Pčele

Pčela je vrsta insekata iz reda opnokrilaca (Hymenoptera). Glavna osobina svih pčela je da za ishranu sakupljaju cvijetni polen kao izvor bjelančevina i cvijetni nektar kao izvor ugljenih hidrata.

Na Zemlji postoji oko 20.000 vrsta pčela rasprostranjenih u svim područjima svijeta izuzev Antarktika. Veličina pčele se kreće od 2 mm do 4 cm. Pretežno su crne ili sive boje.

Pčela ima tri para nogu, četiri krila, žalac i poseban trbuh koji zadržava i prerađuje biljni sok.

Osnovna podjela pčela je, prema načinu njihovog života, na solitarne i društvene pčele. Solitarne pčele žive usamljenički život tako da svaka ženka pravi sopstveno gnijezdo u tlu gdje gradi zemljane komore za polaganje jaja i odgajanje larvi.

Društvene pčele su pčele koje žive društvenim životom i kod kojih jedinke van pčelinje zajednice ne mogu da prežive. Postoji više stotina vrsta društvenih pčela, koje grade složenu, visoko organizovanu zajednicu. Unutar društva postoji jasna podjela uloga zavisno od spola i starosti pčela. Tako se određene pčele brinu za odbranu, sakupljanje hrane, razmnožavanje, čistoću, klimatizaciju itd.

Granica nije oštra pošto postoje pčele koje žive isto kao solitarne, osim što više ženki dijeli isto gnijezdo. Neke žive u manjim zajednicama (2 do 7 pčela), neke grade privremene kolonije koje ujesen izumiru i samo oplođena ženka preživi zimu (primjer je bumbar). Najznačajnije su medonosne pčele, od koji je najznačajnija vrsta evropsko-afrička medonosna pčela (Apis mellifica L.), koja se uzgaja širom svijeta.

U Evropi postoje različite vrste medonosnih pčela. Razlikuju se po boji, građi tijela, ponašanju, sposobnosti prikupljanja nektara, polena i dr. Poznate su: Kranjska ili domaća pčela (apis mellifica var. carnica Pollm), Talijanska pčela (apis meliffica var. ligustica), Kavkaska pčela (apis mellifica var. caucasica) i Tamna evropska pčela (apis mellifica var. mellifica L.).

Njihov doprinos u prirodi i očuvanju flore suvišno je objašnjavati. Iako je čovjek dosta proučio i još proučava život pčele, mnoge te stvari se temelje na nedokazanim tumačenjima i još nisu jasne. No, jedna stvar je neosporna, a to je da je pčela jedini insekt-životinja koji proizvodi hranu za ljudsku upotrebu.

Doprinos pčela u sveukupnoj zajednici je obilat zbog primjene njihovih proizvoda u prehrani, medicini, industriji, hemiji: med, vosak, pčelinji otrov, propolis, pelud, matična mliječ.

Med je najpoznatiji pčelinji proizvod. To je ustvari njihova zaliha za duge zimske mjesece kada cvijeće ne cvjeta i tako ne proizvodi biljne sokove. Proizvode ga na isti način od pamtivijeka. Čovjeku kroz vijekove uzgoja nije pošlo za rukom ništa bitno promijeniti u načinu života pčela, mijenjale su se samo košnice i pristup u ophođenju.

Pčele su u potpunosti ovisne o okolini, a danas sve teže opstaju u ovom obliku bez pomoći ljudi - pčelara. To je jedina domaća životinja koja još nikad nije udomaćena.

Pčele koje žive u prirodi za svoj dom biraju najčešće šupljinu debla, rupu u stijeni, a ponekad i krošnju drveta. Međutim, na takav način danas je pčelama teško opstati u prirodi.

Kao košnicu za pčele čovjek je od davnina koristio pletaru, koja je u upotrebi i danas, ali uglavnom za proizvodnju rojeva, pčelinjeg voska ili iz čisto sentimentalnih razloga.

Moderna LR košnica, na primjer, sastoji se od drvene kutije u kojoj se nalaze pčele koje na unaprijed pripremljene okvire skupljaju med. Prilikom povećanja broja pčela u košnici dodaju se novi nastavci te se tako košnica povećava (ili smanjuje) po potrebi.

