Srbija je raskrsnica ilegalnih puteva šverca životinja

Ivana

Registrovani član
Poruke
227
Reakcije
62
Lokacija
Spol
Nedavni slučaj nestalih palma kakadu papagaja iz zoološkog vrta u Kolutu kod Sombora još nije riješen, ali se, s obzirom na vrijednost, pretpostavlja da će završiti daleko od Srbije koja je na raskrsnici ilegalnih puteva šverca životinja. Šest papagaja vrijednih ukupno 100.000 eura, ukradenih iz privatnog zoološkog vrta, nisu jedini slučaj krađe i šverca egzotičnih životinja. Lopovi su krali i majmune, rijetke ptice, pa čak i kengure, dok su među švercerima popularni i gmizavci.

- Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES)

U Ministarstvu zaštite životne sredine, stručnjaci iz CITES (Konvencija o međunarodnom prometu ugroženih vrsta) grupe, kažu da u ilegalnoj trgovini postoji velika potražnja za živim primjercima veoma rijetkih i ugroženih vrsta, ali i za dijelovima ubijenih životinja.

- Najčešće se krijumčare tropske ptice, papagaji, tukani, kljunorozi, te gmizavci, kornjače i zmije. Krađa palma kakadua je primjer samo jednog dijela ilegalne trgovine s obzirom na to da se radi o krivičnom djelu teške krađe primjeraka u zatočeništvu. Postoji drugi dio, krivolov direktno iz prirode koji je još ozbiljniji prestup - kaže Pavle Jovanović, rukovodilac Grupe za CITES.

Posljednjih 10 godina bilo je mnogo pokušaja krijumčarenja životinja.

- Tako je na beogradskom aerodromu otkriven šverc zaštićenih vrsta tukana. Imali smo i pokušaj krijumčarenja berberskih makaki majmuna u gepeku automobila na Horgošu, zatim ara papagaja u najlon džaku za krompir u mjestu za rezervni točak na Kelebiji. Zabilježen je i pokušaj krijumčarenja 50 vrsta gmizavaca i vodozemaca u putničkoj torbi u autobusu na Gradini, gde je bilo 11 otrovnih zmija. Jedna od najvećih zaplijena se dogodila u graničnom pojasu Srbija-Makedonija kada je u automobilu nađeno više od 1.320 živih barskih kornjača u platnenim džakovima za kafu - kaže Jovanović.

Ipak, krađe u zoološkim vrtovima nisu isključivo vezane za profit. Među posljednjim krađama životinja u zatočeništvu je prošlogodišnji nestanak tamaris majmuna iz Zoo-vrta na Paliću. Desetak dana kasnije, čuvari su u zoru ispred ulaza pronašli kavez sa majmunom pošto se kradljivac pokajao.

- Ljudi misle da su majmuni slatki i da mogu da ih drže u kući. Ali to nije tako. Poslije nestanka majmuna razradili smo sistem video-kamera i u svakom trenutku vidimo šta se dešava - kaže biolog Kristijan Ovari iz Zoo-vrta na Paliću.

U Beogradskom zoo-vrtu su prije desetak godina dvojica mladića ukrala kengura, ali im je on pobjegao, podletio pod vozilo i uginuo.

Poslije zaplijena, životinje se čuvaju u zoo-vrtovima u Beogradu ili na Paliću. Tako je na Palić stiglo i šest makaki majmuna.

- Ima dosta krijumčarenja zmija i kameleona, koje ljudi pokupe iz prirode kada su na ljetovanju. Osim toga, i uzgajivači se međusobno obračunavaju. Bilo je papagajdžija koji su krali jedni od drugih. U par navrata smo spašavali medvjede jer su oni zanimljivi dok su mali, ali niko ne razmišlja da izrastu u životinje teške par stotina kilograma - kaže Ovari.

Zaplijenjene životinje su vlasništvo Ministarstva zaštite životne sredine, a često na Paliću smještaj i brigu preuzimaju za zmije i škorpije, koje su opasne i lahko dostupne.

- Jednu škorpiju smo zatekli dok je rađena zaplijena zmije. Na crnom tržištu njena vrijednost je oko 40 eura, živi u Africi u divljini i do nje se lahko dolazi - kaže biolog.

Stručnjaci kažu da se rijetke životinje i ubijaju da bi se od njih dobili razni proizvodi. Tako kobre i škorpije završavaju u flašama kao suveniri, a od mljevenih kornjačinih oklopa se prave razni želei.

- Od kolega iz Kine saznali smo da se kod njih kosti kornjača melju i koriste u medicini, ali i kao dodatak jelima. Na udaru su i papagaji. To nije naša autohtona fauna, ali putevi šverca vode kroz Srbiju - kaže Ovari.

Carinska iskustva iz prakse brojna su i vrlo slikovita, od goluba u rukavu, tukana u koferu, majmuna i krokodila u auto-prikolici, pa do slučaja sa šest preplašenih i zagrljenih makaki majmuna. Na tržištu vrijednost jedne jedinke ove vrste dostiže i 3000 eura. U sjećanju carinika ostaće upamćene i zaplijene živih zmija, guštera i žaba, uredno spakovanih u vreće i plastične kutije za hranu. Na Preševu je prije nekoliko godina zabilježen slučaj krijumčarenja majmunice stare sedam godina i mužjaka krokodila. Prepariranu glavu zaštićene vrste vuka (Canis lupus) pokušao je da bez odgovarajućih CITES dozvola u Srbiju unese ruski državljanin koji je doputovao letom iz Moskve. Na aerodromu su otkrivena i dva krzna afričkog leoparda (Panthera pardus), čija je vrijednost procjenjena na 5.000 eura. Nosio ih je u prtljagu državljanin Crne Gore, koji je doputovao iz Nigerije preko Frankfurta u Beograd. Četiri flaše iz Kambodže pune azijskog napitka u kojem je inače zmija sa škorpijom u čeljustima, a koristi se kao navodni afrodizijak, zaplijenjeno je kod dvojice Rumljana.

Prema Zakonu o zaštiti prirode, novčane kazne za blaže prestupe kreću se od 50.000 do 150.000 dinara (420-1260 eura) za fizička lica, i od 500.000 do dva miliona dinara (4200-17000 eura) za pravna lica. Kazne mogu biti i veće, ali i zatvorske, čak do pet godina ako se djelo kvalifikuje kao krijumčarenje. (B92, Ptice.info)
 
Pronađi:
Vrh