Sarajevska političarka tražila obračun s vranama, ornitolozi predložili edukaciju

zorion

Moderator
Poruke
429
Reakcije
254
Lokacija
Spol
Zastupnica SBB-a u Skupštini Kantona Sarajevo Jasna Duraković predložila je na sjednici 23. januara da se angažuju lovačka društva koja će raditi na odstrijelu vrana u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Duraković je na samom početku obraćanja kazala kako je svjesna da je njeno pitanje čudno, ali da mora pitati o porastu broja vrana u Sarajevu. Istakla je da one postaju sve veći problem i da su prema tvrdnjama građana jata agresivnih ptica zaposjela neka naselja u Sarajevu poput Otoke, Dobrinje i Grbavice.

- Radi se o agresivnim pticama. Postale su jedna vrsta grabežljivica koje se vrlo brzo razmnožavaju. Postaje problem, kao što je bio problem s psima lutalicama. Napadaju građane u vrijeme parenja, a to je od marta pa sve do ljetnog perioda - rekla je Duraković.

Zbog posljednje tvrdnje, portal RadioSarajevo.ba pozvao je JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo. Na pitanje da li je u posljednje vrijeme zabilježen napad vrana na građane KS-a, odgovor je bio negativan.

- Ne pamtim da smo u posljednje vrijeme, posljednjih godina imali takav slučaj - rekla je dežurna ljekarka Zakira Pašić, spec. urgentne medicine.

Duraković je na zasjedanju Skupštine KS kazala i da se s problemom prenamnoženosti vrana suočava i nekoliko gradova u Hrvatskoj te da je susjedna zemlja ovaj problem riješila uništavanjem gnijezda vrana u gradskim zonama. Predložila je da nadležni organi počnu raditi s lovačkim društvima na odstrijelu ovih ptica te da je taj proces najbolje završiti u zimskom periodu kada vranama nije sezona gniježđenja. Navela je "Ornitološki savez BiH" kao predlagača takvih mjera.

- Otići na gradsku deponiju gdje ih ima najviše i to završiti na taj način, reducirati broj. Postavlja se pitanje koliko je etično ubijati ove ptice, međutim mnogi ubijaju druge ptice onako iz hobija, a koje nisu štetočine. Pa zašto ne i vrane koje polako postaju veliki problem ovog grada - kazala je Duraković.

Nakon što su mediji prenijeli njene izjave, na Facebooku je okrivila novinare i dodala da vrane prave više štete nego što oni mogu zamisliti, a da joj nije u interesu ubijanje ptica nego da Vlada iznađe adekvatno rješenje problema.

- JKP Rad uredno svakodnevno radi svoj posao u odvoženju smeća i otpada, ali vrane izvlače smeće iz kontejnera i razbacuju ga po naseljima i parkovima. Pored tog rugla koje prave od grada, zabilježen je porast napada na građane - navela je.

Na cijelu situaciju reagovali su iz Ornitološkog društva “Naše ptice”. Naglasili su da se problematika vrana kroz ekskluzivne tekstove i druge medijske priloge svake godine aktuelizira na području Kantona Sarajevo, a slobodno se može reći da je to česta pojava i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja.

- Za početak potrebno je znati da je u Bosni i Hercegovini zabilježeno osam vrsta iz porodice vrana (Corvidae): siva vrana (Corvus cornix), svraka (Pica pica), čavka (Coloeus monedula), gačac ili poljska vrana (Corvus frugilegus), gavran (Corvus corax), planinska ili žutokljuna čavka (Pyrrhocorax graculus), lješnikara (Nucifraga nucifraga) i šojka (Garrulus glandarius). U urbanim sredinama najbrojnije su siva vrana, čavka i svraka, a u manjem broju su prisutni gačac i gavran - pojasnili su iz Društva.

Oni kažu da je najozloglašenija od svih navedenih vrsta, zbog svog ponašanja, siva vrana.

- Ova vrsta, koja je nekad prirodno bila vezana uz poljoprivredna zemljišta, danas je postala simbol gradova. Radi se o veoma prilagodljivoj vrsti, izuzetno inteligentoj, društvenoj i veoma posvećenoj svom potomstvu. Nažalost, zbog svog izgleda i glasanja, mnogi je ne doživljavaju kao dragog susjeda. Kada se na to nadoveže činjenica da u momentima kada se smatraju ugroženima znaju uz glasno glasanje letjeti nisko, onda lako postaju "opasne", “agresivne”, čak i “invazivne”. Po narodnoj uzrečici "u strahu su velike oči" vrane postanu čudovišta veličine krokodila, sa izraženom ubojitom namjerom - na sarkastičan način iz Naših ptica komentarišu pojedina tumačenja.

