Sjenice

dragon

Registrovani član
Registracija
27-04-2014
Poruke
514
Reakcije
223
Lokacija
Spol
Sjenice (Parus) je porodica ptica kratkih kljunova koja spada u red vrapčarki. Nastanjuju Sjevernu i Srednju Ameriku, Evropu, Aziju i Afriku sa ukupno 60-ak vrsta. Na našem području susrećemo 5 rodova, sa ukupno 7 vrsta. To su Velika sjenica, Plavetna sjenica, Crnoglava sjenica, Planinska sjenica (Parus (=Poecile) montanus), Mrka sjenica (Parus (=Poecile) lugubris), Jelova sjenica (Parus (=Peripatus) ater) i Kukmasta sjenica (Parus (=Lophophanes) cristatus).

20ys7UK.png
Velika sjenica (Parus major) je česta gnijezdarica svih vrsta šuma, parkova i vrtova. U nekim jesenima se pomiče na jug iz sjevernijih područja, kada mnoge mogu doseći Britaniju (posebno istočnu obalu). Veličina, sjajno crno tjeme, bijeli obrazi i crna pruga po sredini žute donje strane tijela ju čine lako prepoznatljivom. Pruga šira i crnja kod mužjaka nego kod ženke, osobito vidljiva na trbuhu. Mladi ljeti imaju žućkaste obraze bez crne donje granice. Često se viđa u miješanim jatima s drugim sjenicama. Veličina tada na prvi pogled izdvaja veliku sjenicu. Često se hrani po niskom grmlju i također na tlu.

Zovovi bezbrojni i obično snažniji nego kod drugih sjenica, npr. "ping-ping" slično zebi bitkavici, blago "začuđeno" i sjetno "tee tu tuh" (jesenski zov) te također samosvjesno i brzo "see-YUtti-YUtti". Pjev vrlo karakterističan, prodorni "pileći" niz, npr. "TEE-ta TEE-ta TEE-ta-.." ili trosilabičko "tee-tee-TU tee-tee-TU tee-tee-TU..", posljednja varijanta kao Mozartova (iz "Figarovig pira") "Reci zbogom leptiru na zabavi" bez završnog tona.

W6fryXV.jpg
Plavetna sjenica (Parus (=Cyanistes) caeruleus) gnijezdi se uobičajeno u bjelogoričnim (i miješanim) šumama, parkovima i vrtovima. Van sezone gniježđenja često posjećuje trščake. Žuta donja strana tijela kao kod velike sjenice, ali ima sjajnu plavu kapicu oivičenu bijelim i uočljivo je manja. Krila i rep plavi.

Pretražuje grančice i stabla tipično verućim manirom, rijetko se viđa na tlu. Zimi na hranilicama vrlo samouvjerena, često otjera krupnu veliku sjenicu. Ima mnogo glasova, ali se najčešće čuje jasno "seeseedu" i svadljivi "cherrrr-errr-err-ett". Pjesma se sastoji od dva sitna, izvučena tona, praćena kristalno jasnim ćurlikom "zeeh zeeh sirrrr". Ponekad se čuje varijanta pjesme s dvije kratke fraze u brzom slijedu, "zizi-serr zizi-serr".

faIh1Nk.jpg
Crnoglava sjenica (Parus palustris) je mala vrsta sjenice. Nekad je vrlo teško razlikovati je od planinske sjenice.

Ova ptica ima smeđa leđa i sivkasto-smeđa krila i rep, dok su donji dijelovi svjetliji. Vrh glave, potiljak i grlo su crni, obrazi blijedi, a noge tamnosive. Duga je oko 12 cm, a teška oko 12 g. Raspon krila iznosi 19 cm.

Broj jedinki je u opadanju. U Britaniji je od 1970-ih do 2007. godine smanjen za 50%. Ipak, vrsta je stabilna. Samo u Evropi živi između 6 i 12 miliona jedinki.

Svaštojed je i uglavnom jede gusjenice, pauke i sjemenje.

Gnijezdi se u nižim područjima, najčešće u dupljama drveća i rado koristi gotova gnijezda. Vrsta je monogamna i najčešće par ostaje skupa doživotno. Zabilježen je slučaj jednog para koji je trajao 6 godina. Ženka snese 5-9 bijelih jaja sa crvenim pjegicama krajem aprila ili u maju. Inkubacija traje 14-16 dana. Ženka sama leži na jajima, a mužjak se kasnije uključuje u hranjenje mladih.

Najstariji primjerak crnoglave sjenice je zabilježen u Evropi i imao je 11 godina i 11 mjeseci.

