Bh. biolozi posjetili zaštićeni pejzaž Gajna u okviru projekta Kraška polja III

Lorena

Administrator
Poruke
320
Reakcije
202
Lokacija
Spol
Grupa biologa iz Bosne i Hercegovine posjetila je Gajnu, zaštićeno područje u Hrvatskoj koje predstavlja pozitivan primjer mogućnosti održivog razvoja u skladu sa zaštitom prirode.

Domaćini iz Hrvatske, Brodsko ekološko društvo (BED) i članovi Pašnjačke zajednice braniteljske zadruge Eko-Gajna, podijelili su sa gostima svoja iskustva prije obilaska terena.

Gajna se nalazi istočno od Slavonskog Broda, kod granice sa Bosnom i Hercegovinom. Tu se uz rijeku Savu proteže 1.500 ha poplavnog područja. Bara Dvorina kod Donje Bebrine ima status ornitološkog rezervata (600ha) a nekoliko kilometara nizvodno, kraj sela Oprisavaca i Poljanaca nalazi se Gajna. Na inicijativu BED-a, od 1990. godine Gajna ima status zaštićenog pejzaža. To je tipični slavonski prisavski pašnjak oplemenjen močvarnom florom i faunom.

Na Gajni se nalazi više aluvijalnih depresija u kojima se redovnim proljetno-jesenskim poplavama zadržava voda i nakon njenog povlačenja u Savu. Projektom koje je izradio BED željelo se u depresijama zadržati vodu što veći dio godine i tako obnoviti vodeni, biljni i životinjski svijet bara. Ostvarenje ove ideje tehnički omogućuje Lateralni kanal koji Gajnu presijeca u njenom zapadnom dijelu. Lateralni kanal skuplja vodu sa Dilja od Slavonskog Broda do Đakova i prelazeći preko Biđa direktno odvodi vodu u Savu. To je područje većim dijelom brdsko, pokriveno šumama tako da Lateralni kanal nema većih zagađivača i relativno je čist.

Iz izvještaja o realizaciji projekta Gajna koje je sačinio BED 1991. godine vidljivo je da su ovo mjesto posjetile mnoge vrste ptica močvarica (ždralovi, prutke, gnjurci, razne vrste pataka, čigre, riječni galebovi, sive čaplje, čaplje žličarke, obične i cne rode...) a neke su se i gnijezdile (patka gluhara, patka krza, liske, vivci...). Ovo je jedinstven projekat u Hrvatskoj u kojem je čovjek uz koristan učinak zdrave vode za napajanje stoke na pašnjaku omogućio razvoj barskog biljnog i životinjskog svijeta.

Močvare su inače staništa za mnoge ptice pjevice, obalne i ptice močvarice, razne vodozemce, gmazove i sisare. Zagađenjem močvare, u vodi još preživljavaju jedino opasne bakterije, alge i štakori kao jedni od najotpornijih na zagađenja.



Posjeta bosanskohercegovačkih biologa Gajni, a potom i Sloveniji, organizovana je u sklopu projekta „Kraška polja III - Podrška zaštiti i održivom regionalnom razvoju Livanjskog i Duvanjskog polja“, kojeg provodi Ornitološko društvo Naše Ptice iz Sarajeva, u saradnji s udruženjima Naša Baština Tomislavgrad i "Dinarica" iz Livna, a uz podršku njemačke fondacije EuroNatur. (BED, Ptice Forum)
 
Pronađi:
Vrh