Park prirode Hutovo blato

Scorpio

Registrovani član
Poruke
615
Reakcije
142
Lokacija
Spol
Hutovo blato je park prirode i ptičiji rezervat u Bosni i Hercegovini. Smješteno je na pet kilometara od Čapljine, a prostire se na skoro 8.000 hektara prostora u neretvanskoj dolini.

Sam park je u stvari močvara nastala od sistema rijeke Krupe, u tipičnom kraškom ambijentu. Poznat je kao oaza u kojoj su smještene mnoge vrste ptica močvarica kao i veliki broj drugih biljnih i životinjskih vrsta. Projekt Life navodi oko 600 biljnih vrsta na ovom području, na kojem su zastupljena četiri tipa vegetacije: vodena, močvarna, livadska i šumska.

Hutovo blato se nalazi na jednom od četiri migratorna puta ptica iz Sjeverne i Srednje Evrope prema Aziji i Africi. U periodu seobe ptica, one uz povoljne abiotičke (klima, geografski položaj, voda, tlo i dr.) i biotičke uslove (vegetaciju, mikro i makro fauna i dr.) na ovom prostoru, nalaze obilje hrane, tišine i mira za odmor te je zbog toga ovaj prostor od davnina prepoznat kao važno stanište ptica močvarica.

Najveći broj vrsta ptica je registrovan u vrijeme jesenske i proljetne seobe, a također veliki broj vrsta ptica se zadržava na zimovanju i gniježđenju. Prema posljednjim istraživanjima projekta Life na prostoru Parka prirode Hutovo blato zabilježeno je 163 vrste ptica iz 39 porodica. Prema sezonskom statusu, najveći broj vrsta pripada zimovalicama i to njih 53. U zimskom periodu seobe ptica na prostoru Hutovog blata zna boraviti i do nekoliko desetina hiljada jedinki raznih vrsta ptica. Impozantno je posmatrati jata od po nekoliko hiljada jedinki u njihovom kretanju nad ovim područjem.

Uz povoljne klimatske uslove i obilje hrane, određeni broj ptičijih vrsta ostaje tokom cijele godine na prostoru Hutovog blata. Iz te grupe izdvojićemo neke vrste: mali vranac (Phalacrocorax pygmeus), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), siva čaplja (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), žuta čaplja (Ardeola ralloides), gak (Nycticorax nycticorax), divlja patka (Anas platyrhynchos) i druge.

Od velikog bogatstva ptičijeg fonda izdvojićemo: divlja patka (Anas platyrhynchos), patka njorka (Aythya nyroca), patka zviždarka (Anas penelope), patka pupčanica (Anas querquedula), liska (Fulica atra), velika bijela čaplja (Egretta alba), jastreb (Buteo buteo), sova (Bubo bubo), vrana (Corvus cornix) i druge. Ove vrste su zastupljene u zimskom periodu.

Zastupljene su i druge vrste kao što su: Ždralovi (Grus grus), prepelica (Coturnix coturnix), jarebica trčka (Perdix perdix), golub grivnjaš (Columba palumbus), srebrnasti galeb (Larus argentatus), roda (Ciconia ciconia), čaplja danguba (Ardea purpurea), poljska ševa (Alauda arvensis) i druge vrste.

Ovim parkom prirode upravlja Javno preduzeće Hutovo blato.
 

paxaro

Registrovani član
Poruke
763
Reakcije
253
Lokacija
Spol
Jel neko zna koliko se dole ptičiji svijet uspio oporaviti nakon onog velikog požara prije 2-3 godine?
 

Dino

Registrovani član
Poruke
449
Reakcije
106
Lokacija
Spol
Prva godina nakon požara bila je katastrofalna (2012.), a kad se priroda revitalizirala onda su prošle godine imali finansijskih problema i manje turista. To su te naše stalne nedovršene priče o finansiranju i održavanju.
 

Pahuljica

Moderator
Poruke
393
Reakcije
187
Lokacija
Spol
U januaru je održana Radionica za obuku rendžera na Hutovom blatu
U okviru projekta „Implementation of the existing hunting ban in the key biodiversity area Hutovo Blato Nature Park through improving the ranger service and promoting bird watching“ kojeg zajednički realiziraju EuroNatur, Ornitološko društvo „Naše ptice“, Udruga „Lijepa Naša“ i Park prirode „Hutovo blato“, 13. i 14. januara 2014. godine održana je radionica za obuku rendžera.

