Kazuari

Kazuari su porodica ptica neletačica, koja nastanjuje Australiju i Novu Gvineju. Pripadnici ove porodice spadaju u red veoma opasnih ptica, koje udarcima izuzetno snažnih nogu mogu usmrtiti manje životinje, a ponekad i ozbiljno povrijediti neoprezne ljubitelje ptica. Kazuari su posebno agresivni u periodu parenja, a zanimljiv detalj kod ovih ptica je da o mladima brinu mužjaci.

Veliki/australijski/južni kazuar (Casuarius casuarius) je vrsta ptice neletačice iz porodice kazuara. Najveća je vrsta kazuara i jedina koja ima dvije kreste na vratu. Srodnici su mu emu, noj i nandui. Živi u sjeveroistočnoj Australiji, Novoj Gvineji i Indoneziji. Žive prvenstveno u nizinskim kišnim šumama, obično niže od 1100 metara nadmorske visine, a povremeno se nalazi u šumama eukaliptusa, savanama, i močvarama.

Australijski kazuar je velika ptica, dugih i snažnih zadnjih nogu prilagođenih za trčanje, s kandžama dugim do 12 cm. Tijelo je pokriveno tamno-smeđim ili crnim perjem koje ima oblik dlake pa liči na gustu, grubu kosu. Na vratu i glavi nema perja, pa su ti dijelovi tijela plave i crvene boje. Na glavi se nalazi i veliki koštani izraštaj koji je pokriven rožnatom tvari i u obliku je kacige. Na stopalu ima tri prsta sa oštrim kandžama. Najveća je duga 12 centimetara. Krila su vrlo mala, zakržljala i na njima se nalaze primarna pera u obliku pet ili šest dugih bijelih bodlji.

Maksimalna težina ptice je oko 85 kilograma, a visina 190 centimetara. Prosječna visina je 127-170 cm. Ženke su teške do 59 kg. Krupnije su od mužjaka koji teže od 29 do 34 kg.

Pretežno se hrani biljnom hranom. Ne može letjeti, pa se mora zadovoljiti plodovima koje skuplja sa zemlje. Analiza izmeta pokazala je da se najčešće radi o plodovima biljaka iz porodice lovora (Laureaceae) i vrstama Davidsonia pruriens i Acemena divaricata.

Osim plodova, hrani se i insektima, sitnim kičmenjacima (sisari, vodozemci, gmizavci), beskičmenjacima (člankovite gliste) i gljivama.

Životni vijek u prirodnom staništu nije poznat, a u zatočeništvu doživi 20-40 godina.

Ima zakržljala krila, pa je neletač. Stoga se oslanja na snažne noge koje služe za kretanje i odbranu. Može biti gotovo nečujan dok se polako seli i kreće kroz šumu. Kada se uznemiri, trči brzinom koja dostiže skoro 50 km/h, krčeći kacigom put kroz gustu vegetaciju. Jako je dobar plivač i skakač.

Usamljena je i stidljiva ptica, a može biti i jako agresivan. Povremeno napada ljude koristeći se dugačkim kandžama na prstima nogu kao noževima. Kao usamljena životinja svoje stanište žestoko brani od uljeza. Tada proizvodi vrlo duboke glasove koji liče na riku i mogu se čuti sa značajne udaljenosti. Dnevna je životinja.

Ženka je poliandrična, pare se sa dva do tri mužjaka tokom sezone, koja se događa u kasnu zimu ili u proljeće. Udvaranje mužjaka sastoji se od generisanja zvukova koji liče na zviždanje. Kada privuče ženku, mužjak pleše oko nje i zatim je odvodi nedaleko od gnijezda gdje se pare. Ženke izlegu 3-5 svijetlozelenih jaja, dimenzija 138x95 milimetara, a inkubiraju ih isključivo mužjaci. Ženka napušta gnijezdo i odlazi u potragu za drugim mužjakom za parenje. Inkubacija jaja traje 47 do 61 dana, a mladi ostaju s mužjakom 9 mjeseci. Spolnu zrelost dostižu za oko 3 godine. (Wikipedia, Ptice.info)

Patuljasti/Bennetov kazuar (Casuarius bennetti) je najmanja od tri vrsta kazuara. Ime je dobio u sjećanje na australskog prirodoslovca Georgea Bennetta. Živi na otocima Nova Gvineja, Nova Britanija i Yapen. Stanište su mu strma planinska područja do 3000 m nadmorske visine, bogata vegetacijom subtropskih i tropskih šuma.

