Bjeloglavi sup u Bosni i Hercegovini

paxaro

Registrovani član
Poruke
757
Reakcije
245
Lokacija
Spol
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) se usljed niza trovanja, uništavanja staništa i uznemiravanja prestao gnijezditi u Bosni i Hercegovini početkom 90-ih godina 20. vijeka. Od 2005. godine Bosna i Hercegovina se uključila u “Balkanski akcioni plan za zaštitu lešinara” s ciljem obnove populacije bjeloglavog supa.

Vezano: Bjeloglavi supHranilišta za ptice grabljivice

Aktivnosti realizovane u sklopu datog projekta u periodu od 2005. do 2008. godine predstavljene su u izvještaju Dražena Kotrošana iz Ornitološkog društva Naše ptice, kojeg je objavio 2009. godine i koji slijedi u nastavku teksta.

UvodMetodologija BVAP-a u BiHRezultati BVAP-a u BiHPilot studija o stočarstvu Blagaja i TrebinjaHranilište TrebinjeKavez za supove BlagajZaključciHranilište Stolac

1. Uvod
Prema podacima koje pruža „Prijedlog Crvene liste ugroženih i rijetkih vrsta ptica SR Bosne i Hercegovine“, 97 ptičijih vrsta označeno je nekom od kategorija ugroženosti (Obratil, Matvejev, 1989). Pri tome, 15 vrsta je označeno kao izumrle (Ex) ili potencijalno izmrle vrste (Ex?). Nažalost, novija istraživanja ukazuju da je jedan broj vrsta, u Prijedlogu označenih kao ugrožene, u međuvremenu uslijed izraženih degradacijskih uticaja na staništa, prekomjernog lova, uznemiravanja i trovanja stekao status izumrlih vrsta (Kotrošan, Papes, 2007). Jedna od navedenih vrsta je bjeloglavi sup - Gyps fulvus (Hablizl, 1783).

Prve podatke o bjeloglavom supu u Bosni i Hercegovini objavio je Talsky (1882). Međutim, najznačajniji prilog poznavanju ove i ostalih lešinara koji su naseljavali Bosnu i Hercegovinu u 19. i početkom 20. vijeka dao je dr. Otmar Reiser kustos Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Prema njegovom pisanju (Rajzer, 1889) krajem 19. vijeka Bosna i Hercegovina je bila jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj su bile zabilježene sve 4 vrste lešinara (kostoberina, sup starješina, bjeloglavi sup i crkavica).

Podaci o bjeloglavom supu u Bosni i Hercegovini koje je prikupio Reiser u periodu od 1887. do 1920. godine objavljeni su u njegovoj monografiji o pticama Bosne i Hercegovine (Reiser, 1939), te zajedno sa podacima drugih istraživača iz spomenutog perioda u trećem dijelu “Pregleda istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine” (Obratil, 1972). Na osnovu Reiserovih istraživanja već se tada mogla naslutiti opasnost od nestanka cjelokupne populacije bjeloglavog supa u Bosni i Hercegovini.

U drugoj polovici 20. vijeka podatke o bjeloglavom supu nalazimo u faunističko-ekološkim studijama dr. Svjetoslava Obratila (npr. Obratil, 1984, 1988, 2005).

Posebnu pažnju populacijama bjeloglavog supa u Hercegovini posvećuje srbijanski ornitolog dr. Saša Marinković koji je kroz niz (ko)autorskih radova prezentirao podatke o rasprostranjenju, ekologiji i brojnosti bjeloglavog supa u Hercegovini u periodu druge polovine 20. vijeka (Marinković, Dimitrijević, 1983; Marinković, Grubač, 2000; Marinković, Vasić, 1996; Marinković, Karadžić, 1999; Marinković et al., 1985, 2002, 2005, 2007). Analizirajući podatke iz navedenog perioda očito je da se uslijed značajnih pritisaka (smanjenje stočnog fonda, degradacija staništa, ubijanje, trovanje) populacija bjeloglavog supa postepeno smanjivala do krajnjeg nestanka zbog masovnih trovanja osamdesetih i devedesetih godina i ratnih dejstava u periodu od 1992. do 1995. godine kada su preostale jedinke migrirale u kanjon Uvca (Marinković, pers. comm.). U prilog iznesenom stoje i podaci da su posljednji primjerci na gniježđenju zabilježeni krajem 20. vijeka.

