Dan prašuma, 14. septembar

Lorena

Administrator
Poruke
305
Lajkovi
179
Lokacija
Spol
#1
Prašume su vjerovatno najmanje istražen i najvrijedniji ekosistem na svijetu. Najčešće ih se definiše kao prirodne šume razvijene bez značajnog uticaja čovjeka. Postoji nekoliko vrsta prašuma: prašume umjerene i hladne zone, skandinavske prašume, evropske prašume te najpoznatija vrsta prašume, tropske kišne šume.

Najrasprostranjenije su tropske prašume koje danas pokrivaju oko šest procenata sveukupne Zemljine površine. Obuhvataju pojas Ekvatora, a nalazimo ih u Srednjoj i Južnoj Americi, Centralnoj Africi, dijelom na Madagaskaru, u Indiji, širom Jugoistočne Azije te na krajnjem sjeveru Australije.

Karakterizira ih izuzetno složena struktura, a raznolikost biljnog i životinjskog svijeta tu je veća nego bilo gdje na planeti što potvrđuje podatak da na 10 000 m2 prašume raste 50 000 do 20 000 različitih vrsta drveća.

Temperature su tu uravnotežene tokom cijele godine, a prosječna iznosi oko 25°C. Godišnje padne barem 1 500 mm kiše, koja pada gotovo svaki dan. Također, tropske prašume dijele se i na slojeve odnosno katove, i to zbog toga što na različitim visinama šumskog svoda, koji nerijetko doseže visinu i do 70 m, žive različite biljne i životinjske vrste.

Kako bismo razumjeli vrijednost prašuma potrebno je uočiti njihovu ulogu na Zemlji. One imaju veliki uticaj na kišu, jer neravna površina njihovog drveća stvara zračne turbulencije koje povećavaju količinu vode koja hlapi iz šume.

Ona stvara oblake koji se prazne u obliku kiše. Ako šume nestane, padat će manje kiše, brže će se osušiti tlo, a temperatura zraka i tla će rasti. Također, zelene biljke i drveće procesom fotosinteze iz ugljikovog dioksida oslobađaju kisik u zrak. Zbog toga se tropske prašume karakterišu kao „pluća svijeta“. Tropske prašume su ujedno i dom nebrojenim biljnim i životinjskim vrstama.

Zbog svega navedenog, očuvanje tropskih šuma od velike je važnosti. Njihovo uništavanje doprinosu problemu globalnog zagrijavanja. Isto tako ono znači opasnost i izumiranje za mnoge životinjske i biljne vrste.

Najveća sačuvana prašuma u Evropi je Perućica. To je zakonom zaštićeni rezervat koji se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska u Bosni i Hercegovini. Okružena je najvišim planinskim vrhovima u državi - Maglićem (2386 m), zatim Volujakom (1978 m) i Snježnicom (1804 m), dok je od planine Zelengore dijeli kanjon Sutjeske. Dužina prašume iznosi 6, a njena širina 3 kilometra. Zauzima površinu od 1291 hektara.

Iako malo područje, Perućica uslijed uticaja geoloških i klimatskih uslova, posjeduje izvanredno bogatu floru i faunu. Naime, njena vrijednost i značaj ogledaju se prvenstveno u njenom bogatom skupu šumskih zajednica koju čine crna i bijela joha, hrast kitnjaka, grab i crni bor, predplaninsko bukovo drvo i klekovina bora, smreka, jela, i mnoge druge vrste kakve, praktično, više i ne postoje u Evropi. Perućica obiluje unikatnim primjercima bukve, smreče i jele čija stabla prelaze čak i pedeset metara visine, a čiji prečnik iznosi 150 centimetara i koja su stara i po nekoliko stoljeća

Ljepota Perućice ogleda se u ekstremnoj raznolikosti pejzaža od brojnih, pitomih dolina, gustih šumskih kompleksa, prostranih planinskih pašnjaka, riječnih kanjona i krša, sve do visokih, planinskih vrhova. U blizini se nalaze čarobna glečerska jezera Zelengore, koja su, zbog svoje ljepote, nazvana gorske oči. Duboki kanjoni rijeka i veliki broj potoka i bistrih, ledenih izvora nalaze se u njoj, a jedan od njih je i Perućički potok čiji se vodopad Skakavac spušta niz liticu visoku oko 80 metara. (europamagazine.info, skole.hr, Wikipedia, Ptice.info)
 
Pronađi: