Bh. pasmine golubova

zorion

Moderator
Poruke
431
Reakcije
256
Lokacija
Spol
Sarajevski prevrtač
je autohtona bosanskohercegovačka rasa goluba, selekcijom uzgojena u Sarajevu. Spada u grupu orijentalnih prevrtača.

Preci sarajevskog prevrtača doneseni su u Bosnu i Hercegovinu za vrijeme Osmanskog Carstva. U starim zapisima iz tog perioda sa ovog prostora ima više podataka koji govore o uzgoju ove vrste golubova. Prema tim zapisima prevrtače su držali tadašnji begovi i bogati građani Sarajeva. Jedan od najpoznatijih hroničara tog vremena, Mula Mustafa Bašeskija, u knjizi "Posljednji Bešeskijin zapis", spominje golubove prevrtače, koje su Sarajlije donosile na Bentbašu u korpama, puštali ih, a zatim ležeći na leđima posmatrali kako lete i kako se prevrću. Poslije drugog svjetskog rata u Sarajevu se pojavilo mnogo vrsta sarajevskog prevrtača, svih mogućih boja, sa mnogo načina prevrtanja i letenja. Dugom selekcijom došlo se do današnjeg tipa sarajevskog goluba prevrtača, koji se ustalio i okuplja sve više ljubitelja i zaljubljenika. Za opstanak rase zaslužni su u prvom redu uzgajivači iz Sarajeva i okolice.

Sarajevski prevrtači se gaje jednobojni: crni, plavi i plavo-kovani, svi sa metalnim sjajem na vratu.

Kod prskanih osnovna boja je bijela ili sivkasto-bijela, a pojedina pera su prošarana crnom ili plavom ili plavo-kovanom bojom. Prskani golubovi poslije prvog i svakog narednog mijenjanja perja postaju tamniji, tako da nakon nekoliko godina na njima se zapažaju samo tragovi bijele boje.

Bihaćki prvevrtač
je nastao ukrštanjem Sisačkog prevrtača sa Niškim visokoletačem i Vršačkim prevrtačem, a potom i sa Indijskim podnim prevrtačem. Period stvaranja pasmine je 1960.-2000. godine. Postojbina ovog goluba je grad Bihać i šira okolina. Zvanično je priznat 2000. godine.

Golub je srednjeg rasta, veličine uličnog goluba, lijepe glave sa obaveznom lepezastom kapom na glavi, a krila nosi na repu. Snažne je građe, ponosnog držanja, živahan i temperamentan kao prevrtač.

Glava je okrugla sa užim i dužim čelom, obavezno sa kapom koja je lepezasta i postavljena od uha do uha. Od sredine kape po vratu prema leđima postoji grivica. Kljun je srednje veličine, deblji u korijenu, pri kraju zaobljen, bijele je boje, a kod obojenih primjeraka u koleraciji sa noktima. Nosnice su naglašene.

Vrat je nešto duži, uspravnog držanja. Prsa su široka i mišićava, blago isturena. Krila su dobro razvijena, priliježu uz tijelo, nošena na repu. Perje je čvrsto, gusto, dobro priliježe uz tijelo sa naglašenim sjajem. Inače su jednobojni: crni, crveni, žuti, plavi, plavo kovani, bijeli, srebrni, vuga i sivi. U svim navedenim bojama odgajaju se srcasti i šareni primjerci.

Osnovna pasminska odlika ovog goluba je prevrtanje. Bihaćki prevrtač leti u širokim krugovima i na takav način savladava visinu. Sa velike visine počinje prevrtanje u malim i zbijenim krugovima, brzo i učestalo. Grla koja se ne prevrću isključuju se iz daljeg uzgoja.

Janjarski prevrtač
je rasa lijepog izgleda i zavidne tjelesne konfiguracije. Po odlasku Turaka sa naših prostora u istočnom dijelu Bosne, tačnije u Janji ostala je nepoznata rasa golubova prevrtača. Zadnjih stotinjak godina, janjarski uzgajivači su ovu vrstu goluba osvježili sa Komorovskim, Vršačkim prevrtačima a potom sa Niškim letačem.

Golub je srednje dužine, ponosnog stasa, intezivnih boja, lijepog izgleda, veoma pitom i živahan. Glava je srednje dužinje, užeg čela, blago povijenog prema kljunu, bez uglova, ravnog tjemena, koc kape, nešto uzdignutija od tjemena bez rozetni. Kljun je srednje dužine, u korijenu nešto širi, debljine u skladu sa glavom. Krila su mišićava i skladno postavljena, na tijelo čvrsto naliježu, nošena na repu, krajevi se ne dodiruju. Perje je kratko i čvrsto, prijubljeno uz tijelo goluba. Janjarski prevrtač može se naći u sljedećim varijantama: srcasti, šareni, bijeli, crni, crveni, žuti i plavi.

Zenički prevrtač
je rasa goluba nastala krajem osamdesetih godina 20. vijeka zahvaljujući grupi zaljubljenika i stručnjaka za uzgoj golubova. Od 1996. godine, uz njegov radni standard, počeo se pojavljivati na izložbama širom Bosne i Hercegovine, a 2002. godine na 17. međunarodnoj izložbi sitnih životinja u Zenici, priznat je standard ovog goluba.

Zenički prevrtač je nastao ukštanjem orijentalnog, zagrebačkog, sarajevskog i bačkog prevrtača, te lokalnog goluba. Specifičnost zeničkog prevrtača je u tome što prilikom postizanja velikih visina i kod povratka vrši prevrtanje. Golub se prevrće na leđa praveći veliki broj premeta koje završava sjedanjem na rep i poslije toga ponovo se vraća svome jatu u letu.