Prema različitim autorima veličina gnijezdeće populacije se u tom trenutku kretala između 20 i 40 parova (npr. 1983/1984 - 30 do 40 parova Obratil-prema Hanić, 1998; 1991- 20 parova, Taves, 1994; Génbol, 1995-prema Marinković, Grubač, 2000). Trovanje se smatra jednim od glavnih uzroka istrebljenja gnijezdeće populacije bjeloglavog supa u Hercegovini. Najpoznatiji slučaj je trovanje zabilježeno u junu 1991. godine u Blagaju kada je potrovano oko 40 jedinki (Sušić, 2002). Prema Marinkoviću i saradnicima (2007) u periodu od 1980. do 1991. godine u regionu Hercegovine otrovano je 97 jedinki.

U periodu od 1992. godine do početka 21. vijeka nije bilo značajnijih istraživanja, pa stoga i izostaju konkretniji podaci o bjeloglavom supu.

Nastavkom ornitoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini započete su i aktivnosti uz prikupljanje podataka o bjeloglavom supu. Pri tome, izostaju podaci koji u potpunosti dokazuju prisustvo, ali ima niz usmenih podataka da je bjeloglavi sup u preletu registrovan na pojedinim područjima Bosne i Hercegovine (Bjelašnica i Dabarsko polje – Grubač, Gašić, 2001; Jahorina – Gašić, 2007; Gatačko polje - perss. com, M. Schneider-Jacoby).

U 1998. godini je pokušana introdukcija bjeloglavih supova na područje Blagaja. U sklopu datog projekta kao donacija su iz Extramadure (Španija) dobijena tri para bjeloglavih supova (Hanić, 1998). Nažalost, zbog neadekvatnog pristupa i nedostatka potrebnih dodatnih uvjeta (npr. obezbjeđivanje hrane i sl.) ovaj pokušaj introdukcije je bio neuspješan (Kotrošan, 2006).

Historijski podaci o rasprostranjenju i gniježđenju bjeloglavog supa u Hercegovini i iskustva neuspjele introdukcije bili su osnova za uključivanje Bosne i Hercegovine u „Balkanski akcioni plan za zaštitu lešinara” (BVAP).

2. Metodologija BVAP-a u Bosni i Hercegovini u periodu 2005.-2008. godine
Prve aktivnosti u sklopu projekta započete su krajem 2005. godine. U prvoj polovini 2006. godine urađeno je rekognosciranje terena od strane članova „Fonda za zaštitu crnog lešinara“ (BVFC) i Ornitološkog društva „Naše ptice” iz Sarajeva. Tom prilikom prikupljani su podaci neophodni za pokretanje projekta i ostvareni kontakti sa potencijalnim saradnicima. Također, urađene su javne prezentacija u Sarajevu i Mostaru s ciljem dobijanja podrške javnosti i posebno nadležnih općinskih i gradskih struktura u Mostaru, Blagaju i Trebinju.

Na osnovu prikupljenih podataka „Fond za zaštitu crnog lešinara“ (BVFC) je izradio plan aktivnosti BVAP-a koje su predviđene da se realizuju u sklopu međunarodnog projekta „Ekološki razvoj u ruralnim oblastima Bosne i Hercegovine i Srbije“. Spomenuti projekat su finansijski podržali Španska agencija za međunarodnu saradnju Ministarstva vanjskih poslova i saradnje (AECI), Fond za solidarnost i saradnju Majorke (Fons mallorqui de Solidaritat i Cooperació) i Centar Balears Europa Ministarstva ekonomije, finansija i inovacija Vlade balearskih otoka. Nosioci aktivnosti u Bosni i Hercegovinisu bile su nevladine organizacije iz Sarajeva (Ornitološko društvo „Naše ptice”), Blagaja (NVO „Novi val”) i Trebinja (NVO „Južnjačko plavo nebo”), uz stručnu pomoć španske organizacije „Fond za zaštitu crnog lešinara“ (BVFC). Podršku projektu kao lokalni saradnik pružio je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

