Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES)

Diskusija u 'Čovjek i ptice' pokrenuta od dragon, 07-06-2014.

  1. dragon

    dragon Registrovani član

    Poruke:
    485
    Lajkovi:
    205
    Spol:
    Lokacija:
    [​IMG]Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) je međunarodni sporazum čiji je cilj spriječavanje nekontrolisane međunarodne trgovine i komercijalnog iskorištavanja ugroženih vrsta, održavanje ekološke ravnoteže unutar populacija vrsta koje su predmet međunarodne trgovine, te pružanje pomoći zemljama članicama u postizanju održive trgovine. CITES je skraćenica engleskog naziva (Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora), ali je poznata i kao "Washingtonska konvencija". Stupila je na snagu 1. jula 1975. godine i do danas joj je pristupilo ukupno 180 država svijeta, što je čini najšire prihvaćenom međunarodnom konvencijom s područja zaštite prirode.

    Godišnja vrijednost međunarodne trgovine divljom florom i faunom procjenjuje se na milijarde dolara, a zahvata stotine miliona primjeraka pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Zbog toga je CITES konvencijom zaštićeno preko 30 000 vrsta ugroženih trgovinom.

    CITES je uspostavljen kao sistem nadzora međunarodne trgovine zasnovan na postupku izdavanja uvoznih i izvoznih dopuštenja koji je jedinstven za sve zemlje članice. Svaka članica obavezna je imenovati tijelo nadležno za izdavanje dopuštenja te jedno ili više savjetodavnih naučnih tijela sa zadatkom pružanja potrebnih informacija nadležnom tijelu o statusu pojedinih vrsta.

    BiH je pristupila CITES-u 21. januara 2009. godine, a Konvencija je stupila na snagu 21. aprila 2009. godine. Upravno tijelo nadležno za provedbu CITES konvencije (CITES MA) i izdavanje dopuštenja je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    Za uspješnu provedbu Konvencije unutar države potrebna je dobra saradnja tijela nadležnog za CITES s inspekcijom zaštite prirode, carinom, policijom, graničnom veterinarskom i fitosanitarnom inspekcijom te sudstvom. Izdavanje dopuštenja tek je prvi korak u lancu međunarodne trgovine vrstama s CITES dodataka, a samo se uz dobru kontrolu i kažnjavanje počinitelja koji krše odredbe Konvencije osigurava postizanje njenih ciljeva u cjelosti.

    Zašto je potreban nadzor trgovine divljim životinjama? Kao i svaka druga trgovina, i trgovina divljim vrstama biljaka i životinja potaknuta je zahtjevima i željama ljudi. Zbog želje za posjedovanjem egzotičnih životinja kao kućnih ljubimaca ili ukrasnih biljaka koje su "egzotičnije" što su rijeđe u prirodi, pojedinci su spremni platiti astronomske novčane iznose. Time se ozbiljno ugrožavaju prirodne populacije i dovodi u pitanje opstanak brojnih životinjskih i biljnih vrsta.

    Tržišta rijetkim i ugroženim vrstama donedavno su postojala uglavnom samo u razvijenim državama Sjeverne Amerike, Zapadne Evrope i u Japanu. No, u posljednje vrijeme sve je izraženiji trend otvaranja novih tržišta u tzv. slabije razvijenim dijelovima svijeta, prvenstveno u Africi, Južnoj Americi i Aziji.

    Rijetke i ugrožene životinje i biljke najčešće se uzimaju iz prirode, a zatim prodaju po vrlo niskim cijenama na tržištu zemlje porijekla te se dalje preprodaju i dostižu astronomsku cijenu na konačnom odredištu.

    Prema procjenama Interpola, godišnja vrijednost globalne ilegalne trgovine divljim vrstama iznosi 5-7 milijardi američkih dolara. To svrstava ilegalnu trgovinu divljim životinjama i biljkama na drugo mjesto po vrijednosti, odmah iza trgovine drogom. Ukupna vrijednost globalne trgovine divljim vrstama, legalne i ilegalne, procjenjuje se na oko 159 milijardi američkih dolara godišnje.

    U sve većem broju slučajeva pojavljuje se povezanost organizovanog kriminala i grupa koje se bave krijumčarenjem droge i oružja s krijumčarenjem divljih vrsta.

    No, žalosna je činjenica da se bez obzira na povećanje cijene živih primjeraka ugroženih vrsta, njihovih dijelova i derivata na međunarodnom putu trgovine od zemlje porijekla do zemlje prodaje, zahtjevi tržišta ne smanjuju. (cites.org, zastita-prirode.hr, klix.ba, Ptice.info)
     
  2. Walker

    Walker Registrovani član

    Poruke:
    634
    Lajkovi:
    194
    Spol:
    Lokacija:
    Sve države sa našeg govornog područja su potpisnice ove konvencije.
     

Podijeli stranicu

Pronađi: