Ornitološko društvo "Naše ptice", 15 godina vrijednog rada

zorion

Moderator
Poruke
416
Lajkovi
245
Lokacija
Spol
#1
Magazin Start BiH, u izdanju od 26. januara 2018. godine objavio je intervju sa Draženom Kotrošanom, predsjednikom Ornitološkog društva "Naše ptice" iz Sarajeva, kako bi predstavili aktivnosti ovog udruženja, saznali više o stanju ptičijeg svijeta i prirode u Bosni i Hercegovini, ali i podsjetili na 15 godina postojanja Naših ptica. Kompletan intervju čitajte u nastavku...

Briga o pticama i kroz nauku i kroz praksu
Bosna i Hercegovina je jedna od najznačajnijih destinacija za migraciju ptica. Istraživanja vršena u zadnjih 15-ak godina ukazala su na postojanje Jadranskog migratornog puta, kojim ptice iz centralne i sjeverne Evrope putuju prema Africi preko Balkanskog poluostrva i Jadranskog mora. Centar tog puta migracije u BiH su kraška polja. Primjera radi, na Mostarskom blatu svake godine se u jednom danu zabilježi preko 1500 ždralova, a tokom jedne migracije, jesenje ili proljetne, desetine hiljada ždralova prelijeću i odmaraju na našim kraškim poljima.

- Upravo završavamo dva projekta vezana uz kraška polja na kojima najviše radimo. U okviru tih projekata intenzivno radimo na suzbijanju nelegalnog ubijanja ptica, razvoju infrastrukture poput posmatračnica za ptice, odmarališta, info punktova i sl. na Livanjskom i Duvanjskom polju za "birdwatching" kao mogući oblik turizma i jačanja kapaciteta lokalnih zajednica. U okviru ovih projekata pripremili smo i nominaciju za 15 kraških polja na listu međunarodno značajnih staništa za ptice (IBA lista) - ističe Dražen Kotrošan, predsjednik Ornitološkog društva "Naše ptice", iz Sarajeva.

On dodaje da su trenutne aktivnosti zimsko prebrojavanje na vodenim i močvarnim staništima i cenzus zimovališta male ušare, što rade u saradnji sa kolegama iz Društva za zaštitu i istraživanje biodiverziteta iz Banje Luke. Pri kraju su i radovi na Evropskom atlasu gnjezdarica, gdje je ovo društvo koordinator za BiH, dok uporedo rade i na prvom Bh. atlasu gnjezdarica kojeg je ove godine, u okviru kartiranja gnjezdarica FBiH, podržao Fond za okoliš Federacije BiH.

- Već od proljeća, opet zahvaljujući podršci Fonda za okoliš FBiH, započinjemo rad na projektu za zaštićena područja Kantona Sarajevo, gdje ćemo uraditi inventarizaciju ptica i uspostaviti osnove za sistem monitoringa za vrste koje utvrdimo da su ključne za ova područja.

Ono što posebno izdvajamo jeste da smo dobili saglasnost nadležnih entitetskih ministarstava i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za pokretanje centra za markiranje ptica. Trenutno smo u pripremama i za jesen pripremamo prvi kamp za prstenovanje ptica na Hutovom blatu, a onda i na drugim područjima u BiH. Vjerovatno ćemo i u ove aktivnosti uključiti neke od partnerskih organizacija. Pored spomenutog, nastavljamo sa redovnim aktivnostima i programima kao što su edukativni program Spring Alive, štampanje našeg biltena i kampanje protiv nelegalnog ubijanja ptica - navodi Kotrošan, uz napomenu kako ove godine Društvo obilježava 15 godina rada, a tim povodom planiraju organizovati prigodno druženje sa prijateljima, partnerima i potencijalnim sponzorima u okviru čega bi predstavili desetogodišnji program.

