Nacionalni park Sutjeska

Walker

Registrovani član
Poruke
665
Reakcije
201
Lokacija
Spol
Nacionalni park Sutjeska jedan je od tri nacionalna parka u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 1965. godine, a nakon njega nastali su Nacionalni park Kozara (1967.) i Una (2008.).

Ovo je mjesto gdje imamo dojam da su se sve ljepote prirode skupile na jednom mjestu. Park obuhvata šire područje sliva rijeke Sutjeske, uključujući strogo zaštićeni rezervat prašumu Perućicu, kao i dijelove planina Maglić, Volujak i Zelengora.

Proglašenjem ovog područja Nacionalnim parkom, 1965. godine, u njegove granice ušli su najljepši dijelovi tri opštine, Foče, Gacka i Kalinovika. Ukupna površina parka iznosi oko 17.250 ha, od čega je preko 66% pokriveno šumama, a ostali dio čine pašnjaci, livade i goleti iznad gornje granice šuma.

U parku je zabilježeno 114 vrsta ptica. Međutim, očekuje se da je ovaj broj veći. Rezultat je zabilježen u periodu mart-septembar 2002. godine, što ne može predstavljati egzaktan podatak, što zbog propuštenih perioda za posmatranje, što zbog vremenske distance. Kako god, prema dostupnim podacima, 61 vrsta se gnijezdi u samom parku. 32 vrste posjećuju ovo mjesto samo tokom ljeta, s tim da se gnijezde unutar parka. 16 vrsta ptica pripada selicama koje ovuda prolaze u jesen i proljeće prema sjevernijim predjelima gdje se gnijezde. Spisak ptičijih vrsta u Parku uključuje i 9 vrsta djetlića. Taj broj predstavlja 90% ove familije u Evropi i pokazuje ekološku raznovrsnost mogućnosti koje su djetliću na raspolaganju u ovim šumskim područjima. Inače, u gustim šumama i po planinskim vrletima obitavaju gotovo sve životinjske vrste tipične za balkanski planinski sistem.

Što se tiče biljnog svijeta, on je jednako bogat i raznovrstan. Na primjer, na ovom području postoji preko 100 vrsta jestivih gljiva, kao i veliki broj vrsta sa Crvene liste (liste rijetkih i ugroženih). Zastupljeno je preko 2.600 vrsta vaskularnih biljaka, sa velikim procentom endemičnih i rijetkih vrsta.
 

Edmir

Registrovani član
Poruke
728
Reakcije
193
Lokacija
Spol
Nas su vodili tamo na školski izlet. Bili smo mali i ne sjećam se puno toga, ali je bilo lijepo.

 

upendo

Registrovani član
Poruke
592
Reakcije
213
Lokacija
Spol
U toku istraživanje živog svijeta u NP Sutjeska
U Nacionalnom parku Sutjeska trenutno je u toku istraživanje živog svijeta u kanjonima Sutjeske i Hrčavke, u zoni neposrednog uticaja planiranih malih hidroelektrana na ovim rijekama.

Ovo je nastavak sistematskih istraživanja započetih prošle godine nakon usvajanja studija uticaja na životnu sredinu, koje površno i bez ikakvog utemeljenja procjenjuju da male hidrocentrale neće imati negativan uticaj na okoliš.

Istraživanja su pokrenuli Centar za životnu sredinu, Arbor Magna i WWF, uz podršku švicarske organizacije Pro Natura, a uz učešće preko 20 istraživača iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon niza dostavljenih stručnih mišljenja, publikacija i konsultacija, Vlada entiteta Republike Srpske se Narodnoj skupštini RS-a, koja je trebala da izglasa građansku inicijativu protiv hidroelektrana, obratila posebnim dopisom u kome naročito ističe da se "generalno može konstatirati da su razlozi za pokretanje građanske inicijative dati u samoj inicijativi bazirani na nizu nedokazanih pretpostavki i teoretskih fraza prepisanih iz stručne literature koja služi isključivo za edukaciju, obrazovanje i školovanje učenika i studenata i, kao takvi, ne predstavljaju odraz stvarnog i realnog stanja u Nacionalnom parku".

Đorđije Milanović, iz Udruženja za zaštitu drveća Arbor Magna navodi da trenutno u Hrčavki i Sutjesci boravi više od 20 priznatih istraživača specijaliziranih za 12 grupa organizama (ribe, makrozoobentos, ptice, insekti, slijepi miševi, sitni sisari, velike zvijeri, vodozemci, gmizavci, mahovine, biljke i gljive), koji su vezani za ove vodotoke i koji bi bili direktno ili indirektno ugroženi izgradnjom malih hidroelektrana.