Tokom 2006. i 2007. godine u sklopu navedenog projekta realizovane su sljedeće aktivnosti: pilot studija „Stanje stočarstva i mogućnosti njegovog jačanja na prostorima Blagaja i Trebinja”, eko edukacija i izgradnja kaveza za prihvatanje doniranih jedinki na području Blagaja i postavljanje hranilišta na području Trebinja. Rezultati navedenih aktivnosti i budući planovi u pravcu stvaranja uslova za povratak bjeloglavih supova na područje Hercegovine predstavljeni su u oktobru mjesecu na međunarodnom seminaru “Korištenje ključnih vrsta za ruralni i ekoturistički razvoj” koji je održan u Sarajevu (Kotrošan, 2007).

3. Rezultati BVAP-a u Bosni i Hercegovini u periodu 2005.-2008. godine
Aktivnosti BVAP-a u Bosni i Hercegovini u periodu 2005.-2008. obuhvaćene su akcijama realizovanim kroz projekat „Korištenje ključnih vrsta za ruralni i ekoturistički razvoj”. Za obnavljanje populacija bjeloglavog supa u Hercegovini od posebnog značaja su rezultati dobijeni kroz istraživačku studiju stanja stočarstva u regijama Blagaja i Trebinja, pokretanjem hranilišta u okolini Trebinja i otvaranjem kaveza sa dvije jedinke bjeloglavog supa u Blagaju.

3.1. Pilot studija „Stanje stočarstva i mogućnosti njegovog jačanja na prostorima Blagaja i Trebinja”
Članovi Ornitološkog društva „Naše ptice“ u saradnji sa prof. dr. Esmom Habul su 2006. i 2007. godine obavili terenska istraživanja na području Podveležja i kraških polja u Hercegovini (Fatničko polje, Popovo polje, Dabarsko polje, Nevesinjsko polje, Gatačko polje i dr.) s ciljem konstatovanja stanja stočnog fonda i stočarstva, kao i lovne divljači na navedenim područjima. Na osnovu prikupljenih podataka na terenu, anketiranja lokalnog stanovništva i podataka dobijenih od saradnika na studiji prof. dr. Zahid Čaušević i ing. Sead Hadžiabdić konstatovano je znatno smanjenje stočnog fonda (od 42% smanjenje kod goveda do 70% kod svinja) i lovne divljači na datom području. Također, zabilježen je nedostatak stočara, tehnike i drugih neophodnih preduslova za razvijanje stočarstva. U zaključcima studije istaknuta je neophodnost jačanja stočnog fonda u vidu pomoći stočarima (kupovina ovaca, pasa za čuvanje stoke i sl.), razvijanje programa za jačanje fonda lovne divljači i dr.

3.2. Hranilište na Trebinjskim brdima
U 2006. godini je pokrenuto hranilište na lokaciji Ilijine grede na Trebinjskim brdima. Hranilište su postavili članovi NVO „Južnjačko plavo nebo“ iz Trebinja. Tokom 2006. i 2007. nije zabilježeno dolazak bjeloglavih supova na hranilište. Međutim zabilježeni su gavranovi i galebovi koji uz supove uobičajeno borave na hranilištima.

3.3. Kavez za supove u Blagaju
U organizaciji NVO Novi Val iz Blagaja i uz stručnu pomoć španskih saradnika na području Blagaja je podignut kavez za supove. Iz Španije su donesene dvije jedinke bjeloglavog supa i puštene u kavez na svečanom otvaranju 26.07.2007. godine (autentična slika sa strane). Kavez, pored edukativne i turističke namjene, ima za svrhu privlačenje jedinki bjeloglavog supa za koje se pretpostavlja da prelijeću dati prostor.