Prije toga, 2. februara, na Međunarodni dan zaštite močvarnih staništa "Naše ptice" će u Livnu organizovati javnu kampanju usmjerenu na zaštitu Livanjskog polja. Naime, ovo područje je jedno od tri (uz Hutovo blato i Bardaču) RAMSAR područja u Bosni i Hercegovini. Nažalost, iako je međunarodno priznato kao područje od značaja za ptice, još uvijek nije zaštićeno u okvirima domaće zakonske regulative niti je urađen plan upravljanja ovim prostorom. Inače, Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu močvara 2. februara 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara.

Kotrošan ističe da su veliki pritisci na staništa Livanjskog polja te da svakog dana postoji opasnost od uništavanja i smanjenja površine od značaja za biodiverzitet. Bardača također još uvijek nema status zaštite, a već je upitan i njen status kao područja od međunarodnog značaja za ptice, jer je devastirana i teško je uopšte govoriti o određenim staništima pošto je danas Bardača jedno veliko polje kukuruza sa malim oazama vode. Zbog neodgovornog upravljanja u teškom položaju je i Hutovo blato. Kanton, koji je osnivač javnog preduzeća koje upravlja ovim područjem, ne vrši kontrolu nad njegovim radom i ne obezbjeđuje odgovarajuće finansiranje, što uslovaljava niz problema u upravljanju, počevši od kontrole krivolova do neadekvatnog sistema borbe protiv požara, ističe naš sagovornik, ali ga, kaže, raduje informacija da Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) planira na izvjestan način obilježiti Dan močvara na Hutovom blatu, čime bi ukazali na djelić aktuelnih problema ovog područja.

Uništavanje staništa i nelegalno ubijanje su primarni problemi, a nedavni primjeri ubijenih sova u Domaljevcu ili opustošenog Hutovog blata nakon zadnjeg požara su nešto što ukazuje na naš svakodnevni odnos spram ptica ili generalno biodiverziteta. Kotrošan kaže da je još bolnije što nemamo odgovor već prihvatamo zdravo za gotovo.

- Niko nije adekvatno procesuiran ni za jedno djelo krivolova ili ilegalnog ubijanja ptica. U tom pogledu ili izostane reakcija ili bude nešto blago u vidu kaznice od par stotina KM. Niko nije odgovarao za požare na Hutovom blatu ili uništavanje Bardače. Odgovore treba tražiti u vrhu sistema. Kada se odmaknemo od ova dva velika problema imamo još stotine sitnih, od nepoznavanja stanja ornitofaune, ne primjenjujemo međunarodne direktive i standarde, neobrazovanje i slično - kaže on.

Kotrošan podsjeća da je više razloga zbog čega su ptice važne za svaki ekosistem.

- Prije svega, njihov položaj u hranidbenim lancima je veoma bitan za prirodnu kontrolu insekata, glodara i sl. S druge strane, lešinari su poznati kao čistači ekosistema jer se hrane na takav način da iza njih ne ostaje otpad od lešina koje bi mogle izazvati trovanja vode i zemljišta. Nažalost, danas je sve manje lešinara i sve više su ovisni od pomoći čovjeka da bi preživjeli. Konačno, ptice vrlo lako i uočljivo reaguju na svaku promjenu i time nas obavještavaju na moguće probleme i opasnosti - navodi naš sagovornik.

Ovo društvo u kontinuitetu realizuje niz većih i manjih aktivnosti.

- S jedne strane, nastojimo prikupiti naučne podatke kako bismo ukazali na značaj određenih područja i izborili se za status njihove zaštite, a tu je i svakodnevna borba za neku povrijeđenu pticu, mladunče ispalo iz gnijezda ili pomoć da se ne uništi gnijezdo rodama. Partnerstva s organizacijama iz Banje Luke, Čapljine, Tomislavgrada i Livna od velike su pomoći u ovakvim akcijama - kaže Kotrošan.

Prema posljednjem popisu koji je urađen u BiH, od 1888. godine do danas zabilježene su 344 vrste ptica. Ovaj broj obuhvata gnjezdarice, preletnice i skitalice.

