Velika sprutka

Velika sprutka (Calidris canutus) je ptica selica iz reda šljukarica. Uglavnom se seli noću. Odrasle jedinke seobu počinju već u julu, dok polno nezrele ptice kreću na ovo opasno putovanje tek sredinom avgusta, kako bi prikupile što više masnih naslaga. Na gnijezdeće teritorije se vraća u periodu maj-juni. Ponekad se na zimovanju okuplja u ogromna jata.

Smatra se da se u Evropi gnijezdi između 15 000 i 30 000 parova, dok je svjetska populacija procijenjena da broji od 891 000 do 979 000 jedinki.

Dužina tijela od vrha repa do vrha kljuna je 23-26 cm, a raspon krila je 45-53 cm. Masa ptice je od 85 do 220 grama. Dosta je veća i krupnija od crnotrbe sprutke. Kljun je obično prav, kratak i debeo. U letu joj se primjećuje tanka bijela linija na dugim krilima, kratko zaobljeno tijelo i blijedosivi nadrepak.

Zimsko perje i perje mladih ptica je sivo sa izraženom svijetlom obrvom iznad oka i kratkim sivozelenim nogama. Mužjak je u sezoni parenja jarko narandžasto obojen, dok je ženka nešto manje upadljiva. Mlade jedinke, pored sive boje, na sebi imaju i žute prelive na grudima. Ponekad je žuta boja toliko izražena da mladunac može podsjećati na odraslu jedinku u gnijezdećem perju.

Ishranu u periodu razmnožavanja dominantno čine adultni i larvalni oblici insekata, uglavnom iz redova Diptera, Lepidoptera, Trichoptera i Coleoptera, ali i pauci, račići, puževi i crvi. Nedostatak insekata upotpuniće sjemenjem trske, rastavićima i mladicama biljaka. Na seobi se češće hrani školjkama, puževima, člankovitim crvima, račićima, insektima i ikrom potkovičastih kraba iz roda Limulus. Rijetko se hrani ribom i sjemenkama.

Četiri jajeta polaže u plitko udubljenje na ogoljeloj zemlji, stijeni ili šljunčanoj plaži, a obično je okruženo vegetacijom tundre. Roditelji se smjenjuju tokom inkubacije koja traje dvadesetak dana. Ubrzo nakon izlijeganja ptići sami traže hranu, a mogu da lete već nakon 18 do 20 dana.