Poljoprivredna politika može spasiti grlice

paxaro

Registrovani član
Registracija
27-04-2014
Poruke
785
Reakcije
266
Lokacija
Spol
laZN3r1.png
Grlica (Streptopelia turtur) je prilično mala i vitka ptica s brzim, pomalo grčevitim ili blago posrćućim letom. Prilično je plaha i teško je doći u priliku posmatrati je izbliza, ostaje skrivena u krošnji otvorenih nizinskih listopadnih šuma i šikara s obilnim grmljem, uglavnom na poljoprivrednim površinama. No, u priobalju je povjerljivija i ulazi u naselja, pa je više ljudi ima priliku opaziti.

Grlica je evropski starosjedilac kojeg manje upućeni mogu zamijeniti s gugutkom (Streptopelia decaocto), indijskom vrstom koja je svoje širenje Evropom započela početkom 20. stoljeća i nastanila je rubove gradova i naselja, te s njihovih rubova djelimično potisnula grlicu.

- Golubovi, gugutke, grlice

Izložena krivolovu tokom preleta Mediteranom (zimuje, prisjetimo se, u Africi), grlica doživljava konstantan pad širom svog područja gniježđenja, No, glavnog pokretača nestajanja grlica novo naučno istraživanje pronalazi u – gubitku staništa.

Ova vrsta se inače većinom hrani zrnjem i sjemenkama biljaka koje rano cvatu. Istraživanjem je utvrđeno da ovoj globalno ugroženoj vrsti najviše odgovara mješovito stanište. Konkretno, najradije se gnijezde na stablima šuma u neposrednoj blizini poljoprivrednih površina, ali vole i grmlje.

Postoje i određene razlike ovisno o geografiji – za gniježđenje grlice na sjeveru češće koriste trnovite grmove (ili stabla s lijanama), a na jugu otvorene krošnje (uključujući zimzeleni hrast crniku i masline).

Istraživanje je ukazalo da prilikom upravljanja staništem treba naglasiti heterogenost pejzaža većim miješanjem poljoprivrednih površina i šumskih površina. Šumarstvo i poljoprivredne politike treba kombinirati da pruže prave uvjete za vrste poput grlice koje preferiraju ekoton (prelazno područje između dva bioma, odnosno dvije biološke zajednice) između šuma i polja, zaključuje se u istraživanju.

To je vrlo čvrst naučni dokaz koji ide u prilog potrebi da se prilikom osmišljavanja poljoprivredne politike na nivou EU treba osigurati postojanje prirodne vegetacije u pejzažu, što će pružiti prostornu heterogenost sa svime što ona nosi ovoj ugroženoj vrsti ptica – divlje sjeme, dijelove neobrađenog zemljišta, drveće… Primjer pada broja grlica pokazuje da Zajednička poljoprivredna politika EU mora imati na umu očuvanje bioraznolikosti, ukoliko želimo održivu poljoprivredu u korist svima, a ne samo intenzivnu poljoprivredu u korist najbogatijih. (Biom, RSPB, Ptice Forum)
 

lastavica

Registrovani član
Registracija
27-04-2014
Poruke
503
Reakcije
149
Lokacija
Spol
Dakle, smjenjivanje poljoprivrednih i šumskih površina pomaže, a kod nas je to svakako tako.
 
Pronađi:
Vrh