- Nažalost, to nije broj vrsta koje danas možemo vidjeti. Razlog je to što su u posljednjih 120 godina neke vrste koje su se gnijezdile u BiH u potpunosti istrijebljene, poput bijele kanje, crnog lešinara, velike droplje i malog tetrijeba. Također, pojedine rijetke vrste nisu zabilježene već više od 50 godina, poput kirgijske sadže i male droplje. Ipak, nije sve crno, pa je zahvaljujući sve većem broju posmatrača ptica na terenu u posljednjih par godina zabilježeno nekoliko novih vrsta koje prije nisu viđene u našoj zemlji, kao što su eleonorin soko, rujnica, bjeloglava strnadica i druge. Za pretpostaviti je da danas na godišnjem nivou možemo zabilježiti više od 300 vrsta, koje se ili gnijezde ili se tokom migracija i zimovanja mogu vidjeti u Bosni i Hercegovini - navodi Kotrošan.

Prema njegovim riječima, najugroženije su močvarne vrste i grabljivice. Ova činjenica je prije svega vezana uz staništa na kojim obitavaju te vrste ili njihov način života. S druge strane, nelegalno ubijanje, trovanje i drugi faktori utiču i na druge skupine.

- Najdrastičniji primjer su lešinari. Tokom 19. stoljeća BiH je bila jedna od tri evropske države u kojima su se gnijezdile sve četiri vrste lešinara, ali smo ih sve izgubili u posljednjih sto godina zbog ubijanja, trovanja, izumiranja nomadskog stočarstva i, konačno, ratnih dejstava. Danas je, pored spomenutih skupina i razloga njihovog ugrožavanja, bitno istaći i nedozvoljenu trgovinu pjevicama tzv. "uzgajivača" koji se kriju pod imenom ornitoloških organizacija - upozorava Kotrošan. (Start BiH, Naše ptice, Ptice Forum)
 

lastavica

Registrovani član
Poruke
478
Lajkovi
135
Lokacija
Spol
#4
Ornitološko društvo ”Naše ptice” obilježilo 15 godina rada
Ornitološko društvo ”Naše ptice” u ponedjeljak je u prekrasnom ambijentu botaničkog vrta Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine obilježilo 15 godina svog rada.

"Naše ptice" je nevladina, neprofitna, nepolitička i dobrovoljna organizacija, osnovana 2003. godine u Sarajevu, koja djeluje u oblasti ornitologije, ekologije, prstenovanja i zaštite ptica i njihovih staništa. Aktivnosti Društva obuhvataju edukacijski program, koji ima za cilj edukaciju javnosti o značaju zaštite ptica i njihovih staništa, obuku za posmatranje ptica i načine praktične pomoći pticama, istraživački i konzervacijski program, koji uključuje različite akcije i projekte putem kojih se nastoje prikupiti podaci o značajnim područjima za ptice u Bosni i Hercegovini, stanju populacija rijetkih i ugroženih vrsta, pojavama koje ugrožavaju ptice i njihova staništa i izdavačku djelatnost, koja se ogleda u tome da od 2005. godine redovno izlazi “Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini”, kao i niz brojnih edukativnih materijala, monografija i drugih publikacija u sklopu različitih projekata.



Postoji niz događaja koji okupljaju posmatrače ptica. U Bosni i Hercegovini time se bavi društvo „Naše ptice“, u mnogim akcijama u partnerstvu sa organizacijama iz Banja Luke, Tomislavgrada, Čapljine, Trebinja, Blagaja, kroz svoje aktivosti i projekte. Društvo sa svojim partnerima organizuje mnoge edukativne programe kao što su Spring Alive i naučna praćenja ptica kao što je Zimsko prebrojavanje ptica močvarica (IWC).

Svake godine OD „Naše ptice“ u partnerstvu sa lokalnim organizacijama organizuje Ornitofestival, i to svaki put u nekom drugom gradu, sa ciljem promocije ornitologije, posmatranja ptica, zaštite ptica i staništa, razvoja birdwatchinga kao turističke ponude i generalno okupljanja ljubitelja ptica. Ove godine Orintofestival će se održati u Trebinju od 19. do 21. oktobra. Tema Ornitofestivala je “Zaštita ptica – realnost ili utopija”. (bhputovanja.ba, Ptice.info)



 
Pronađi:
Vrh