Radionica je imala za cilj upoznavanje rendžera sa osnovnim tehnikama praćenja i potrebama razvoja monitoringa ptica na području Hutovog blata.

Radionici su uz rendžere iz parka prisustvovali i članovi lovačkog društva „Galeb“.

Drugog dana radionice svi učesnici radionice su učestvovali u zimskom prebrojavanju ptica močvarica (IWC) na području Parka prirode Hutovo blato.

Projekat je finansijski podržao Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF). (ptice.ba, Ptice.info)
 

Scorpio

Registrovani član
Poruke
615
Reakcije
142
Lokacija
Spol
Močvare Hutovog blata mogle bi nestati?
Prema nekim podacima Hutovo blato 'zamuljuje' se godišnje dva centimetra što znači da će tom tendencijom u idućih 35 godina potpuno nestati močvare Hutovog blata, upozorio je direktor JP Park prirode Hutovo blato Nikola Zovko.

Dodao je kako je vrijeme da se javnost i institucije upozore na veliku opasnosti koja prijeti biljnom i životinjskom svijetu te biološkoj raznolikosti močvara Hutovog blata.

On je prije početka prezentacije Akcijskog plana revitalizacije ekosistema Hutovog blata izjavio za Fenu kako je na tom planu radio tim stručnjaka, uz finansijsku podršku Svjetskog fonda za zaštitu prirode - WWF.

Radi se o dokumentu koji oslikava današnje stanje močvara Hutovog blata gdje se jasno vidi da je došlo do degradacije staništa u posljednjih 35 godina, odnosno od izgradnje Hidroelektrane Čapljina i hidroenergetskih objekata u slivu rijeke Trebišnjice čime je narušen vodni režim i više nema dovoljnih količina svježe vode iz izvora.

Također, iz elektrane vode se ispuštaju u donji kompenzacijski bazen što je značajno negativno utjecalo na Deransko blato, odnosno na zonu stroge zaštite, gdje se blato uzdiglo punih 80 centimetara.

Što se tiče smanjivanja broja vrsta koje borave na Hutovom blatu, po Zovkinim riječima, najviše su ugrožene endemske vrste riba, koje pomalo gube izvorišta, a značajno je opala i populacija ptica, posebno onih koje su na crvenoj listi (patka njorka, mali vranac, labud...).

Isto tako ugrožene su brojne autohtone vrste ptica i svakako močvarna vegetacija koja naravno ne može bez vode.

Prema zadnjem istraživanju, od 253 vrste ptica koje su evidentirane u Hutovom blatu prije izgradnje hidroelektrane, utvrđeno je postojanje 163, što znači da na to područje ne dolazi više oko 80 vrsta ptica. Također, značajno je smanjen i broj riba, samo jegulja manje je za oko 80 posto.

Cilj je akcionog plana da se uputi jasan poziv prema elektroprivredama; prije svega Elektroprivredi HZ HB, Elektroprivredi RS-a, te Elektroprivredi Republike Hrvatske, koja isto tako uzima značajne količine vode koja ide prema Dubrovniku, a ne završavaju u Hutovom blatu, kao što je to bilo ranije, da pokažu dobru volju i pomognu Hutovom blatu da bi se konačno zaustavila ova negativna tendencija i počela revitalizacija ekosistema Hutovog blata.

Po novom izvještaju o stanju planete, slatkovodna staništa i vrste su od svih ekosistema pod najvećim pritiskom. Fragmentacija rijeka s branama, urbanizacija i zagađenje voda u posljednjih 40 godina smanjili su broj vrsta koje žive u slatkovodnim staništima za oko 80 posto. Park prirode Hutovo blato i njegove močvare nisu iznimka. Kako bi spriječili dodatno propadanje slatkovodnih staništa i vrsta koje ovise o njima, WWF je u suradnji s partnerima pripremio "Akcioni plan revitalizacije ekosistema Hutovog blata", koji bi trebao odgovoriti na pitanja kako obnoviti močvare Hutovog blata i povratiti njihove iznimno važne ekološke funkcije.

Inače, Međunarodno vijeće za zaštitu ptica stavilo je Hutovo blato na popis važnih ptičijih staništa jer je ovaj rezervat najveći takve vrste u ovom dijelu Evrope kako površinom, tako i raznolikošću.