- Ovim se, kao i više puta ranije, jasno pobijaju pomenuti navodi iz dopisa Vlade RS, kako su naši razlozi bazirani na nizu nedokazanih pretpostavki i teoretskih fraza prepisanih iz stručne literature, dok izrađivač studija uticaja na životnu sredinu nije čak ispravno ni prepisao stručne podatke - naveo je Milanović.

Protiv planova za izgradnju hidroelektrana i za očuvanje naših rijeka glasno ustaje naučna i stručna javnost.

Čedomir Crnogorac, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjoj Luci navodi da kаo referentni poznаvаoc riječne mreže u entitetu, аutor brojnih nаučnih rаdovа i monogrаfijа o rijekаmа i zаštiti rijekа, želi da mu se dozvoli dа zаjedno kаžemo "stop hidrocidu" u RS-u u ime nаs i u ime budućih generаcijа.

- Potаmološki biseri rijeke Sutjeskа, Hrčаvkа, Studenа, Jаlovа, Govzа, Bistricа, Jаnj i mnoge druge nа udаru su neprimjerenog nаrušаvаnjа osnovnih prirodnih vrijednosti hidrosfernog kompleksа RS-a - naglašava Crnogorac.

Kampanja "Bitka za Sutjesku" ovim istraživanjem dobija novu dimenziju i dodatnu argumentaciju.

Nataša Crnković, iz Centra za životnu sredinu naglašava da će se za Sutjesku i Hrčavku boriti svim sredstvima.

- Ovo istraživanje pokazuje ozbiljnost, ali i veliku predanost koju nekoliko organizacija ulaže da bismo očuvali najvrijednije kutke naše zemlje. Želimo realnu sliku vrijednosti ovih rijeka, a ovo istraživanje već dokazuje da je riječ o jedinstvenim ekosistemima koji nipošto ne smiju biti ugroženi - navodi Crnković. (RadioSarajevo, Ptice.info)
 

dragon

Registrovani član
Poruke
505
Reakcije
212
Lokacija
Spol
Gladno je to za parama, sve bi uništilo.
 

lastavica

Registrovani član
Poruke
480
Reakcije
138
Lokacija
Spol
Nacionalni park Sutjeska - mrtvi kapital ili laboratorija u prirodi
Centar za životnu sredinu predstavio je publikaciju, kratki film i fotografije pod nazivom ''Nacionalni park Sutjeska - mrtvi kapital ili laboratorija u prirodi'', koji predstavljaju rezultate naučnog istraživanja kanjona rijeka Sutjeska i Hrčavka, realizovanog ovog ljeta.

- Glavni cilj istraživanja je bio osigurati jaču argumentaciju koja bi potvrdila naše tvrdnje o važnosti očuvanja najstarijeg nacionalnog parka u BiH i potencijalnom uticaju izgradnje i rada ovih hidroelektrana na živi svijet - kazala je uime Centra za životnu sredinu Iva Miljević.

Iz tog centra naglašavaju da neće dozvoliti izgradnju hidroelektrana, ni pod kakvim uslovima.

Biljne i životinjske vrste tih rijeka, kažu, moraju ostati sačuvane, a ljudima koji žive na tom području treba omogućiti takvo razvijanje lokalne zajednice koje neće ugroziti jedinstvenu prirodu Parka.

U sklopu kampanje ''Bitka za Sutjesku'' Centar za životnu sredinu se četvrtu godinu bori protiv planirane izgradnje pet hidroelektrana na rijekama Sutjeska i Hrčavka koje bi imale znatan negativan uticaj na živi svijet, što je ovim istraživanjem i potvrđeno, istakli su u saopćenju.

Istraživanje su finansijski podržali švicarska organizacija Pro Natura/ Friends of the Earth Switzerland i ETNAR projekt finansiran od Evropske unije. (Klix, Ptice.info)
 

upendo

Registrovani član
Poruke
592
Reakcije
213
Lokacija
Spol
Carstvo gljiva: Rariteti i nove vrste Nacionalnog parka Sutjeska
Nacionalni park Sutjeska čuva najstariju prašumu ovog dijela Evrope, Perućicu, te predstavlja stanište mnogim vrstama od međunarodnog značaja (kao što su balkanska divokoza, medvjed, suri orao i hiljade drugih) i vrstama koje su prisutne samo tu i nigdje drugdje na svijetu, kao što je biljka zvončac Sutjeske.

Važnost raznovrsnosti vrsta biljaka, životinja i gljiva proističe iz važnosti postojanja zaštićenih ili još uvijek nenarušenih područja koja se nastoje očuvati i zadržati u što izvornijem, prirodnijem stanju. Biološka raznolikost organizama omogućava funkcionisanje sistema i uz prisustvo rijetkih vrsta znak je prirodnosti, očuvanosti i zdravlja takvih staništa. Raznovrsnost živog svijeta u Bosni i Hercegovini je posebno bogatstvo i naša je odgovornost da ga sačuvamo. Jedno takvo područje je i Nacionalni park Sutjeska, centar raznovrsnosti naše prirode.