SWMffVX.jpg
Dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus) je mala vrsta ptice iz porodice Aegithalidae. Ta je porodica u srodstvu sa pravim sjenicama i zimi se vrste iz ove dvije porodice često nađu u istom jatu.

Ovo je vrlo mala ptica dužine samo 13-15 cm uključujući i veoma dug rep, koji čini 7-9 cm ukupne dužine. Dugorepa sjenica je crne i smeđe boje odozgo i bjelkaste odozdo, sa crvenkastim bokovima. Ima bijelu krunu. Ptice iz Sjeverne Evrope imaju potpuno bijele glave i bokove. Postoji još nekoliko podvrsta koje dosta variraju po boji perja (evropske ptice imaju crnu boju iznad očiju, a ptice iz Turske imaju sivkaste "obrve" i crn vrat sa sivom bojom na krilima). Ukrštavanje između podvrsta je često, a područje gdje žive mješanci europaeus i caudatus se pomjera prema istoku. Neumorne su dok traže insekte ili drugu hranu, a u jesen i zimu se mogu naći u jatima od 30 jedinki. Glasaju se sa srih-srih-srih i churr.

Ova vrsta nastanjuje predjele Evrope i Azije. Obično nije selica, ali viđene neke prevelike selidbe, a promatrane su i selidbe u sjeveroistočnoj Evropi. Tokom sezone razmnožavanja (od kasnog februara do jula), dugorepe sjenice formiraju monogamne parove i podižu jedno leglo godišnje. Ženka snese 6 do 12 jaja u gnijezdo zatvoreno tkaninom, koje je često skriveno na drvetu ili u grmu. Gnijezdo se sastoji od paukove mreže, kamuflirano lišajem i ispunjeno perjem. Odrasli mužjaci često pomažu svojim roditeljima ili braći pri podizanju mladih ako je njihovo vlastito gnijezdo uništeno.

lxNScr2.jpg
Brkata sjenica (Panurus biarmicus) je prorijeđeno rasprostranjena u srednjoj i južnoj Evropi u većim trščacima. Povećava broj i širi areal u jugozapadnoj Evropi. Ljeti se hrani insektima, zimi sjemenkama trske. Lako prepoznatljiva po blijedožutoj i cimetno-smeđoj boji te vrlo dugom repu. Mužjak ima vidljivu crnu silazeću zausnu prugu te crno donje repno pokrilje, kojeg nema kod ženke.

Vrlo aktivna, pentra se uokolo po trsci skakutavim pokretima, često na najnižim nivoima. Leti slabo s vrlo brzim zamasima krila, obično nisko nad trskom. U jesen se, međutim, viđa penjući se visoko na nebo u gustim jatima, obično tek da bi se obrušile nazad (i dalje u gustoj formaciji), ali ponekad radi seobe. Van sezone gniježđenja se viđa skoro isključivo u jatima. Glavni zov je živahno "pching" (može se pisati i kao "pchew"), vrlo karakteristično (može ga stručno oponašati trstenjak cvrkutić). Pjesma cvrkutava.

6YiNHk4.jpg
Sjenica mošnjarka (Remiz pendulinus) naseljava uglavnom južnu i istočnu Evropu. Trenutno se širi na sjeverozapad. Mjestimično je česta u obalnim guštarama i žbunju u ili blizu trske. Gradi neobično kesasto gnijezdo obješeno na samom kraju grančica drveta, blizu vode. Vrlo mala ptica, manja od plavetne sjenice. Mužjak ima jarka kestenjasto-smeđa leđa, ženka više žuto-smeđih leđa.

Zov vrlo sitan, izvučeno "zeeeeu", fin kao zov rusogrle trepteljke, ali blago opada pri kraju kao sitni pijuk crvendaća. Ako se za crvendaća može reći da zvuči oštro "žustro", plazica vuga zvuči bar "dobro raspoloženo" ili "sanjivo". Pjesma tiha i čuje se samo na kratke trenutke, slična jelovoj sjenici, "zeeu-seewut zeeu-seewut zeeu-seewut" i druge varijante.

- Jelova sjenica (Wikipedia, Ptice.info)
 

Walker

Registrovani član
Registracija
27-04-2014
Poruke
724
Reakcije
235
Lokacija
Spol
Juče mi je velika sjenica skakutala po balkonu dok je padala kiša, a na susjednom je stajala pokisla vrana i čistila perje. Iza nje u daljini prodiralo je sunce. Sve u svemu, bajkovit prizor. :D
 

lastavica

Registrovani član
Registracija
27-04-2014
Poruke
510
Reakcije
150
Lokacija
Spol
Ja ih volim! Slatke su i slatko pjevaju. :)
 
Pronađi:
Vrh