Svaki roj pčela sastoji se od radilice, matice i truta. Kod jakih, dobro razvijenih zajednica nalazi se ukupno 50.000 - 80.000 pčela što ovisi o košnici, a obavljaju svoje zadatke ovisno o starosti.

Pčele starosti 3-5 dana čiste saće i ostale dijelove košnica. One stare 5-8 dana hrane starije ličinke mješavinom meda, peludi i vode. U starosti 8-12 dana razviju im se mliječne žlijezde koje luče mliječ, a njom te pčele hrane mlade ličinke i maticu. Nakon 12-og dana razvijaju im se žlijezde koje luče vosak. U starosti od 18-21 dana pčele radilice prilaze letu - vratima košnice i pomalo izlijeću upoznavajući okolinu, spremne za odbranu svoje zajednice od neprijatelja-uljeza. Naime za vrijeme razvoja u košnici žlijezda koja luči otrov razvila je dovoljno otrova u mjehuriću za otrov pa time njihov ubod postaje vrlo bolan.

Kad pčele upoznaju okolinu počinju sa svojim letovima po prirodi pa ih shodno tome zovemo pčele letačice. One sakupljaju hranu do 1-2 km od košnice, a u nedostatku pogodnog bilja lete i dalje, 3-4 km od košnice. Ti letovi traju do smrti pčele radilice koja ovisno o zamornosti živi od 30-45 dana.

Uzgojno selekcijskim radom kod nas je obuhvaćena siva pčela (apis mellifera carnica).

Zanimljivo je da su pčele gluhe i ne mogu koristiti zvuk kao sredstvo komunikacije, te se koriste plesom (pokretom) i vibracijom kako bi djelile najrazličitije informacije unutar zajednice. (Wikipedia, pcelarstvo.hr, Ptice.info)

Naučnici još ne mogu sa stopostotnom sigurnošću odgonetnuti šta u posljednje dvije godine uzrokuje kolaps pčelinjih zajednica. Izumiranje pčela radilica zabilježeno je na raznim stranama svijeta, u SAD-u i evropskim zemljama, kao što su Francuska, Belgija, Grčka, Holandija, Portugal i Velika Britanija, gdje pčelari tvrde kako na pet postojećih košnica godišnje nestane čak jedna.

Prema nekim tvrdnjama nestanak čitavih rojeva povezan je s globalnim zatopljenjem, virusnim bolestima i lošim tretmanom uzgajivača, a postoje i oni koji smatraju da pčelama smeta elektromagnetsko zračenje poput onog koje dopire iz mobitela.

Naime, radijacija iz mobilnih telefona onemogućuje prirodnu navigaciju pčela zbog čega ne mogu pronaći put do košnice, pa ugibaju daleko od kuće.

Naučnici širom svijeta zato strahuju da bi se moglo obistiniti proročanstvo Alberta Einsteina. Prema njemu, bez pčela čovječanstvo ne može opstati više od četiri godine, jer razmnožavanje većine bilja ovisi o pčelama i njihovom oprašivanju. (Klix, Ptice.info)

Nedavno je jedan lik na TV-u pričao o pčelama i zračenjima koja loše na njih utiču. Kaže da se uvjerio u praksi kako su mu stubovi za mobilnu telefoniju uništili rojeve.

Ova osjetljiva a neizmjerno korisna bića definitivno zaslužuju više pažnje.

Milioni pčela uginuli su nakon što je u Kanadi, u Ontariju niknulo polje GMO kukuruza, javlja portal Earth We Are One. Lokalni pčelar izgubio je oko 37 miliona pčela, što je oko 600 košnica.

- Nakon što je kukuruz zasijan, dogodio se masovni pomor - izjavio je.

Mnogi pčelari za ovu strahotu krive upotrebu pesticida neonicotinoid, koji je u mnogim zemljama Evrope zabranjen. Te pesticide proizvodi poznati GMO proizvođač Bayer CropScience Inc. poznat i po najprodavanijim otrovnim pesticidima imidacloprid i clothianidin za koje je poznato da prodiru u pelud i nektar i štete pčelama.

U SAD-u, posljednjih sedam godina naučnici se bore naći razlog pomora pčela koji se događa i kojima prijeti nestanak.

