Kasna košnja na Vranskom jezeru za očuvanje vlažnih livada

Lorena

Administrator
Poruke
320
Reakcije
202
Lokacija
Spol
Vransko jezero je jedno od najvećih vlažnih područja istočne obale Jadranskog mora, od izuzetne važnosti za bioraznolikost kao zimovalište za brojne vrste rijetkih i ugroženih ptica i kao područje rijetkih staništa trščaka, muljevitih obala i poplavnih livada. Vlažne livade rijetko su stanište na Mediteranu, ali i unutar Vranskog jezera, gdje ipak prevladavaju slatkovodna staništa, trščaci i šikare.

Temeljna karakteristika vlažnih livada je ta da, ovisno o vodostaju, provedu i po nekoliko mjeseci godišnje pod vodom, a poplavljuju ovisno o količinama padavina i podzemnim vodama. Njihovo poplavljivanje pogoduje biljnim vrstama koje su prilagodljive promjenama i mogu preživjeti duže razdoblje potopljene kao i duga sušna razdoblja u sezonama kad livada ne poplavi. Kad je na proljeće livada poplavljena, postaje važno mrijestilište za ribe, trava omogućuje ribama zaklon za polaganje ikre kao i prostor u kojem odrasta riblja mlađ, a funkcioniše i kao hranilište za ptice, naročito vrste dugih nogu koje se hrane gacajući po plićaku (čaplje, ćurlini, ibis, žličarka) ili plivajući u plitkoj vodi (patke, liske, gnjurci, mlakuše).

Vlažna livada na Vranskom jezeru, koju Udruga Biom restaurira u saradnji s Javnom ustanovom PP Vransko jezero i uz finansiranje njemačke fondacije EuroNatur, nalazi se pokraj Info stanice i ulaza za posjetioce te se uz rub jezera proteže do ornitološke stanice za prstenovanje ptica. Za razliku od prošle godine, ovu sezonu obilježilo je dugo sušno razdoblje u kojem livada nije bila poplavljena.

Najveću prijetnju očuvanju vlažne livade uzrokuje njeno zarastanje u trsku i raznu drvenastu vegetaciju (konopljika, drača, tamaris). Budući da se izumiranjem stočarstva livada sve rjeđe koristi za ispašu stoke proces zarastanja je ubrzan. Stočarstvo je tradicionalna djelatnost i jedan od najefikasnijih načina kojima se održavaju travnjaci i njihova bioraznolikost, a iako se ovdje više ne susreće stoku, u ljetnom razdoblju su česti prizori turističkih tura s konjima u obilasku jezera. Iz Bioma se nadaju se da će stočarstvo uz mogućnosti agro-okolišnih mjera zaživjeti na ovom području i postati prisutniji model održavanja travnjaka.

Zarastanje livade kontroliše se metodom kasne košnje, kojom se širi površina livade, uklanjajući one dijelove koji su počeli zarastati u mladu trsku i drugu nepoželjnu vegetaciju. Zbog dugačkih podanaka koje trska ima pod zemljom može se širiti jako brzo, pa i do nekoliko metara godišnje. Trska ima svoju funkciju na livadi kao zastor koji smanjuje antropogeno uznemiravanje i njena prisutnost je potrebna, ali ako se ne kontroliše ona počinje preuzimati površinu livade.

Održavanje staništa je trajna borba i u manjem i većem obimu se provodi svake godine. Obim najviše zavisi od vodostaja (košnja na poplavljenoj livadi nije moguća) i stepena zarastanja. Neophodna je redovna košnja prelazne zone, prvenstveno one koja zarasta u trsku, dok se formirani travnjak bez elemenata zarastanja može održavati i povremenim košnjama. (Biom, Ptice Forum)
 

Wolf

Registrovani član
Poruke
21
Reakcije
4
Lokacija
Spol
Koševina je mala cijena u odnosu na to koliko se dobije.
 
Pronađi:
Vrh