Ova submediteranska močvara okružena Deranskim jezerom dom je 240 vrsta ptica na njihovom migracijskom putu, kao i desetinama vrsta kojima je ovo stanište stalno prebivalište. U vrijeme migracija na desetine hiljada ptica preplavi ovo jezero i njegovu okolinu, a tokom zime, u Hutovom blatu odmaraju se ptice selice i patke. (RadioSarajevo)
 

upendo

Registrovani član
Poruke
609
Reakcije
225
Lokacija
Spol
Mislim da je "nestajanje" budalaština, a da treba stalno napominjati koliko je važno čuvati ovakva područja - to stoji.
 

paxaro

Registrovani član
Poruke
763
Reakcije
253
Lokacija
Spol
U Hutovom blatu na redovnom zimskom prebrojavanju evidentirano 23.405 ptica
U Hutovom blatu na redovnom zimskom prebrojavanju evidentirano je 23.405 ptica
. Najviše je liski 16.628, slijede patke 5.353, pa kormorani i druge močvarice.

U odnosu na prošlu godinu ptica je manje za oko pet hiljada, za šta Josip Vekić, voditelj Službe zaštite okoliša Parka prirode Hutovo blato ima objašnjenje:

- Koncem prošle godine, pa sve do sredine mjeseca veliki dio Svitavskog jezera, odnosno Donjeg blata bio je zaleđen, čak i do 75 posto površine. To je potjeralo dio ptica s ovih prostora - kaže Vekić.

Valja reći da je projekt zimskog prebrojavanja ptica u BiH obavljen u razdoblju od 7. do 20. januara. U Hutovom blatu brojanje je urađeno po lijepom i sunčanom vremenu, 13. i 14. januara. Inače, prebrojavanje se vrši u preko stotinu zemalja svijeta. Projekt u BiH koordinira Ornitološko društvo „Naše ptice“ iz Sarajeva.

Uz zaštitare Parka prirode i članove Društva ''Naše ptice'', u prebrojavanju na čapljinskom području bili su uključeni i članovi LD ''Galeb'' i nevladinih organizacija.

- Već desetak godina vršimo zimsko prebrojavanje ptica u Hutovom blatu. U zadnje dvije godine situacija je puno bolja nego ranije, ptica je više, što nas raduje. Poboljšana je situacija i u pogledu krivolova, smanjen je zahvaljujući zalaganju rendžerske ekipe s Josipom Vekićem - rekao je vo]a prebrojavanja mr Dražen Kotrošan

Kao posebnost ovogodišnjeg prebrojavanja, Josip Vekić izdvaja dva orla ribara, bjelorepana ili štekavca, piše Večernjak.

- Baš smo imali priliku gledati kako lovi ribu. To je ujedno bio i najuzbudljiviji detalj. I ranije je on dolazio, ali sada smo uočili dvije ptice, jednu mladu i stariju. Cijelu zimu su na Donjem blatu, love liske i ribu. Ovom prilikom zamolio bih ribare i sve posjetioce da ih ne uznemiravaju. Bilo bi nam drago da se trajno nasele - kaže Vekić.

Prvi rezultati ovogodišnjeg brojanja ptica na nivou BiH biće poznati koncem mjeseca. Kad je riječ o Hutovom blatu, prema projekcijama ornitologa kapacitet je 50.000 ptica, što će reći da je trenutno polovično ‘popunjeno’. Međutim, to je znatno bolje nego prije 3-4 godine, kada je broj ptica pao na 7-8 hiljada, pa otud i zadovoljstvo trenutnim stanjem. (Bljesak, Ptice.info)
 

paxaro

Registrovani član
Poruke
763
Reakcije
253
Lokacija
Spol
Park prirode Hutovo blato i WWF organizovali Dan otvorenih vrata povodom 20 godina Parka
Prilikom obilježavanja 20. godišnjice Parka prirode Hutovo blato i Svjetskog dana okoliša, JP Park prirode Hutovo blato i WWF Adria organizovali su 5. juna Dan otvorenih vrata parka.

Cilj događaja pod sloganom "Dođite i doživite iskonsku prirodu u vašem dvorištu“ bio je upoznati širu javnost o dobrobitima koje im pruža ovo iznimno prirodno područje.

U posljednja dva desetljeća Park prirode Hutovo blato suočio se s brojnim izazovima, a pritisci na njegove ekosisteme svake se godine povećavaju, posebno zbog razvoja hidroenergetike u slivu Neretve i Trebišnjice. Stoga su uprava parka i WWF taj dan posvetili održivom upravljanju njegovih najvrijednijih prirodnih resursa – močvara, koje i jesu pod najvećim pritiskom.