Zaključci
Na osnovu rezultata početnih aktivnosti u sklopu BVAP-a u Bosni i Hercegovini može se konstatovati da je neophodno stvoriti određene uslove (npr. razvijen stočni fond kao potencijalna hrana za supove) kao temelj za obnavljanje populacije bjeloglavog supa u Bosni i Hercegovini. Stoga su kao polazna tačka uzeta područja Blagaja i Trebinja. Osnove nastavka provođenja BVAP-a ogledat će se u realizaciji zaključaka projekta „Ekološki razvoj u ruralnim oblastima Bosne i Hercegovine i Srbije“. To se prije svega misli na jačanje stočnog fonda kroz saradnju sa lokalnim stočarima. U tom pogledu predviđeno je da se u sljedećoj fazi podijeli izvjestan broj ovaca i pasa za čuvanje stada kao poticaj obnovi tradicionalnog stočarstva u regionu od Blagaja do Trebinja.

Drugi značajan zadatak u nastavku BVAP-a, uz održavanje pokrenutog hranilišta kod Trebinja, je pokretanje novih hranilišta.

Hranilište Stolac
Neophodno je istaći da su 2007. godine članovi NVO „Vidra“ iz Visokog pokrenuli hranilište na području općine Stolac (Dervović, 2007). I pored činjenice da otvaranje ovog hranilišta nije realizovano u sklopu BVAP-a ukoliko bi se ono održalo aktivnim, predstavljalo bi značajan doprinos obnavljanju populacije bjeloglavog supa u Hercegovini. Iako su prvobitna istraživanja pokazala da supovi još uvijek ne slijeću na trebinjska i stolačka hranilišta, za očekivati je da će u dugoročnijem periodu ona ipak iskazati svoju namjenu. U prilog očekivanjima je i prva dokazana registracija bjeloglavog supa u zadnjih 10 godina. Naime, 14. jula 2007. godine jedna jedinka je zabilježena u preletu iznad Čvrsnice (Kulijer, 2007). Uz spomenuta hranilišta planirano je i pokretanje hranilišta u okolini Blagaja.

Od bitnog značaja je i pokretanje monitoringa ptica na području Hercegovine i edukacija što većeg broja posmatrača ptica. Pored nastavka ranije započetih aktivnosti (edukacija učenika, program sprječavanja trovanja i dr.) nove aktivnosti (monitoring program, nova hranilišta) bi trebale predstavljati osnovu druge faze projekta „Ekološki razvoj u ruralnim oblastima Bosne i Hercegovine i Srbije“ koja bi se realizovala tokom 2008. i 2009. godine. Ove aktivnosti bi se uklapale u ranije predviđeni BVAP plan za Bosnu i Hercegovinu kojim je predviđeno da bi se prvi značajni rezultati obnove populacije bjeloglavog supa u Hercegovini mogli očekivati u periodu između 2010. i 2015. godine.

Dražen Kotrošan, 2009. • Izvorni dokument u PDF formatu: Balkanski akcioni plan za zaštitu lešinara (BVAP) (wild-herzegovina.com, Ptice.info)
 

upendo

Registrovani član
Poruke
592
Reakcije
213
Lokacija
Spol
U Blagaju uginuo posljednji mužjak bjeloglavog supa, ženka Lili neočekivano dobila novo društvo
U Eko Centru Blagaj, kod Mostara, u decembru je uginuo bjeloglavi sup Soko, koji je, uz partnericu Lili, bio posljednji predstavnik ove vrste u našoj zemlji. Soko i Lili su prije šest godina u Blagaj stigli iz Španije, na mjesto gdje je i prije rata bilo prirodno stanište bjeloglavih supova.

Adnan Đuliman, predsjednik NVO Novi val, naveo je kako je ekipa zadužena za kontrolu, došla do centra i pronašla mrtvu pticu. Obavijestili su PU Mostar i dežurnog veterinara, a konsultovali su se i sa kolegama iz Španije. Tijelo ptice poslali su Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, kako bi utvrdili uzrok smrti ptice. Kako je Đuliman naveo, organizacija Novi val ne smatra da je razlog smrti ptice ljudski faktor i pretpostavljaju da se povrijedila uslijed bure.

Đuliman ističe kako je najbitnije izgraditi hranilište za supove, za šta je potrebna pomoć i nadležnih ministarstava. Bjeloglavi supovi su ugrožena vrsta i hrane se lešinama te na taj način zaustavljaju potencijalni lanac zaraze ili spriječavaju začetak epidemije među stokom.

Ženka Lili, koja je bila ostala sama u Blagaju, neočekivano je nedavno dobila društvo - supa Jablana, koji je spašen u blizini Sarajeva.

