Kontakt sa prirodom u gradovima značajno smanjuje osjećaj usamljenosti

Usamljenost je značajna briga za javno zdravlje, pokazuju istraživanja, i može da poveća rizik od smrti osobe za 45 posto, više od zagađenja zraka, gojaznosti ili zloupotrebe alkohola.

Ovo je prva studija koja procjenjuje kako okruženje može da utiče na usamljenost. Korišteni su podaci u realnom vremenu, prikupljeni putem aplikacije za pametne telefone, piše The Guardian.

Istraživanje je pokazalo da osjećaj prenaseljenosti povećava usamljenost u prosjeku za 39 posto. Ali kada su ljudi mogli da vide drveće ili nebo, ili da čuju ptice, osjećaj usamljenosti je pao za 28 procenata.

Osjećaj socijalne uključenosti je takođe smanjio usamljenost za 21 posto, a kada su se ta osjećanja poklopila sa kontaktom sa prirodom, blagotvorno dejstvo je pojačano za dodatnih 18 posto.

- Trebalo bi primjeniti specifične mjere koje povećavaju socijalnu uključenost i kontakt sa prirodom, posebno u gusto naseljenim gradovima - rekli su istraživači.

Poznato je da vrijeme provedeno u prirodi poboljšava blagostanje, a procjenjuje se da će šetnje u šumi moći da uštede velike sume novca koje se izdvajaju za troškove mentalnog zdravlja, konkretno u Velikoj Britaniji.

Prirodna mjesta u gradovima mogu da smanje usamljenost pojačavanjem osjećaja vezanosti za mjesto ili pružanjem veće mogućnosti za druženje, rekli su istraživači.

- Studija je dovela u pitanje tradicionalni pogled na gradove kao na mjesta koja su uvijek loša za mentalno zdravlje i usamljenost - kaže profesor Andrea Mechelli, član istraživačkog tima i stručnjak za ranu intervenciju u mentalnom zdravlju na "King's College London" u Velikoj Britaniji.

On je dodao da "mogu da postoje aspekti kao što su prirodne karakteristike i društvena inkluzivnost koji zapravo mogu da smanje usamljenost".

Michael Smythe, umjetnik koji radi na urbanim pejzažima i koji je bio dio studijskog tima, rekao je da za ljude poput njega koji rade sa javnim prostorima, potvrđivanje znanja koje dobija na terenu je nevjerovatno dragocjeno u procjeni vrijednosti ovih prostora.

- Zdravlje životne sredine i javno zdravlje imaju jednak značaj - dodao je Smythe.

Istraživanje, objavljeno u časopisu "Scientific Reports", prikupilo je podatke od građana koji žive u urbanim sredinama širom svijeta koristeći aplikaciju "Urban Mind" za istraživanje.

Više od 750 ljudi dalo je 16.600 procjena, koje su uključivale pitanja "da li se osjećate dobrodošlo među ljudima oko sebe?" i " da li možete sada da vidite drveće?".

Kada su istraživači uzeli u obzir godine, etničku pripadnost, obrazovanje i zanimanje, koristi od kontakta sa prirodom i osjećaja društvene uključenosti na usamljenost ostali su snažno statistički značajni.

Christopher Gidlow, profesor primjenjenih zdravstvenih istraživanja na Univerzitetu Staffordshire u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da je odavno poznato da pristup prirodnom okruženju može da podstakne društvene interakcije i povezanost.

- Ova studija daje dodatnu težinu postojećim dokazima o našem afinitetu prema prirodnom okruženju i potencijalnim koristima za društveno blagostanje - rekao je Gidlow.

On je dodao da "poznavanje okruženja nije mjereno, ali će vjerovatno biti uzeto u obzir jer ljudi imaju tendenciju da posjećuju ista prirodna okruženja. Takvo saznanje je vezano sa osjećanjem povezanosti sa nekim mjestom, sa mogućim prednostima za mentalno zdravlje".

- Gradovi su vjerovatno jedino stanište koje se povećava velikom brzinom. Dakle, trebalo bi da stvaramo urbana staništa u kojima ljudi mogu da napreduju. Priroda je kritična komponenta toga jer, verujem duboko u našim dušama, postoje zaista jake veze sa prirodnim silama - rekla je Johanna Gibbons, pejzažni arhitekta i članica istraživačkog tima. (N1, Ptice Forum)

Malo je paradoks, ali život među ljudima u današnje vrijeme često stvara osjećaj usamljenosti.

Boravak u prirodi vraća osjećaj koliko si mali, a koliko nisi sam, koliko je živih organizama oko tebe, a to smiruje.