Zasad su pronašli čak 121 pesticid u pčelinjem vosku i peludi, što navodi ka zaključku da su pesticidi zaista krivci. (dnevno.hr, seattleorganicrestaurants.com, Ptice.info)

Pčelari širom SAD-a prijavili su prošlogodišnji gubitak u kolonijama, a koji u prosjeku iznosi dvije petine populacije pčela. Također, uz informaciju o velikim gubicima, pčelari su prijavili i vremensko razdoblje najvećeg nestanka pčela.

Naime, sve donedavno smatralo se kako je zima doba u kojem broj pčela doživljava najznačajniji pad. Ipak, novi izvještaj govori da je do najvećeg smanjenja broja pčela u 2014. godini došlo tokom ljetnih mjeseci, što predstavlja zabrinjavajuću činjenicu.

Pored podataka o vremenu najbrojnijih uginuća, istraživanje je pokazalo kako se mortalitet pčela tokom zime neznatno smanjio.

Izvještaj je načinjen na osnovu istraživanja organizacija Bee Informed Partnership i Apiary Inspectors of America koristeći anketu nad 6.000 komercijalnih i malih pčelara.

- Nekada smo mislili da je zimski broj nestalih pčela važan indikator zdravlja insekata, a sada znamo kako je i ljetni period izuzetno značajan. To je posebno važno za pčelare koji sada gube više pčela ljeti nego zimi. Prije samo nekoliko godina to bi bilo nezamislivo - rekao je Dennis van Engelsdorp, direktor organizacije Bee Informed Partnership.

Pčele, pored svoje važnosti za ekosistem imaju veliku ulogu u poljoprivredi koju doslovno održavaju u postojanju zahvaljujući poleniziranju usjeva. (Klix, Ptice.info)

Nije ni kod nas ništa bolje. Sve se više pčela otruje prskanjem voća i povrća.

Slovenski premijer Miro Cerar pozvao je Organizaciju ujedinjenih naroda (OUN) da 20. maj proglasi Svjetskim danom pčela, u počast pčelaru, entomologu i slikaru Antonu Janši (1734.-1773.), Slovencu koji je u staroj Austriji unaprijedio pčelarstvo i proizvodnju meda.

Prijedlog da pčelari i pčele dobiju svoj dan, koji će se obilježavati jednom godišnje u cijelom svijetu, Cerar je uvrstio u svoj govor pred skupštinom UN-a.

U njemu se među ostalim osvrnuo i na ekološke probleme savremenog svijeta i konferenciju o klimatskim promjenama koja će se krajem godine održati u Parizu.

- Slovenija je aktivna u zaštiti okoliša, te želi upozoriti na izuzetno značenje pčela za održivu proizvodnju hrane i biološku raznovrsnost. Naša vlada predlaže da se 20. maj proglasi Danom pčela i molit će UN da to potvrdi - kazao je Cerar s govornice na East Riveru.

Poticaj slovenskoj vladi da se u svjetskoj organizaciji založi za odavanje počasti pčelama i pčelarstvu došla je od Slovenskog pčelarskog saveza, a vlada je tu inicijativu odmah poduprla.

Medonosna pčela (apis mellifera) jedan je od najvažnijih insekata oprašivača u prirodi. Trideset posto hrane u razvijenim zemljama dobija se od biljaka koje oprašuju insekti, a najviše pčele, dok je taj postotak u manje razvijenim krajevima još i veći. Pčelu je za dobijanje meda, čovjek, po nekim istraživanjima počeo koristiti još prije četiri hiljade godina, te med koristiti za zaslađivanje hrane.

Domaćim pčelama koje žive u košnicama prijeti sve veće onečišćenje prirodnog okoliša te insekticidi koji se koriste u poljoprivredi pa prijeti pad njihove populacije iako su pčele bitne za održavanje biološke raznovrsnosti. Sve veće narušavanje biološke ravnoteže ugrožava i divlje, solitarne pčele u prirodi, koje zbog urbanizacije i sječe šume sve teže nalaze svoja prirodna staništa.

Anton Janša, rođen u Sloveniji, a umro u Beču, modernizovao je proizvodnju meda i proučavao život insekata bitnih za biološku raznovrsnost i oprašivanje voćaka. Zato ga je tadašnja carica Marija Terezija unaprijedila u dvorskog savjetnika za pčelarstvo i naredila da se u cijeloj monarhiji pčele uzgajaju po Janšinoj metodi, odnosno uputama iz njegovih knjiga "Rasprava o rojenju pčela" i "Cjelovit nauk o pčelarstvu".