- Ovogodišnju godišnjicu povezali smo sa Svjetskim danom okoliša, koji se obilježava svake godine 5. juna, a ovogodišnji je moto "Sedam milijardi snova, a samo jedan planet. Trošimo odgovorno!". Zdravi i funkcionalni ekosistemi temelj su naše budućnosti. Ekosistemi Hutovog blata jedni su od najproduktivnijih u BiH i nude cijeli spektar ekonomski značajnih usluga, od podržavanja turizma, poljoprivrede i ribolova, do pročišćavanja voda i ublažavanja poplava, koje su samo u 2014. uzrokovale milionske štete - rekao je na konferenciji za novinare Nikola Zovko, direktor Parka prirode Hutovo blato.

Tom prilikom WWF i PP Hutovo blato predstavili su Akcijski plan za revitalizaciju močvara, čija se površina od izgradnje hidroenergetskih postrojenja u slivu Neretve i Trebišnjice drastično smanjila. Izgradnjom hidroelektrane Dabar unutar projekta Gornji horizonti i preusmjeravanjem dodatnih količina podzemnih voda, močvare Hutovog blata, a s njima i brojne biljne i životinjske vrste, mogle bi potpuno nestati.

- WWF je danas premijerno prikazao film o uticajima hidroenergetike na močvare Hutovog blata kako bi stručnoj, ali i opštoj javnosti objasnili ovaj veliki problem. Izgradnja hidroelektrana i prateće infrastrukture prouzrokovala je zarastanje močvara, podizanje dna i nestanak brojnih vrsta ptica, vodozemaca i biljaka. Ukoliko želimo spasiti ovo iznimno prirodno područje potrebno je usvojiti snažne mjere sanacije tih ekosistema, a to je moguće samo saradnjom svih strana, od lokalnih i federalnih vlasti, do elektroprivreda koje koriste te vode - rekao je Zoran Mateljak iz WWF-a.

Na događaju su predstavljeni i službeni rezultati WWF-ovog Izvještaja o stanju planeta (Living planet Report) za BiH te rezultati zimskog brojanja ptica uz film "Ptice Hutovog blata". Organizovana je i prva međunarodna umjetnička kolonija iz kiparstva, slikarstva i fotografije pod vodstvom profesora iz UWC i Srednje likovne škole. Kroz umjetničke radionice za djecu, vožnje brodicama, biciklističku utrku, bazar lokalnih proizvođača te kulturni i muzički program brojno građanstvo moglo je iskusiti sve dobrobiti Hutovog blata, saopšteno je iz WWF-a. (Klix, hutovo-blato.ba, Ptice.info)
 

zorion

Moderator
Poruke
431
Reakcije
256
Lokacija
Spol
Svjetski dan močvarnih staništa: Hutovo blato među najugroženijim ekosistemima
Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) upozorilo je kako je Hutovo blato kontinuirano među najugroženijim ekosistemima te da je njegova zaštita i očuvanje na listi prioriteta, ne samo kao prirodne vrijednosti, nego i kao značajnog ekonomskog resursa.

Tim povodom, a u sklopu današnjeg obilježavanja Međunarodnog dana zaštite močvara i močvarnih staništa čiji je ovogodišnji moto "Močvare za našu budućnosti: Živjeti održivo", iz spomenutog ministarstva su pozvali sve korisnike prostora Hutovog blata na saradnju i koordinaciju u provođenju obaveza očuvanja i razumnog korištenja ovog vrijednog prirodnog resursa.

Također, iz resornog ministarstva pozivaju na podizanje lične i kolektivne svijesti o vrijednosti i pozitivnim učincima močvara i močvarnih staništa za našu budućnost.

Hutovo blato prvo je močvarno stanište koje je BiH još 2001. upisala na popis močvara od međunarodne važnosti po metodologiji Ramsarske konvencije čime je ono dobilo status prirodnog dobra koje predstavlja bogatstvo cjelokupnog čovječanstva.

Predstavnici Parka prirode Hutovo blato i Svjetskog fonda za prirodu (WWF) istakli su danas na konferenciji za medije u Sarajevu da nadležne institucije moraju zaustaviti propadanje najvrijednijih močvara u BiH kao što su Hutovo blato, Livanjsko polje i Bardača, zbog njihovih značajnih ekoloških funkcija. (Fena, Ptice.info)
 

Vedran

Registrovani član
Poruke
274
Reakcije
57
Lokacija
Spol
Stalno iznova konstatujemo, a rijetko mijenjamo stvari.
 
Pronađi:
Vrh