Nakon što su 24. avgusta na krovu svoje kuće zatekli mladog, iscrpljenog i gladnog bjeloglavog supa, članovi porodice Furtula sa Pala kontaktirali su Ornitološko društvo „Naše ptice“ iz Sarajeva za pomoć.

Članovi udruženja Dražen Kotrošan, Ilhan Dervović i Nermina Sarajlić pticu su preuzeli i prebacili u Eko-centar „Novi val“ u Blagaju, gdje se oporavlja.

- Ptica je pretrpila veliki stres, šok, izgladnjela je i možemo reći da je došla u naš centar u vrlo lošem stanju. Ono što je bitno naglasiti je da je počela jesti i nadamo se vrlo brzom oporavku. Radi se o vrlo mladoj jedinki, a spol ćemo utvrditi nakon analiza. Dali smo joj ime Jablan/Jablanka, po gradu Jablanici gdje smo je preuzeli - kažu iz Eko-centra Novi val. (Klix, Ptice.ba, Ptice.info)
 

lastavica

Registrovani član
Poruke
480
Reakcije
138
Lokacija
Spol
Sup je vrlo korisna životinja jer se hrani leševima.

Pošto je i ugrožena vrsta, zbog toga je jako važno da im se ponudi pogodno stanište, a dio Hercegovine to dokazano jeste.
 

zorion

Moderator
Poruke
420
Reakcije
249
Lokacija
Spol
U Blagaju obilježavanje "Dana lešinara"
Obilježavanju Međunarodnog dana lešinara, 6. septembra, priključiće se i bh. organizacije ”Novi val” i ”Naše ptice” čiji će predstavnici sutra u Blagaju skrenuti pažnju na ugroženost, u prvom redu, bjeloglavog supa, ugrožene vrste ptice koja se nekada gnijezdila na liticama iznad Blagaja.

Na liticama iznad Blagaja do velikog trovanja 1991. godine živjelo je 25 parova supova koji su bili podijeljeni u dvije kolonije i koji su imali 14 aktivnih gnijezda. Jedna kolonija je bila iznad vrela rijeke Bune u prednjem dijelu, a druga u kanjonu prema pećini.

- Nemarom, neznanjem i iz bijesa otrovao ih je lokalni čobanin kojem su vukovi pojeli ovce. Bijesan je ostavio ovcu napunjenu otrovom, ne razmišljajući o supovima – kazao je u razgovoru za agenciju Fena Adnan Đuliman, predsjednik Omladinske organizacije ”Novi val” iz Blagaja, koja od 2007. godine brine o ovim pticama.

Istakao je da je od 2007. godine ”Novi val” s partnerima iz Španije, BiH i Srbije pokrenuo projekte za vraćanje kraljeva visina na bh. nebo.

U tom periodu, kaže, uloženi su ogromni napori da se stvori osnovna infrastruktura, da se educira osoblje, pokrenu kampanje i informiše stanovništvo posebno među školskom populacijom.

- U tom periodu uspjeli smo izgraditi prvi ekocentar u Bosni i Hercegovini i stvoriti uslove za nastavak projekta za sve četiri vrste lešinara i inicirati mnoge projekte koji se direktno i indirektno naslanjaju na vraćanje lešinara u njihovu prirodnu koloniju koja se nekad nalazila iznad Vrela rijeke Bune – navodi Đuliman.

Istakao je da će u nedjelju biti predstavljena i nova ptica, bjeloglavi sup “Jablan” koji je nedavno pronađen na Palama.

Ornitolozi, turisti i ljubitelji supova u ekocentru u Blagaju u proteklih nekoliko mjeseci mogli su vidjeti još samo jedan primjer ptice iz porodice jastrebova, ženku “Lili”, s obzirom na to da je posljednji mužjak “Soko” uginuo.

Đuliman kaže da je “Jablan” sletio na Pale te da je bio otrovan, nije mogao letjeti, a spasili su ga ornitolozi iz Ornitološkog društva ”Naše ptice”.

- Našli smo se u Jablanici, po tom mjestu je “Jablan” dobio ime. Sada očekujemo analize da vidimo stanje kad su u pitanju otrovi i da potvrdimo spol – navodi Đuliman.