Smatraju da je istina drugačija. Objašnjavaju da je veliki broj ovih ptica u Sarajevu posljedica činjenice da je Sarajevsko polje bilo poljoprivredno područje. Njihovo dugogodišnje noćilište na području gdje se danas nalaze bazen, stadion, džamija i novoizgrađena zgrada na Otoci, do 1992. godine bila je velika poljoprivredna površina sa preko 200 voćnih i drugih stabala. Stalna izgradnja i smanjenje broja drveća uvjetovali su da vrane sve više koriste krovove i druge dijelove stambenih objekata za boravak. U sumrak, vrane se, kao i druge socijalne vrste, skupljaju u velika jata koja zajedno noće, na visoko drveće odakle imaju dobar pregled okoline, kako bi se zaštitile od predatora.

Dugogodišnja noćilišta se, osim na bivšim poljoprivrednim površinama na Otoci, nalaze na Vilsonovom šetalištu od Elektroprivrede do mosta Suade i Olge, u Velikom i malom Parku, i Botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja BiH. Prisustvo otpadaka biljnog i životinjskog porijekla u otvorenim kantama za otpatke i smetljištima koja se ne održavaju, kao i činjenica da je u urbanoj sredini temperatura viša nego van grada, zbog radijacije iz zgrada i saobraćaja, predstavljaju odlične uslove za ovu vrstu - pojašnjavaju iz Društva.

- Konačno, da razjasnimo i “napade na građane”. Vrane pokazuju agresivno ponašanje u dva slučaja: u periodu kada im mladi izlaze iz gnijezda (otprilike od maja do jula, zavisno od vremenskih prilika), pa pošto još ne mogu da lete, skakuću po tlu i kriju se ispod drveća i u žbunju, u takvim slučajevima, roditelji, a nerijetko i cijelo jato, motri na mladunca i eventualnog “predatora” koji se nađe u blizini tjeraju kreštanjem i niskim letom (koji se percipira kao "napad"). Drugi slučaj je u fazi hranjenja, kada osobu koja prolazi pored otvorenog kontejnera, komada mesa, voća, hrane za napuštene pse, pregaženog goluba smatraju “konkurencijom”, i tu nastupa agresija. Procenat ovakvih “napada” je znatno manji od procenta napada hladnim oružjem, vatrenim oružjem, stradanja u saobraćajnim nesrećama ili direktnih fizičkih obračuna - navodi se u reakciji Ornitološkog društva Naše ptice.

Na kraju, dali su svoje mišljenje o mjerama suzbijanja ili smanjenja populacije vrana. Efekat odstrijela, tvrde, bio bi nikakav jer će se vrane već tokom naredne sezone umnožiti u istoj mjeri i biti podjednako prisutne na istim mjestima. Prema Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine, upotreba lovačkog oružja u naseljima je zabranjena, i takav “odstrijel” bi se smatrao krivolovom, koji predstavlja ozbiljno krivično djelo, i niti jedan savjestan lovac se neće upuštati u takvo što. Nadalje, prizori mrtvih ptica koje padaju sa drveća u parkovima i drvoredima zasigurno ne bi imali pozitivan efekat na psihičko stanje građana - napominju iz Društva.

- Ukoliko se ovom problemu zaista želi pristupiti prema Evropskim dobrim praksama, o kojima je usput navedena zastupnica izrekla niz netačnosti, leži u borbi za kontrolu smetljišta. Naime sve ptice su vrlo ekonomične i neće podizati veći broj potomaka nego što mogu prehraniti. Drugi način je skidanje gnijezda prije sezone gniježđenja, ali ne na način da se posiječe pola stabala, kako smo bilo svjedoci u pojedinim slučajevima u gradu Sarajevu. I ovdje je efekat upitan jer će se početi dešavati da se vrane počnu gnijezditi na stambenim zgradama koje su podignute na uštrb brojnih drvoreda, ali će se opet predvečer skupljati na poznatim lokacijama za noćenje - pojašnjavaju sarajevski ornitolozi.

Iz tog razloga preporuka Društva je pokretanje programa smanjenja sekundarnih smetljišta, kontrole nad postojećim kontejnerima i sličnim odlagalištima. Prisustvo vrana na glavnom smetljištu, koje smatraju hranilištem, ne predstavlja opasnost. Druga mjera je edukacija stanovnika o pticama i općenito biodiverzitetu, kao i o ponašanju spram životinja, kako bi se spriječila euforična stanja i izmišljanja scenarija iz jeftinih filmova katastrofe - zaključili su iz OD Naše ptice i dodali da stoje na raspolaganju Skupštini Kantona Sarajevo da educiraju njihove zastupnike o navedenoj problematici. (Klix, RadioSarajevo, Naše ptice, Ptice Forum)
 

plima

Registrovani član
Poruke
49
Reakcije
5
Lokacija
Spol
Da si konsultovala stvarne ornitologe umjesto "Ornitološki savez" koji ustvari okuplja uzgajivače ptica, ne bi se tako osramotila.
 

krug

Registrovani član
Poruke
15
Reakcije
1
Lokacija
Spol
Nije loše da se o tome diskutuje u skupštinama, ali se očigledno loše pripremila.
 
Pronađi:
Vrh