Uzgajivač Ivica Jurilj, Križevci

Edmir

Registrovani član
Poruke
743
Reakcije
196
Lokacija
Spol
Kišne šume indonezijskog arhipelaga, papige Evica i Nemo zamijenili su tropskim rajem u selu Đurđic pokraj Križevaca (Hrvatska). Par bijelih kukmastih kakadua ipak nije stigao iz divljine, nego je uzgojen i othranjen na farmi Ivice Jurilja, zaljubljenika u ptice i bilje, čije je uzgajalište sa preko 40 parova velikih papiga najveće i najuspješnije u Hrvatskoj.

Ondje se nalaze ptice iz Južnoafričke Republike, Malezije, Argentine, Singapura, Gvajane, Surinama, uzgojene u zatočeništvu.

- Zbog velikog izlova i ugroženosti prirodnih staništa mnoge vrste papiga su pred izumiranjem, stoga je uzgajanje ptica, uz zabranu uzimanja jedinki iz divljine, jedini način njihovog očuvanja. Vraćanje papiga u prirodu, nažalost, nije dalo dobre rezultate. Postoji nekoliko vrsta koje postoje jedino u umjetnom uzgoju - objašnjava Jurilj.

Ivica oduvijek voli ptice. Kao dijete je dobio par pernatih prijatelja i spoznao koliko njihova ljepota i privrženost unose radosti u svakodnevni život.

- Prvo sam počeo uzgajati male i srednje papige, sve do prvog para kakadua, a zatim sam sticao znanje posjećujući stručne seminare i prirodna staništa papiga u Africi, Aziji i Južnoj Americi. Saradnja s uzgajivačima širom svijeta pružila mi je najvrijednije iskustvo - kaže Ivica.

Danas se može pohvaliti primjercima iznimno ugroženih žutokukmastih kakadua, poznatih pod nazivom Cacatua galerita triton, koji su se prvi put u Hrvatskoj izlegli upravo kod njega.

- Velike papige su monogamne ptice i u pravilu par koji se spoji do smrti ostaje zajedno. Kada u prirodi ženka snese jaja, ona nisu brojna, ali su uglavnom oplođena, dok je u umjetnom uzgoju upravo suprotno - objašnjava Jurilj, pokazujući niz volijera s nekoliko parova žakoa, više vrsta ara i kakadua. Raznobojni par edelovih papagaja i žutočele amazone uživale su grickajući voće.

Među njima se nalaze još dvije rijetke vrste ptica, molučki kakadui i are macao, koje su zbog ugroženosti na popisu posebno zaštićenih vrsta svjetske konvencije (CITES).

Svaki par ima svoju volijeru s posebno postavljenim granama kako bi mogli izaći na sunce, kišu ili jednostavno zrak zbog psihičkog zdravlja i kvaliteta perja.

Uz savremeno opremljene nastambe, podijeljene na zimski i ljetni dio s prskalicama koje tokom vrućina raspršuju vodu u maglicu, rastu visoki bambusi čije mladice papige rado grickaju i tako nadopunjuju prehranu koja se sastoji od sjemenki, voća i orašastih plodova. Tako je inženjer Jurilj na najbolji način povezao znanje stečeno studijem agronomije s hobijem koji je postao životni poziv.

- Nije lako othraniti mladunčad papiga. Treba uložiti puno strpljenja, znanja i neprospavanih noći. Prvih petnaestak dana hrane se svakih sat i po, zatim svaka tri sata sve do dobi od tri mjeseca. Katkad se osjećam kao pravi roditelj - kaže Ivica kroz smijeh.

Osim papagaja, na farmi se mogu vidjeti i neobične vrste poput australske kokošaste guske, afričkog krunastog ždrala i druge.

A koliko je samo ljudi raslo uz papige? Sve smo više svjesni da te visokointeligentne životinje imaju sposobnost uzdići se iznad statusa običnog kućnog ljubimca te postati čovjekov prijatelj i suputnik. Ljudi se vežu uz svoje ptice koje imaju mogućnost s njima razgovarati bojom glasa njihovog vlasnika. To se, naravno, ne odnosi na sve vrste papiga. S obzirom na to da postoji mnogo različitih vrsta, kao i zbog samih razlika u njihovom podizanju i držanju, postoje i velike razlike u ponašanju kako između različitih vrsta, tako i među jedinkama iste vrste.

Prvi pogled na aru, dugačku jedan metar te s izraženim, velikim kljunom često kod čovjeka izazove osjećaj nepovjerenja. Boljim upoznavanjem postaje nam jasno da je to vrsta koja je veoma privržena čovjeku i godinama se drži kao kućni ljubimac.

Zbog ljepote i harizme svaka osoba koja voli ptice, mora u svom srcu imati posebno mjesto za najvećeg papagaja na svijetu. Porijeklom su iz Južne i Srednje Amerike gdje se još mogu vidjeti manja jata kako slobodno lete u prirodi. Nažalost, zbog velikog krivolova u tom dijelu svijeta, ali i visoke cijene na crnom tržištu, to je jedna od izuzetno ugroženih vrsta. U posljednjih 20 godina, radi spriječavanja potpunog istrijebljenja zabranjen je uvoz ara s tog područja u ostale zemlje. Zbog velike ugroženosti divljih vrsta, veoma je izražena potreba za uzgojem i održanjem te vrste u zatočeništvu.

Preporučuje se da se kao kućni ljubimci drže samo are koje su ručno othranjene. Ptice iz divljine ne mogu se prilagoditi životu u kućnom okruženju, pa često prave nesnosnu buku koja dovede do gubitka strpljenja i kod najvećih ljubitelja papagaja. Ptice iz divljine nikad ne mogu postati umiljate kao one koje od početka hrani ljudska ruka i koje se ne boje prisutnosti čovjeka.

Ovo mjesto na kojem se može sresti toliko bogatstvo boja, perja i ljubavi prema pticama draga je destinacija posebno djeci. Nekada dođu i organizovano u grupama. Tako je bilo i sa djecom iz dječijeg vrtića Montesori.

Njihova ideja o posjeti uzgajalištu rodila se od jednog četverogodišnjaka koji je neprestano objašnjavao svojim vršnjacima i učiteljici kako on odlazi na farmu u okolici Križevaca gdje žive različite egzotične i domaće životinje koje nisu opasne, koje pričaju i koje izvode različite vratolomije. Priča je izazivala znatiželju, kako kod njegovih vršnjaka tako i kod učiteljica, te su svi zajedno odučili doći u prirodu na izlet u Križevce.

Nakon posjete farmi, mališani su posjetili svoje vršnjake u Dječijem vrtiću "Zraka sunca" gdje su razgledali jezerce, igrali se na igralištu te na koncu i darovali, zajedno s gospodinom Juriljem, dvije patke koje su u jezercu upotpunile raznolikost njegovih stanovnika.

Svrha same posjete bila je, kako navodi gospodin Jurilj, edukacija i širenje svijesti za brigu o prirodi te posjeta drugom gradu gdje se promovišu historijske i kulturne vrijedosti tog mjesta. (jutarnji.hr, krizevci.hr, Ptice.info)
 

upendo

Registrovani član
Poruke
605
Reakcije
224
Lokacija
Spol
Priroda, ptice, dječiji smijeh... najbolji lijek za dušu. :-)
 
Pronađi:
Vrh