Samo tokom istraživanja kanjona Sutjeske i Hrčavke 2015. godine je zabilježeno 66 vrsta gljiva, ali zbog specifičnosti životnog ciklusa gljiva ovi rezultati su samo jedan sažeti presjek ukupne raznolikosti ove grupe organizama, prema kojem se, međutim, sa sigurnošću može projektovati njihovo mnogo veće prisustvo na ovim staništima. Dosadašnji rezultati istraživanja gljiva u Nacionalnom parku Sutjeska su obećavajući i sa ovim što smo zabilježili tek je nagoviješteno stvarno stanje carstva gljiva na Sutjesci, ali su rezultati svejedno značajan doprinos zapostavljenoj BiH mikologiji, kažu iz Amaterskog mikološkog društva iz Sarajeva.

U okviru istraživanja gljiva tokom 2014. i 2015. godine na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska zabilježeno je ukupno 30 vrsta iz reda Pezizales od kojih neke predstavljaju izuzetno vrijedne nalaze. Ove vrste uglavnom naseljavaju pješčano-muljevita staništa, a najveći broj vrsta je pronađen baš uz obale rijeka na kojima se planiraju izgraditi male hidrocentrale. Ironija je veća ako se spomene da najveći dio ovih vrsta za svoj razvoj, plodonošenje i u krajnjem slučaju opstanak, zahtjeva uslove nenarušenog vodnog režima, te stalnog prisustva vlage i povremenog vlaženja obale.

Adelphella babingtonii, Ascobolus stercorarius, Cheilymenia stercorea, Coprotus leucopocillum (prvi registrovani nalaz za BiH), Geopyxis foetida, Humaria hemisphaerica, Leucoscypha semi-immersa, Marcelleina brevicostatispora (rijetka vrsta čiji je holotip pronađen u okolini Sarajeva), Marcelleina persoonii, Miladina lecithina, Octospora hygrohypnophila (prvi registrovani nalaz za BiH, izuzetno rijetka u svijetu), Parascutellinia violacea (drugi i treći lokalitet u BiH), Peziza polarispinosa (prvi registrovani nalaz za Bosnu i Hercegovinu), Peziza gerardii (treći lokalitet u BiH), Peziza limnaea, Peziza montirivicola (treći registrovani lokalitet u svijetu, vrsta je opisana kao nova za nauku krajem 2015. godine) Peziza subisabellina, Psilopezia nummularia, Pulvinula convexella, Scutellinia crucipila, Scutellinia nigrohirtula, Scutellinia setosa, Scutellinia trechispora, Scutellinia umbrorum, Tarzetta catinus, Tarzetta cupularis, Tarzetta velata, Tricharina ochroleuca, Tricharina praecox i Trichophaea woolhopeia.

Pored pomenutih nalaza iz reda Pezizales, zabilježen je još par izuzetno vrijednih nalaza. Patinella hyalophaea Sacc. registrovana je ranije samo još u Italiji (holotip) prije 140 godina, te u Kanadi (2012. godina), te predstavlja jedan od najvažnijih zabilježenih nalaza na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska. Uz ovu vrstu pronađena je i Vibrissea filisporia f. Boudieri A. Sánchez & Korf i to prvi put za Bosnu i Hercegovinu. Interesantan je podatak da se nijedna od gore navedenih vrsta ne nalazi u okviru Crvene liste gljiva.

Sasvim je izvjesno da Nacionalni park Sutjeska krije još čitav niz rariteta i jedinstvenosti kada su u pitanju gljive Balkana i Evrope, te je nužno provoditi kontinuirana i sistematska mikološka istraživanja na ovom području. Izgradnja malih hidroelektrana na rijekama Sutjesci i Hrčavki vodila bi ka gubitku cjelovitosti ovog prirodnog blaga, ali bi ujedno predstavljala i ogroman korak unazad za biodiverzitet u globalnim razmjerama, upozoravaju iz Amaterskog mikološkog društva.

Nakon provedenih istraživanja i neophodnih analiza prikupljenog materijala argumentovano možemo konstatovati da je Nacionalni park Sutjeska jedno od mikološko najraznovrsnijih i najvrijednijih područja u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Istraživanje gljiva su proveli Nedim Jukić i Nihad Omerović iz Amaterskog mikološkog društva iz Sarajeva u sklopu naučnog istraživanja koje je organizovao Centar za životnu sredinu, a finansijski podržali švicarska organizacija Pro Natura (Friends of the Earth Switzerland) i ETNAR projekat finansiran od strane Evropske unije. (Klix, Ptice.info)
 

Edmir

Registrovani član
Poruke
728
Reakcije
193
Lokacija
Spol
Hvala donatorima i puno sreće u daljim istraživanjima.
 
Pronađi:
Vrh