Prepelice

dragon

Registrovani član
Poruke
509
Reakcije
215
Lokacija
Spol
Prepelica (lat. Coturnix coturnix, eng. common quail, njem. Wachtel, fra. caille), u cijelom svijetu poznata ptica s brojnim geografski ograničenim podvrstama. Najmanja je iz reda kokoški. Najčešća su joj staništa žitna polja i ravnice sa livadama. Populacija prepelica varira 35.000.000-300.000.000. Pomalo su ugrožene zbog lova na njih.

Prepelica je mala ptica duga 17 cm i teška 95-150 g. Ima raspon krila 32-35 cm. Glava joj je smeđe boje, oči su crvenkasto smeđe, a kljun je tamnosmeđe boje. Noge su joj žutoružičaste, dok je vrat smeđe boje. Hrani se sjemenkama, lisnim i cvjetnim pupoljcima te kupinama, a mladi se hrane uglavnom insektima, sve dok ne postanu samostalni. Životni vijek prepelice procjenjuje se na 10 godina. Ona je ptica selica, te često strada prilikom seobe. Zime provode u Africi. Prirodni neprijatelji su joj zvijeri i ptice grabljivice. Ovu pticu je teško vidjeti jer više hoda nego leti i skriva se u zelenilu. Krik prepelica se čuje na udaljenosti od oko pola kilometra.

Sezona parenja traje tokom maja. Mužjaci ne trpe druge mužjake u prisutstvu ženke prilikom parenja. Kad navrši od 6 do 8 sedmica, ženka prepelice u gnijezdo napravljeno od trave polaže od 6 do 18 bijelih ili prljavožutih jaja sa crnim pjegama, te na njima leži od 16 do 18 dana. Gnijezdo se nalazi ispod grmlja, zaštićeno je od grabežljivaca. Dok ženka leži na jajima, mužjak traži drugu ženku za parenje, ne brinući se za svoje leglo. Mladi su uz majku oko tri sedmice, pa postaju samostalni i znaju letjeti. Prepelice su brižljive prema svojim mladima, a nekad prihvate i tuđe piliće koji su ostali bez majke.

Mnogi ljudi imaju prepelice kao kućne ljubimce jer se lako održavaju. Dosta ljudi ih lovi zbog mesa. Prepelice se najviše love na području Mediterana. Prepeličja jaja se često prodaju u prodavnicama i jako su malena u odnosu na kokošja, ali imaju sličan okus. Osim veličine, razlika između prepeličjih i kokošjih jaja je u tome što prepeličja imaju malo manje kolesterola. U egipatskim hijeroglifima postoji simbol prepelice. (Wikipedia, Ptice.info)
 

dragon

Registrovani član
Poruke
509
Reakcije
215
Lokacija
Spol
Japanska prepelica (Coturnix japonica) je vrsta prepelice koja živi u istočnoj Aziji.

Selica je, gnijezdi se u Mandžuriji, jugoistočnom Sibiru, sjevernom Japanu i na Korejskom poluotoku, dok prezimljava na jugu Japana i na jugoistoku Kine. Njezina staništa su travnjaci i obrađena polja, baš kao i obale rijeka.

Jedna je od najmanjih pripadnica reda kokoški. Odrasla jedinka duga je oko 20 centimetara, od toga 3 cm otpada na rep. Teška je oko 110-135 grama. Raspon krila je 92-101 milimetara, dok je dužina repa 35-39 milimetara. Po izgledu je dosta slična običnoj prepelici. Ima kremasto-bijele pruge iznad oba oka. Noge su joj smeđkaste do blijedo-ružičaste. Kljun je sivo-crn, a na vrhu tamniji.

Izražen je spolni dimorfizam. Kod mužjaka perje na prednjoj strani vrata i na prsima je svijetlosmeđe, s tamnijom kestenjasto-smeđom nijansom na podbratku i iznad očiju. Kod ženki i mladunaca prsa su pjegava. Također, mužjaci se ističu po širim i izbočenijim prsima.

U gnijezdu se nalazi 7-14 jaja po svakom gniježdenju. Jaja su dimenzija 29.8x21.5 milimetara i teška 7-10 grama. Inkubacija po pravilu traje 19-20 dana. Kada se izlegu, pilići imaju masu 6-7 grama, žuto-smeđe su boje i imaju crne pruge. Pilići su sposobni brinuti se za sebe i imati svoje potomke nakon četiri do šest sedmica, ubrzo nakon što dobiju perje. Sezona parenja varira s obzirom na mjesto. U Rusiji počinje krajem aprila i završava početkom avgusta, dok u Japanu počinje krajem maja i završava u avgustu. U rijetkim prilikama, gnijezda s jajima mogu se naći i u septembru.

Ova prepelica jede mnogo vrsta sjemenki, uključujući i proso. Prehranu joj čine i mali crvi te ličinke insekata, a za insektima i malim beskralježnjacima najčešće poseže u ljeto. Zanimljivo je i da jede pijesak, posebno ženke dok polažu jaja u gnijezdo.

Brojni su pisani tragovi o pozitivnom uticaju mesa i jaja prepelice na ljudski organizam, posebno na krv i krvotok, srce, jetru, bubrege, želudac i mozak. Postoje pisani podaci o japanskoj prepelici koji datiraju iz 12. vijeka, i tada su uzgajane i čuvane zbog pjevanja. U tim zapisima piše i da se japanski car hranio prepeličijim mesom kako bi lakše podnosio tuberkulozu. Od tada počinje ozbiljan uzgoj prepelica u Japanu. Početkom 20. vijeka poprilično je zastupljen uzgoj prepelica u cilju proizvodnje mesa i jaja. (Wikipedia, Ptice.info)
 
Pronađi:
Vrh