Kasna košnja na Vranskom jezeru za očuvanje vlažnih livada

Lorena

Administrator
Registracija
27-04-2014
Poruke
321
Reakcije
204
Lokacija
Spol
Vransko jezero je jedno od najvećih vlažnih područja istočne obale Jadranskog mora, od izuzetne važnosti za bioraznolikost kao zimovalište za brojne vrste rijetkih i ugroženih ptica i kao područje rijetkih staništa trščaka, muljevitih obala i poplavnih livada. Vlažne livade rijetko su stanište na Mediteranu, ali i unutar Vranskog jezera, gdje ipak prevladavaju slatkovodna staništa, trščaci i šikare.

Temeljna karakteristika vlažnih livada je ta da, ovisno o vodostaju, provedu i po nekoliko mjeseci godišnje pod vodom, a poplavljuju ovisno o količinama padavina i podzemnim vodama. Njihovo poplavljivanje pogoduje biljnim vrstama koje su prilagodljive promjenama i mogu preživjeti duže razdoblje potopljene kao i duga sušna razdoblja u sezonama kad livada ne poplavi. Kad je na proljeće livada poplavljena, postaje važno mrijestilište za ribe, trava omogućuje ribama zaklon za polaganje ikre kao i prostor u kojem odrasta riblja mlađ, a funkcioniše i kao hranilište za ptice, naročito vrste dugih nogu koje se hrane gacajući po plićaku (čaplje, ćurlini, ibis, žličarka) ili plivajući u plitkoj vodi (patke, liske, gnjurci, mlakuše).

Vlažna livada na Vranskom jezeru, koju Udruga Biom restaurira u saradnji s Javnom ustanovom PP Vransko jezero i uz finansiranje njemačke fondacije EuroNatur, nalazi se pokraj Info stanice i ulaza za posjetioce te se uz rub jezera proteže do ornitološke stanice za prstenovanje ptica. Za razliku od prošle godine, ovu sezonu obilježilo je dugo sušno razdoblje u kojem livada nije bila poplavljena.

Najveću prijetnju očuvanju vlažne livade uzrokuje njeno zarastanje u trsku i raznu drvenastu vegetaciju (konopljika, drača, tamaris). Budući da se izumiranjem stočarstva livada sve rjeđe koristi za ispašu stoke proces zarastanja je ubrzan. Stočarstvo je tradicionalna djelatnost i jedan od najefikasnijih načina kojima se održavaju travnjaci i njihova bioraznolikost, a iako se ovdje više ne susreće stoku, u ljetnom razdoblju su česti prizori turističkih tura s konjima u obilasku jezera. Iz Bioma se nadaju se da će stočarstvo uz mogućnosti agro-okolišnih mjera zaživjeti na ovom području i postati prisutniji model održavanja travnjaka.

Zarastanje livade kontroliše se metodom kasne košnje, kojom se širi površina livade, uklanjajući one dijelove koji su počeli zarastati u mladu trsku i drugu nepoželjnu vegetaciju. Zbog dugačkih podanaka koje trska ima pod zemljom može se širiti jako brzo, pa i do nekoliko metara godišnje. Trska ima svoju funkciju na livadi kao zastor koji smanjuje antropogeno uznemiravanje i njena prisutnost je potrebna, ali ako se ne kontroliše ona počinje preuzimati površinu livade.

Održavanje staništa je trajna borba i u manjem i većem obimu se provodi svake godine. Obim najviše zavisi od vodostaja (košnja na poplavljenoj livadi nije moguća) i stepena zarastanja. Neophodna je redovna košnja prelazne zone, prvenstveno one koja zarasta u trsku, dok se formirani travnjak bez elemenata zarastanja može održavati i povremenim košnjama. (Biom, Ptice Forum)
 

Wolf

Registrovani član
Registracija
23-03-2015
Poruke
37
Reakcije
6
Lokacija
Spol
Koševina je mala cijena u odnosu na to koliko se dobije.
 
Pronađi:
Vrh