Istakao je da ne zna odakle je “Jablan” doletio jer nije imao krilne markere niti prsten.

U nedjelju, u ekocentru u Blagaju o važnosti lešinara govorit će predstavnici Ornitološkog društva ”Naše ptice” iz Sarajeva, Organizacije ”Novi Val” iz Blagaja i Fondacije za zaštitu ptica grabljivica iz Beograda. (Fena, BHRT)
 

lastavica

Registrovani član
Poruke
480
Reakcije
138
Lokacija
Spol
Dali smo joj ime Jablan/Jablanka, po gradu Jablanici gdje smo je preuzeli - kažu iz Eko-centra Novi val.
Kaže u komentarima videa:

"Ova ptica je sletila na moju kuću pa smo pozvali pomoć kako bismo ga spasili :) Inače, mi smo ga zvali Gojko, sad mi neobično vidim da se zove Jablan :(". :hehehehe:
 

paxaro

Registrovani član
Poruke
757
Reakcije
245
Lokacija
Spol
Program obnavljanja kolonije bjeloglavih supova u Popovom polju
Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa u saradnji sa biološko istraživačkom organizacijom "Južnjačko plavo nebo" iz Trebinja pokrenuo je program obnavljanja kolonije bjeloglavih supova u Hercegovini.

U centru za reintrodukciju bjeloglavih supova koji se nalazi u selu Sedlari (Popovo polje) 28. septembra smještena je prva ptica simboličnog imena "Dušan Silni", jer, kako ističu organizatori ovog zahtjevnog projekta, da bi cijela priča uspjela potrebna im je ogromna sila i pozitivna energija.

Ova ptica je slučajno pronađena u okolini Bratunca i zahvaljujući brzoj intervenciji stručnjaka iz Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa utočište je našla upravo u Sedlarima.

- Program stalnog naseljavanja supova iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu još nije zaživio a prema sadašnjim informacijama trebao bi da otpočne početkom naredne godine - navode iz Biološko-istraživačke organizacije "Južnjačko plavo nebo" iz Trebinja.

Bjeloglavi supovi se hrane isključivo uginulim mesom (nisu sposobni da uhvate bilo kakav živi plijen), a na taj način štite ljude od svih potencijalnih zaraznih bolesti koje nastaju truljenjem i raspadanjem životinja u prirodi. (Fena, Ptice.info)
 

Walker

Registrovani član
Poruke
665
Reakcije
201
Lokacija
Spol
Popovo polje će dobiti bjeloglave supove
Bjeloglavi sup autohtona je vrsta jastreba koja izumire na prostorima cijele Evrope. Sup se hrani uginulim životinjama, čime se spriječava širenje zaraza i na taj način vrši prirodna reciklaža pa ga zato zovu i „čistač prirode".

Kako smo saznali od Duška Toholja, izvršnog direktora Biološko-istraživačke organizacije "Južnjačko plavo nebo" iz Trebinja, desetak ovih ptica trebale bi biti uvezene iz Srbije i dovezene u selo Sedlare u Popovom polju, gdje je nekada bilo stanište ovih ptica. Projekt bi trebao da bude realiziran krajem ove ili početkom naredne godine.

Toholj kaže da sada u Sedlarima imaju jednog bjeloglavog supa, koga ne mogu pustiti u prirodu dok ne stignu i ostali, jer ova vrsta živi u kolonijama od najmanje desetak ptica.

- Mladi bjeloglavi sup, koji se nalazi ovdje u Sedlarima, sletio je u jedno seosko dvorište u okolini Bratunca i zahvaljujući dojavi mještana i brzoj intervenciji stručnjaka iz Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa, ptica je odmah prebačena u Centar za reintrodukciju i smještaj bjeloglavih supova u selu Sedlari - ispričao nam je Toholj.

Dodao je da za sada brigu o ovom supu vode članovi Udruženja „Južnjačko plavo nebo", hrane ga i obilaze, da bi ptica koja se ovdje slučajno obrela, preživjela do dolaska cijele kolonije. (Avaz, Ptice.info)
 

davor

Registrovani član
Poruke
23
Reakcije
1
Lokacija
Spol
Nadam se da ćete dovesti do kraja tu priču oko vraćanja supa u BiH, da ne ostane na "trebalo bi".
 

