Sokolar Stjepan Alaber, Zagrađe

upendo

Registrovani član
Registracija
27-04-2014
Poruke
635
Reakcije
237
Lokacija
Spol
PSvqNNC.png
Među rijetkim sokolarima na području Požeško-slavonske županije i Požeštine je 56-godišnji Stjepan Alaber iz Zagrađa. Sokolarstvom se bavi od 2014. godine, a još kao 16-godišnjak zavolio je divlje ptice poput škanjaca, jastrebova i drugih grabljivica.

- Otac mi je bio lovac, a nisam tada znao koje su od tih ptica namijenjene za lov. Jedne prilike u lovu je iz grma izletio fazan, čuo sam neki huk koji je dopirao iznad mene i vidio obrušavanje, a nisam znao šta to znači. U tom trenutku opazio sam kako jastreb kokošar hvata fazana, a kasnije shvatio i doznao da se na taj način može i loviti. To me je počelo zanimati i osjetio sam prema tome neku sklonost. Držao sam kod kuće golubove i vidio kako i njih love ptice grabljivice - kaže Stjepan.

Napominje kako je iz novina doznao za dvojicu poznatih sokolara u Hrvatskoj, Marijana Žižanovića iz Zagreba i Emilija Menđušića iz Šibenika te ih nazvao. Zbog udaljenosti i radnih obveza, nije mogao boraviti pet dana na sokolarskom kursu kod šibenskog sokolara u Centru za sokolarstvo. Stoga je stupio u kontakt sa slavonskobrodskim sokolarom, sada pokojnim Željkom Dragičevićem, koji je imao položen ispit.

- Bio mi je mentor i pripremio me za polaganje sokolarskog ispita. Bio sam vrlo uporan, a Željko me predložio za ispit u Ministarstvu poljoprivrede u Zagrebu, koji sam 2014. uspješno položio te dobio potrebnu iskaznicu. Za smještaj i držanje ptica grabljivica napravio sam ptičarnike (volijere), a trenutno imam po jednog mužjaka i ženku sivog sokola i jastreba kokošara, te dva sokola križanca (hibrida) - sjeverni i stepski soko. Svi su oni prstenovani, imaju svoj broj i evidentirani su u Ministarstvu poljoprivrede - naglašava Stjepan.

Međunarodni sokolarski festival U.A.E.
Sokolarski centar u Dubravi spas za povrijeđene ptice
Prvi uzgoj sivog sokola u kontrolisanim uvjetima u BiH

Za nihovo hranjenje koristi pileće meso, a katkada meso od goluba i fazana. Posebbno vodi brigu da su ptice u čistom i urednom prostoru, a redovno ih jednom dnevno hrani zdravim mesom koje mora prethodno biti u hladnjaku. Najviše, kaže, vole meso od goluba i to je njihova hrana, a osjetljivije su od divljih ptica u prirodi.

Stjepan je član Lovačkog društva “Vražjak“ iz Sesveta i omogućeno mu je sokolarenje u lovištu, kao humani lov, kada je odvojen od drugih lovaca.

- Moji sokolovi love fazane, trčke, prepelice, a jastreb kokošar i zeca, no nisam to koristio jer pritom mogu izgubiti pticu. Ona može daleko otići za fazanom, a loveći zeca može biti ozlijeđena - objašnjava ovaj mještanin Zagrađa

Kaže da sokoli i druge ptice grabljivice nisu korisne samo u lovu, već je njihova primjena i u biozaštiti, kada love i pojedine štetočine na poljoprivrednim površinama, poput čvoraka u vinogradima, vrana, fazana i zečeva. Zanimljiva je njihova primjena u zračnim lukama, prije polijetanja i slijetanja aviona, kada izvježbani sokoli rastjeraju ptice koje bi mogle ometati let. Na taj način doprinose sigurnosti leta u zračnom prostoru.

Od Stjepana Alabera doznali smo da u Hrvatskoj, prema dostupnim informacijama, danas ima oko stotinu sokolara, među kojima su i žene. Ova najstarija lovna disciplina, umjetnost i vještina izuzetno je popularna u svijetu, a kao kulturna baština pod zaštitom je UNESCO-a.

Stjepan napominje kako je učešće na pojedinim takmičenjima i izložbama vrlo zahtjevno i iziskuje puno vremena, što je povezano s izbivanjem iz kuće i po nekoliko dana. Ipak, prije šest godina učestvovao je na manifestaciji Dani lovstva u slavonskobrodskoj Tvrđavi. Zbog radnih, kućnih i porodičnih obaveza te svakodnevnog hranjenja različitih životinja, među kojima su golubovi, fazani i paunovi, te ovce koje uzgaja, to mu je onemogućeno.

Ispričao nam je ovaj lovac i zaljubljenik u ptice grabljivice i druge životinje kako mu je jedan njegov jastreb prije godinu dana izašao slučajno iz volijere i otišao od kuće, a vratio se tek nakon 16 dana. Mislio je da se jastreb nikada više neće vratiti.

IOlndRM.png
Na naše pitanje o ptičijem podmlatku, Alaber nas je informisao da će ga primjenom umjetnog oplođivanja uskoro biti, za što je obučen u Novom Sadu.

- Ptica na mojoj ruci izbaci sjeme koje se instrumentom ubrizga, a oplodnja se obavlja za najviše dva sata nakon što snese jaje, a dalje se nastavlja nakon drugog jajeta i tako redom, što je vrlo zahtjevan posao - ističe Alaber.

Svojim pticama omogućuje kraći let u prirodi tako da u dužini oko 30m razapne uže, a da pritom ne mogu pobjeći. Tokom našeg boravka Stjepan je držao sokola na zaštitnoj rukavici s uzicom, a ptica mu je povremeno slijetala na rame i na glavu, pokazujući mu privrženost i odanost. Pticama se obraća posebnim glasanjem koje oponaša slušajući jastrebove i sokolove. To su, kaže, dva različita glasanja koja se razlikuju za vrijeme parenja i tokom lova.

Na kraju našeg razgovora ovaj je zanimljiv i svestran čovjek, s neobičnim muzičkim i pjesničkim darom, poručio kako je budućnost hrvatskog sokolarenja u biozaštiti, ako se za to bude imalo razumijevanja. Za sada se biozaštita ovdje ne primjenjuje, ali je zato koriste pojedine evropske države, pa i neke u našem okruženju. Posebno je naglasio da je bez obzira na svoje godine, još mlad u sokolarstvu te da stalno uči i stječe nova iskustva. (pozeskivodic.com, Ptice.info)
 

Wolf

Registrovani član
Registracija
23-03-2015
Poruke
47
Reakcije
6
Lokacija
Spol
Pazi ih dobro i onda je korist obostrana.
 

hornet

Registrovani član
Registracija
14-08-2019
Poruke
9
Reakcije
0
Lokacija
Zanimljiv hobi, ko ima vremena.
 
Pronađi:
Vrh