paxaro
Registrovani član
- Registracija
- 27-04-2014
- Poruke
- 805
- Reakcije
- 275
- Lokacija
- Spol
Njorke (Alcidae) su porodica morskih ptica iz reda šljukaricâ (Charadriiformes). Snažnog su tijela, velike glave s kratkim i širokim kljunom, malih i slabih krila. Tri prednja prsta na nogama spojena su im plivaćom kožicom. Izvrsno rone, pri čemu im krila služe kao vesla, a noge kao kormilo. Stanovnici su sjevernih mora, a za jakih zima sele se u južne krajeve. Hrane se rakovima i ribama. Gnijezde se na stijenama u golemim jatima (ptičija brda), a životinje dalekog sjevera hrane se naveliko njihovim jajima i ptićima, koji su čučavci. Njorke su skupina koja je razvojno konvergentna pingvinima. Plosnatokljuna njorka (Alca torda) gnijezdi se na otočiću Helgolandu. Velika njorka (Pinguinus impennis), koja je bila velika kao patka, ali nije mogla letjeti, istrijebljena je u XIX. vijeku. Mala njorka (Alle alle) duga je do 25 cm, a živi uz obale Grenlanda, Islanda i Svalbarda. Tupik (Fratercula arctica), velikoga kljuna, nalik na papagaja, živi u Sjevernom ledenom moru (do 80°N). Od roda Uria ističu se debelokljuna njorka (Uria lomvia) i tankokljuna njorka (U. aalge). Za vrijeme gniježđenja skuplja ih se na milione na pustim otocima Sjevernog ledenog mora.
Plosnatokljuna njorka (Alca torda) je velika vrsta njorke i jedini pripadnik roda Alca.
Odrasle male njorke su crne odozgo i s bijelim prsima i stomakom. Debeli crni kljun ima tup kraj. Rep je šiljast i duži od onog tankokljune njorke. Zimi grlo i gornji dijelovi prsa postanu bijeli. Hranu traže pod vodom. Može ostati pod vodom jednu minutu prije nego što izroni. Uglavnom jedu ribe poput srdela i drugih malenih riba, ali također jedu i neke malene račiće i morske crve. Obično se gnijezde u velikim kolonijama i nesu jaja na golom kamenju. Roditelji se izmjenjuju tokom inkubacije: dok se mužjak hrani na moru, ženka čuva jaja, a zatim mužjak zamijeni ženku. Kada trebaju hraniti mladunce ulove nekoliko riba i sve ih u kljunu odnesu do ptića. Prije nego što se mladi izlegu, roditelji se mogu udaljiti od gnijezda i više od 100 km da bi našli hranu, ali kada ptići dođu na svijet, ne udaljavaju se više od nekoliko desetaka kilometara, i tada često traže hranu u plitkoj vodi.
Iako je prosječan životni vijek njorki oko 13 godina, jedna jedinka prstenovana u Ujedinjenom Kraljevstvu 1967. živjela je 41 godinu, što je rekord za ovu vrstu.
Neke poznate kolonije njorki su: Helgoland (Njemačka), Otok Staple (Ujedinjeno kraljevstvo), Runde (Norveška), Látrabjarg (Island), Grímsey (Island).
Razmnožavaju se na otocima, kamenitim obalama i liticama u Sjevernom Atlantiku. U Sjevernoj Americi žive južno sve do Mainea, a u Zapadnoj Evropi od sjeverozapada Rusije, do sjevera Francuske. Sjevernoameričke ptice se sele na jug. Euroazijske ptice isto tako zimuju na moru, a neke dospiju i do Sredozemlja.
Iako je danas njorka jedini živi pripadnik roda Alca, tokom pliocena je u ovom rodu bilo mnogo više vrsta: Alca "antiqua" (kasni miocen, rani pliocen, SAD), Alca stewarti (rani miocen, Belgija), Alca ausonia (rani pliocen, SAD. Srednji pliocen, Italija).
Koliko je poznato, rod Alca je vjerovatno evoluirao na zapadu Sjevernog Atlantika, odnosno na današnjim Karibima, poput većine drugih njorki. Preci ovog roda su tu vjerovatno došli tokom miocena. (Wikipedia, Ptice.info)
Odrasle male njorke su crne odozgo i s bijelim prsima i stomakom. Debeli crni kljun ima tup kraj. Rep je šiljast i duži od onog tankokljune njorke. Zimi grlo i gornji dijelovi prsa postanu bijeli. Hranu traže pod vodom. Može ostati pod vodom jednu minutu prije nego što izroni. Uglavnom jedu ribe poput srdela i drugih malenih riba, ali također jedu i neke malene račiće i morske crve. Obično se gnijezde u velikim kolonijama i nesu jaja na golom kamenju. Roditelji se izmjenjuju tokom inkubacije: dok se mužjak hrani na moru, ženka čuva jaja, a zatim mužjak zamijeni ženku. Kada trebaju hraniti mladunce ulove nekoliko riba i sve ih u kljunu odnesu do ptića. Prije nego što se mladi izlegu, roditelji se mogu udaljiti od gnijezda i više od 100 km da bi našli hranu, ali kada ptići dođu na svijet, ne udaljavaju se više od nekoliko desetaka kilometara, i tada često traže hranu u plitkoj vodi.
Iako je prosječan životni vijek njorki oko 13 godina, jedna jedinka prstenovana u Ujedinjenom Kraljevstvu 1967. živjela je 41 godinu, što je rekord za ovu vrstu.
Neke poznate kolonije njorki su: Helgoland (Njemačka), Otok Staple (Ujedinjeno kraljevstvo), Runde (Norveška), Látrabjarg (Island), Grímsey (Island).
Razmnožavaju se na otocima, kamenitim obalama i liticama u Sjevernom Atlantiku. U Sjevernoj Americi žive južno sve do Mainea, a u Zapadnoj Evropi od sjeverozapada Rusije, do sjevera Francuske. Sjevernoameričke ptice se sele na jug. Euroazijske ptice isto tako zimuju na moru, a neke dospiju i do Sredozemlja.
Iako je danas njorka jedini živi pripadnik roda Alca, tokom pliocena je u ovom rodu bilo mnogo više vrsta: Alca "antiqua" (kasni miocen, rani pliocen, SAD), Alca stewarti (rani miocen, Belgija), Alca ausonia (rani pliocen, SAD. Srednji pliocen, Italija).
Koliko je poznato, rod Alca je vjerovatno evoluirao na zapadu Sjevernog Atlantika, odnosno na današnjim Karibima, poput većine drugih njorki. Preci ovog roda su tu vjerovatno došli tokom miocena. (Wikipedia, Ptice.info)