Vran

Registrovani član
Poruke
7
Reakcije
1
Lokacija
Spol
Dio supova je rat otjerao u Srbiju i oni sad trebaju biti voljni da pomognu a kod nas se naravno moraju stvoriti uslovi.
 

upendo

Registrovani član
Poruke
592
Reakcije
213
Lokacija
Spol
Od 2005. godine Bosna i Hercegovina se uključila u “Balkanski akcioni plan za zaštitu lešinara” s ciljem obnove populacije bjeloglavog supa.
Plan je predviđao prve rezultate do 2015. godine ali se nažalost još ništa značajno nije desilo. Prateći ovu temu primjećujem da podijeljena politika opet ima svoje prste u tome.
 

paxaro

Registrovani član
Poruke
757
Reakcije
245
Lokacija
Spol
Nemaš složnost, novac, dovoljno zainteresovanih... i eto ti stagnacije.

Optimizam posljednji umire.
 

lastavica

Registrovani član
Poruke
480
Reakcije
138
Lokacija
Spol
Bitno je ostati optimista, ipak ima puno ljudi koji žele da ove stvari uspiju.
 

Ivana

Registrovani član
Poruke
203
Reakcije
49
Lokacija
Spol
BiH kroz balkanski projekat protiv trovanja lešinara pokušava vratiti ove ptice na svoje nebo
Bosna i Hercegovina priključila se balkanskom projektu protiv trovanja lešinara koji za cilj ima vraćanje te vrste ptica na područja gdje su se nekada gnijezdili.

Bosna i Hercegovina nekada je imala sve četiri vrste, ali nemarom stanovništva, kako navode ornitolozi, sve jedinke su uništene.

U okviru tog projekta prve ptice su puštene u Bugarskoj, a bh. ornitolog Tarik Dervović je kazao da treba hitno raditi na tome da lešinare koji dolete u BiH ne dočekaju otrovi.

- Moramo raditi na podizanju svijesti o važnosti lešinara, da to nisu opasne ptice, nego veoma bitna karika u prirodi. Ne znamo kolike su šanse da dolete ovi iz Bugarske, koji su pušteni na početku projekta, ali u nastavku aktivnosti i u procesu puštanja u susjednim državama, pa i kod nas moramo povesti računa - naveo je Dervović.

Podsjeća da je BiH bila jedna od tri države u Evropi koja je imala sve četiri vrste lešinara, uz Grčku i Španiju. Ističe da su bradan, bjeloglavi sup, crkavica i crni lešinar, vrste koje su nekada letjele bh. nebom.

- U Blagaju su se do 1991. godine gnijezdili bjeloglavi supovi, tada je od trovanja stradalo 30 odraslih gnijezdećih ptica i to je bila posljednja populacija lešinara koja se gnijezdila kod nas. Ne smije nam se više desiti ovakva greška - poručio je Dervović.

U Bugarskoj je pušten crni lešinar, što Dervović smatra historijskim trenutkom za tu, ali i za ostale države Balkana.

- Ovim projektom ćemo raditi na zaštiti svih divljih životinja od trovanja, s fokusom na lešinare, i na taj način napraviti sigurno područje za povratak ovih veličanstvenih ptica u naše krajeve - naglasio je Dervović.

Lešinari su najbolji čistači u prirodi, jer jedu strvine i na taj način spriječavaju zaraze te doprinose ispravnom funkcionisanju ekosistema. S obzirom da nemaju prirodnih neprijatelja, dodaje Dervović, trovanje je najveći razlog izumiranja ove vrste.

Na liticama iznad Blagaja do velikog trovanja 1991. godine živjele su dvije kolonije. Jedna je bila iznad vrela rijeke Bune u prednjem dijelu, a druga u kanjonu prema pećini. (Klix, Ptice.info)
 

Moon

Registrovani član
Poruke
17
Reakcije
8
Lokacija
Spol
Blagaj je ostao i bez dva jedina preostala bjeloglava supa. Tužno.
 
Pronađi:
Vrh