bit će izvršena dodatna mjerenja vjetropotencijala mjernim stubom i LIDAR-om, izrada bankabilne izvodljivosti, geološko geotehnička istraživanja, procjena uticaja Vjetroelektrane na okoliš i socijalni razvoj, kao i izrada studije izvodljivosti.

Predviđena je i izrada studije baznog stanja faune ptica i šišmiša, transportne, te studije priključenja Vjetroelektrane na prijenosnu mrežu kao i izrada elaborata i odgovarajuće projektne dokumentacije.

JP "Elektroprivreda BiH" planira izgradnju do 25 vjetroagregata ukupne instalirane snage do uključivo 60 MW, ovisno o vrsti turbina. Dosadašnje analize procjenjuju minimalnu godišnju proizvodnju 110 GWh električne energije.

SfVjDQV.png
Lokalitet planirane vjetroelektrane Bitovnja nalazi se na području sjevernog dijela općine Konjic, u blizini granice sa susjednom općinom Kreševo, udaljen oko 30 kilometara zapadno od Sarajeva. Prostire se na planinskom grebenu sa visinom između 1.530 i 1.700 metara iznad nivoa mora.

Vjetroelektrana Bitovnja jedan je od ključnih proizvodnih elektroenergetskih objekata na bazi obnovljivih izvora energije planiran za realizaciju u okviru dugoročnog plana razvoja JP "Elektroprivreda BiH".

Mjerenja provođena s ciljem utvrđivanja potencijala vjetroelektrane traju od 2010. godine. Sva ispitivanja rađena su u skladu s najstrožijim standardima i preporukama korištenih u EU iz oblasti vjetroenergetike.

U okviru Njemačke razvojne saradnje, KfW kreditnim sredstvima finasira i projekt vjetroelektrane Podveležje sa 15 vjetroagregata. Vjetroelektrana Podveležje će biti izgrađena 10 kilometara istočno od Mostara. (Fena, Ptice.info)
 
Pronađi:
Nazad
Vrh