Vrana

Lorena

Administrator
Poruke
312
Reakcije
190
Lokacija
Spol
Crna vrana (Corvus corone corone) jedna je od dvije podvrste vrste vrana. Spada u porodicu vrana. Za razliku od druge podvrste, sive vrane koja je najčešća u istočnoj, crna nastanjuje zapadnu Evropu. Crna vrana ima donekle lošu reputaciju, a duguje je prije svega svojoj boji, nešto manje svom izgledu a najviše bapskim pričama i filmovima. Čovjekova potreba da životinjama dodjeljuje ljudske osobine je uslovila da mnoge vrste ni krive ni dužne budu "počašćene" negativnim imidžem. Ipak, zadržimo se samo na naučnim činjenicama.

Vrane pripadaju redu Corvidae familije Passeriformes kojoj takođe pripadaju i gavranovi i čavke. Iako su prema klasifikaciji različite, vrste vrana se međusobno veoma malo razlikuju. Četrdesetak vrsta ovih ptica naseljava sva područja planete osim Južne Amerike i Antarktika. Najbrojnije su Corvus corone u Euroaziji i Corvus brachyrhynchos na Severnoameričkom kontinentu. Sve vrste vrana su slične veličine koja ne prelazi 50 cm od repa do kljuna i karakterističnog sjajnog crnog perja. Neke vrste, kao što je C. c. cornix, koje žive i na našim prostorima, imaju i poneko sivkasto pero.

Vrane su svaštojedi, hrane se zrnevljem, bobicama, insektima, jajima drugih ptica, ali i lešinama. U mnogim krajevima smatraju se štetočinama pošto se hrane biljnim kulturama. Ljudi ih često ubijaju ili pokušavaju da ih tjeraju na razne efikasne ili manje efikasne načine kao što su strašila. Vrane su društvene ptice i kada njihova brojnost na malom prostoru naraste zaista predstavljaju potencijalnu opasnost za žitarice. Sa druge strane, vrane takođe jedu insekte i štetočine koje ugrožavaju ljetinu i više od njih samih.

Vrane rijetko mijenjaju stanište zbog smjene godišnjih doba iako je primjećeno da na sjevernoj hemisferi neka jata migriraju prije i poslije zime. Generalno gledano one ipak ne spadaju u ptice selice. Ne računajući sezonu parenja kada se parovi osamljuju, vrane se po pravilu kreću u jatima koja mogu brojati i po nekoliko hiljada jedinki. Žive preko deset godina na slobodi i skoro dvostruko duže u zarobljeništvu. Ako se pitate zašto bi neko čuvao ovakvu pticu u kavezu odgovor leži u činjenici da su vrane jedna od najinteligentnijih vrsta ptica na svijetu. Pouzdano je uvrđeno da ih je moguće naučiti da "govore" isto ili više riječi od papagaja.

Toliko o vrsti koju možemo često vidjeti a na koju se zaista rijetko obraća neka posebna pažnja. Zaboravite šablone i filmove pošto vrane sigurno nemaju pojma o stvarima koje im pripisuju ljudi. Obratite pažnju kada vidite vranu koja na primjer u kljunu nosi orah. Možda se iznenadite njenom vještinom u pronalaženju načina na koji će ga otvoriti...

Siva vrana (Corvus cornix) je jedna od dvije podvrste vrste Corvus corone, iz porodice vrana, a živi na sjeverozapadu Škotske, Irskoj, otoku Man i istočnoj Evropi. Ova podvrsta nastanjuje i BiH.

Gnijezdi se u kultiviranom zemljištu često, ali u pojedinačnim parovima. Oprezna, naučena na čovjeka. Lako prepoznatljiva po sivo-crnom perju. Ponašanjem slična crnoj vrani, drugoj podvrsti navedene vrste, s kojom se često udružuje. Let dosta nemaran i lijen, zamasi krila postojani i sasvim plitki. Leti pojedinačno ili u rijetkoj formaciji.

Sive vrane sjeveroistočne Evrope zimi posjećuju istočnu obalu Britanije, uglavnom od oktobra do aprila.

Ponašanje i glasanje je kao kod crne vrane. Osim što zna nanijeti štetu poljoprivrednim kulturama, napada i mladunce drugih ptica (piliće, mlade fazane, prepelice, jarebice).

Čavka
(Corvus monedula) je jedna od najmanjih ptica iz porodice vrana. Naraste do 34–39 cm dužine, prepoznatljiva je po perju crnosive boje sa svjetlijim trbuhom i bijelim šarenicama. Živi po cijeloj Evropi i u Zapadnoj Aziji te Sjevernoj Africi.

Zanimljivost: U ptičijem svijetu, najvećom inteligencijom mogu se pohvaliti vrane i šojke kreštalice, tvrdi kanadski naučnik dr. Louis Lefebvre, uvjeren da je otkrio metodu za mjerenje ptičije inteligencije. Njegova ljestvica kvocijenta inteligencije, što ju je predstavio na naučnoj konferenciji u Washingtonu 2005. godine, temelji se na broju nesvakidašnjih metoda hranjenja ptica u divljini. Index ptičije inteligencije temelji se na 2000 izvještaja o "hranidbenim inovacijama" što su ih naučnici primjetili kod 500 vrsta ptica u divljini i o njima pisali u ornitološkim časopisima posljednjih 75 godina.

- Iz kratkih priča i tekstova stručnjaka o maštovitom i inovativnom ponašanju ptica prilikom hranjenja, prikupili smo obilje primjera. Temeljem toga smo različitim pticama pridodali različite brojeve i otkrili razlike. Neke ptice imaju kudikamo bolje rezultate od drugih - kaže dr. Lefebvre sa Sveučilišta McGill u Montrealu.

Po njegovim riječima, na prvom su mjestu vrane i šojke kreštalice – obje vrste iz porodice, jasno, vrana. Na drugom ih mjestu slijede sokolovi, a među najmudrijim su pticama još i orlovi, čaplje i djetlići. Iznenađuje činjenica da su papige, unatoč povećim mozgovima, na toj ljestvici prilično nisko.

- Pogledajte samo vrane. Ljudi ih ne vole zbog naizgled zlobnog pogleda, zbog crne boje. S druge strane, ptice pjevice poput slavuja ili crvendaća, koje ljudi vole, ne gaje pretjeranu inovativnost - dodaje Lefebvre.

Naglašava da njegova ljestvica ne mjeri koliko su ptice pametne, već samo koliko su inovativne, no budući da je i to jedan od faktora inteligencije, ljestvica možda i nije daleko od istine. (Wikipedia, Ptice.info)
 

Edmir

Registrovani član
Poruke
727
Reakcije
193
Lokacija
Spol
Crna vrana ima donekle lošu reputaciju, a duguje je prije svega svojoj boji, nešto manje svom izgledu a najviše bapskim pričama i filmovima.
Čovjek stalno ima potrebu da nešto satanizira bez potrebe. Valjda ljudi imaju dovoljno strahova i bez takvih gluposti?
 
Pronađi:
Vrh