Jezero Šićki Brod sačuvano od zagađenja šljakom i pepelom

Dugogodišnja aktivistička borba za čist zrak i vodu koja se odnosila na lokalitet jezera Šićki brod, koji je među građanima poznatiji kao Kop, konačno je završena.

Naime, Termoelektrana Tuzla i Elektroprivreda BiH odustale su od investicionih aktivnosti za tehničku rekultivaciju površina Površinskog kopa Šićki brod na kojima je završena eksploatacija, a za skladištenje produkata koji nastaju procesima iz termoenergetskih objekata.

Kao što je poznato, prema planu tuzlanske termoelektrane, na lokalitetu jezera Šićki brod bilo je planirano formiranje deponije šljake i pepela, što je naišlo na oštre kritike građana Tuzle, aktivista koji se bore za očuvanje ekologije, ali i lokalne vlasti.

- Ovo je veliki pomak za građane, ali i sam lokalitet. Termoelektrana Tuzla, odnosno Elektroprivreda BiH nakon 22 godine konačno je donijela jednu razumnu odluku jer je u procesu obnavljanja okolinske dozvole, odustala od Kopa kao lokacije za odlagalište - kaže dugogodišnji borac za opstanak jezera i predsjednik Udruženja građana "Eko-sport" Senad Isaković.

Stanovnici Šićkog broda i drugih tuzlanskih naselja godinama se bore sa zagađenjem zraka, a zbog toga su se žestoko protivili da prostor nekadašnjeg površinskog kopa, koji je pretvoren u jezero i zelenu površinu, bude iskorišten u odlagalište šljake i pepela.

Denis Žiško iz tuzlanskog Centra za ekologiju i energiju smatra da pozitivan rezultat višegodišnje borbe treba posmatrati iz dva konteksta.

- Značaj je da smo uspjeli zaštititi jedno područje koje je priroda sama rekultivisala, jer nažalost Elektroprivreda BiH nije uložila dovoljna sredstva da to uradi u proteklih 20 godina, što im je bila zakonska obaveza. To jezero sada je jedna čista oaza u ovoj našoj prljavoj sredini, a koju treba sačuvati. Sva sreća je da su nakon dvadesetogodišnje borbe lokalne zajednice, vlasti, odnosno Elektroprivreda BiH, promijenile svoj plan koji su pokušavali nametnuti - ističe Žiško.

Značaj samog procesa je i u tome da su, kako navodi Žiško, dokazali da vlasti ne mogu nametati rješenja.

- Dakle, ukoliko se građani angažuju, postoji način da spriječimo nametnuta rješenja od vlasti, a koja idu samo njima u korist, ne misleći o lokalnoj zajednici. Ovo je prvi put da su se pod pritiskom javnosti spriječile odluke koje su forsirane maksimalno od pojedinih lobija te da je javnost uspjela vlastodršcima nametnuti svoju volju - navodi Žiško.

Jezero Kop posljednjih godina postalo je prirodna oaza brojnih ptica i riba, obogaćeno biljnim svijetom koji posjetiteljima pružaju priliku za pravi odmor.

- Jezero je nastalo vještačkim putem, a voda koja se nalazi u njemu svrstana je u prvu klasu po kvalitetu. Biljni i životinjski svijet koji obituje u njemu potrebno je prvenstveno zaštititi, povećanjem adekvatnih mjera, a zatim i raditi na daljem obogaćenju ribljeg fonda - pojasnio je Isaković.

Izrada zoning plana trenutno je došla do procesa javne rasprave, a postojanje ovog lokaliteta potrebno je dovesti u zakonske okvire, kako se samovoljnim rješenjima ne bi nanijela nova šteta.

- To je otvoreno područje koje treba jasno definisati sa namjenama i ono mora biti prostor namijenjen za sve građane, a ne pojedince koji će ga uzurpirati i čuvati samo za sebe. Prostornim planom Tuzlanskog kantona to je zona rekreacije i turizma za sve građane našeg kantona pa i šire. Javnost se mora uključiti u javnu raspravu o zoning planu koja je pokrenuta te da gradskim vlastima nametnu uređenje prostora onako kako je to potrebno građanima, a ne nekakvim interesima - naglasio je Žiško.

Jezero Šićki brod je akumulacijsko jezero u Tuzli, Bosna i Hercegovina. Nastalo je 1987. na površinskom kopu Šićki Brod, po kojem se i zove. Dugo je 800 metara u najdužem dijelu i u najširem dijelu široko je 400 metara. Najveće je dubine 35 metara. Dno nije svugdje jednake konfiguracije, ali samo dno pokriva šljunak.

Jezero je protočno i u njega dotiče sedam znanih izvora vode. Izvjesno je da ga napaja podosta podvodnih izvora, što potvrđuje činjenica da zimi dijelove jezera gdje su vjerovatni podvodni izvori nikad nije pokrio led. Institut u Tuzli je ispitao kvalitet vode i dao joj najvišu ocjenu.

Zbog svojih dimenzija jezero je veoma pogodno za rekreacijski i takmičarski ribolov. Ima uređenu ribočuvarsku službu. Ranije se poribljavalo povremeno i mjestimično, a od 2000-ih se to radi planski. Osim pastrmke, soma, babuške, šarana i amura, jezero ima i "starosjedilačke" ribe, koje su preživjele ribolove. Većinom su to ljuskari (savski vretenci, divljaci ili torpeda kako ih neki nazivaju) koje su unijeli mjesni ribari. Obilje je i bijele ribe u jezeru, kao što su: crvenperke, bjelice i deverike, što pogoduje populaciji ranije donesene predatorske štuke.

Jezero Kop ranije je na pozitivan način obuhvaćeno i izmjenama Prostornog plana do 2025. godine za područje Tuzlanskog kantona. (Klix, Ptice Forum)

Bravo za aktiviste!