Stariji zenički golubari su, pored svih ostalih, odškolovani na dvije rase golubova, a to su Pertlovi i Zagrebački prevrtači. Iz ovoga i proizlazi da u Zenici uvijek možete nabaviti Pertle kojih se nećete postiditi ni u pola Pešte, a što se tiče Zagrebačkog bio je golub na kome se izučavalo sve ono što je vrijedno u golubarstvu. Treba spomenuti da je u jednom peridu u Zenici bilo kvalitetnijih primjeraka Zagrebačkih prevrtača nego u Zagrebu, pa su kolege iz Zagreba to javno priznali u ZOO magazinu osamdesetih godina. I danas je Zagrebački prevrtač u Zenici omiljen golub ali nema više tako brojne i kvalitetne ekipe uzgajivača kao nekad.

Ideja o Zeničkom prevrtaču se nametnula onda kada se osjetilo da Zagrebački prevrtač ne ispunjava ono što se od njega očekuje, a to je sportski dio, visok let i prevrtanje. Startni radni materijal je bio sastavljen od Zagrebačkog prevrtača, Kečkemetskog letača i nekih mješanaca koji su bili prisutni to vrijeme u Zenici. Vanjski izgled goluba tako nije bio upitan, ali se postavljalo pitanje sa čime napraviti prevrtanje, dobar let i da se golubovi drže jata. Po ubacivanju Orijentalnog prevrtača došle se do željenih rezultata.

Zenički prevrtač je golub koji lijepo izgleda, ima ga u svim bojama i leti visoko u jatu, izvodi akrobacije i u jatu pada na krov. Srednjeg je rasta, nešto sitniji od goluba uličara, dobro razvijenih grudi, blago isturenih naprijed. Krila nosi ispod repa i ne dodiruju se.

Kljun je nešto kraći od srednje dužine, krila dobro razvijena, perje čvrsto, gusto, sa naglašenim sjajem. Gaje se u svim standardnim bojama: crna, žuta, crvena, vugasta, plava sa crnim prugama, kovana u svim bojama, siva sa i bez pruga i sve su boje intenzivne.

Bijeljinski prevrtač
je rasa čija se historija bazira već od Drugog svijetskog rata.

Smatra se da je ova rasa u svom početku nastajala križanjem Orijentalnog prevrtača i Srpskog visokoletača. Iz sve većeg interesovanja za prevrtanje, kasnije se križa sa Zagrebačkim prevrtačem. 09. jula 1992. godine Bijeljinski prevrtač postaje zvanična rasa golubova.

Pored osobine da se prevrće, ovaj golub se odlikuje izgledom jednog ukrasnog goluba u svim bojama. Srednje je veličine, skladnih proporcija i elegantnog stasa. Kljun je pun i okrugao srednje dužine, krila kraća od repa, perje čvrsto, sjajno i kratko. Jednobojni se gaje u crnoj, crvenoj, plavoj, plavo-kovanoj, žutoj, vugastoj i bijeloj boji. Šareni se gaje u svim bojama neodređenih šara.

Travnički kratkokljuni golub
je rasa čija historija počinje 1950. godine.

Nastao je ukrštanjem Praškog kratkokljunog, Bečkog kratkokljunog i Berlinskog kratkokljunog goluba.

Sudijska organizacija je zvanično usvojila standard Travničkog kratkokljunog goluba 10. februara 1992. godine.

Golub je sitnijeg izgleda, skladnih proporcija, sa širokim zaobljenim grudima. Živahne je prirode, veoma dopadljiv i atraktivan. Spada u grupu visokoletača kratkog kljuna, koji lete visoko u dobro zatvorenom jatu. Tijelo je dosta kratko, perje čvrsto zategnuto, kljun kratak, krila dobro razvijena, nešto kraća od repa.

Dubički prevrtač
je uzgojen u Bosanskoj Dubici još polovinom dvadesetog vijeka. Stvaran je ukrštanjem Bačkog goluba sa kapom, zagrebačkog, sisačkog i vršačkog prevrtača.

Tek 2007. godine, nakon priključivanja društvu za zaštitu i odgoj sitnih životinja Kozara iz Laktaša, kao sekcija Bosanska/Kozarska Dubica, stvorena je prilika da se napravi radni standard, što je rezultiralo mogućnošću da se ovaj golub 2008. godine pojavi na izložbi kao rasa u radu.

Dubički prevrtač je manjeg rasta, skladnih proporcija, kratkih nogu, temperamentan golub sa okruglom kapom koja završava ispod ušiju. Kljun je srednje dužine, u korjenu deblji, vodoravan.

Prsa Dubičkog prevrtača su široka i lijepo zaobljena, krila duga i uska, a uzgojen je u bijeloj, crnoj, crvenoj, žutoj, vugastoj, plavoj sa crnim krilnim prugama, plavokovanoj i bijelošpicastoj boji. (Wikipedia, bihgolub.com, Ptice.info)

Vezano:
Golubovi u prirodi
Golubarstvo u BiH na granici hobija i sporta
Golubovi se neopravdano smatraju štetočinama
 

Dino

Registrovani član
Poruke
447
Reakcije
106
Lokacija
Spol
Imao ih je moj komšija prije rata.

Nama kao djeci ih je bilo zanimljivo posmatrati dok lete u jatima. :)
 
Pronađi:
Vrh