Najmanji je među svim kazuarima. Visok je 99-135 cm, težak prosječno 18 kg. Ženka je krupnija. Perje ove ptice je crno i grubo. Nema ga na glavi i vratu koji su plavo i crveno obojeni. Na vrhu glave nalazi se koštani izraštaj u vidu "kacige", a vrat je bez kreste, po čemu se razlikuje od svojih najbližih srodnika iz roda Casuarius.

Krila su zakržljala, a snažne i čvrste noge su bez perja. Na nogama su tri prsta, od kojih unutrašnji ima široku kandžu dužine i do 10 cm.

Stidljiva je ptica i rijetko se može vidjeti u prirodi. Aktivan je tokom dana, provodi vrijeme u potrazi za hranom. Obično se nalaze sami ili u paru, povremeno u manjim grupama. Ako je izazvan ili uplašen, kazuar se brani udarcima snažnih nogu i ubojitim kandžama.

Pokazuje izrazitu teritorijalnost. Teritorij koji jedinka obuhvata za život varira od 1 do 5 km2. Veličina i oblik teritorija mjenjaju se u ovisnosti od količine hrane i sezone parenja i gniježdenja. Ženkama pripadaju različite teritorije nekoliko mužjaka koje se preklapaju.

Komunikacija se ostvaruje glasom koji je nizak i na donjem pragu opsega frekvencija koje čovjek može čuti.

Malo se zna o načinu parenja patuljastog kazuara. Ženke postavljaju između 4 i 6 jaja. Inkubacija traje između 49 i 52 dana, a mladi postaju samostalni za 7-16 mjeseci. Potpunu brigu o jajima i mladima vode mužjaci. Spolnu zrelost dostižu oko četvrte godine života. (Wikipedia, Ptice.info)

Jednokrestasti/sjeverni kazuar (Casuarius unappendiculatus) je velika, zdepasta ptica neletačica iz roda kazuara. Prvi koji ga je indentificirao Edward Blyth 1860. godine prema primjerku iz volarija koji se nalazio u Calcutti, Indija.

Endem je obalnih močvara i nizinskih prašuma sjeverne Nove Gvineje i otoka Yapen, Batanta i Salawati. Preferira uzvišenja do 490 metara nadmorske visine.

Ima tvrdo i kruto crno perje i plavu kožu lica. Na glavi, kao i ostali njegovi srodnici iz roda Casuarius, ima koštani izraštaj u obliku kacige. Vrat je svjetlocrvene ili žute boje. Noge su velike i dosta snažne. Stopalo ima tri prsta na kojima se nalaze oštre kandže. Na unutrašnjem prstu nalazi se najoštrija, nalik na bodež.

Spolni dimorfizam nije previše izražen. Glavna razlika je to što je ženka malo krupnija od mužjaka. Mužjak je težak oko 37 kg, a ženka oko 58 kg. Prosječna visina jednokrestastog kazuara je 165-175 cm.

Kao i drugi kazuari, stidljiva je i osamljena ptica. Prehrana mu se sastoji uglavnom od voća, frugivoran je, ali nekad ipak pojede poneku manju životinju.

U sezoni parenja poliandrična ženka polaže 3-5 jaja u dobro kamuflirano gnijezdo koje je napravio mužjak. Potom napušta gnijezdo i nalazi novog mužjaka, a prethodni mlade ptiće podiže oko devet mjeseci. (Wikipedia, Ptice.info)

zorion:

Spadaju u red veoma opasnih ptica, koje udarcima izuzetno snažnih nogu mogu usmrtiti manje životinje, a ponekad i ozbiljno povrijediti neoprezne ljubitelje ptica.

Klikni da proširiš...

Hvala, ne bih im se približavao.