U "Cjelovitom nauku", koji je nakon njegove smrti postao obavezan udžbenik za austrijske pčelare, Janša je upozorio na ekonomičnost njihovog uzgoja. "Od svih božijih stvorenja nema za čovjeka tako marljivog i korisnog poput pčele, koja uz to zahtijeva vrlo malo brige i troškova - naveo je Janša u uvodu svoje knjige.

Između ostalog, Janša je konstruisao drvene košnice koje su se mogle otvarati, dok su se ranije uglavnom koristili pleteni koševi iz kojih se med teško vadio. Uveo je i sistem seobe, odnosno premještanja košnica pokretnim kolima na mjesta gdje je bilo više paše.

Iz Janšinog vremena potiče i tradicija oslikavanja košnica živim bojama, koja je uglavnom zamrla početkom 20. vijeka. No, neki pčelari još je održavaju, nekad i u turističke i promotivne svrhe. (croenergo.eu, Ptice.info)

Odličan prijedlog i nadam se da će naići na razumjevanje.

Nema razloga da ne odobre. Mnogo manje bitne stvari, po mom mišljenju, su dobile svoj dan, pa je red da ga imaju i pčele kako bi se redovnije skretala pažnja na njihov značaj.

Pčele i ostali oprašivači suočavaju se sa povećanim rizikom od istrijebljenja, što dovodi u opasnost opstanak hrane kao što su jabuke, borovnice i kafa, navodi se u danas objavljenoj studiji o prvim globalnim procjenama uticaja oprašivača na svjetsku ekonomiju.

U saopštenju se navodi da pesticidi, gubitak staništa na farmama i u gradovima, bolesti i klimatske promjene predstavljaju prijetnju za oko 20.000 vrsta pčela, ptica, leptira, buba i šišmiša koji oplođuju cvijeće tako što šire polen.

Oprašivači time doprinose globalnoj proizvodnji hrane u vrijednosti od nekoliko stotina milijardi dolara godišnje.

- Oprašivači su od ključnog značaja za globalnu ekonomiju i zdravlje ljudi - rekao je Zakri Abdul Hamid, predsjedavajući grupe od 124 zemlje uključene u studiju, iznoseći podatak da svjetska hrana po tržišnim cijenama u vrijednosti između 235 milijardi dolara i 577 milijardi dolara zavisi od oprašivača.

Sektor hrane zapošljava milione ljudi, kao što su berači kafe u Brazilu, uzgajivači kakaa u Gani, proizvođači badema u Kaliforniji ili proizvođači jabuka u Kini.

Sve više vrsta oprašivača je ugroženo, prema studiji koju je objavila Međudržavna naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekosistema (IPBES), koja je osnovana 2012. godine.

- Regionalne i nacionalne procjene pokazuju visok nivo prijetnje za insekte oprašivače, posebno za pčele i leptire - navodi se u ovoj studiji.

U Evropi, naprimjer, sa mogućim izumiranjem suočeno je devet posto vrsta pčela i leptira.

Studija je ukazala na moguće rizike od upotrebe pesticida, kao što su neonikotinoidi, što je povezano sa štetnim efektima u Sjevernoj Americi i Evropi. (Klix, Ptice.info)

Stalno konstatujemo, a konkretnih koraka nigdje.

Strašno je i zamisliti nestanak pčela. Koliko su ljudi spasile gladi, izliječile, koliko pokreću prirodu i sve. Strašno.

Iso Aziraj uspješan je inovator i pčelar iz Bihaća. On je konstruirao košnice kakve za sada nema niko u svijetu, a koje mu koriste da tokom jedne sezone proizvede sve što pčela može dati. Za njegove inovacije u pčelarastvu posebno interesovanje pokazale su susjedne zemlje.

Tehnologijom koju koristi Aziraj povećana je proizvodnja svih pčelinjih proizvoda za najmanje 40 posto.

Pored toga, omogućuje pčelaru da iz jedne košnice u jednoj sezoni uzima devet pčelinjih proizvoda, a deseti proizvod konzumira tokom rada u pčelinjaku, a radi se o inhalaciji.

Međutim, svoju proizvodnju bazirao je na uzimanju pčelinjeg otrova koji se koristi u proizvodnji lijekova, a za kojim vapi svjetsko tržište. Za ovaj proces koristi vlastiti elektronski aparat.

Iz jedne košnice Iso dobije do 15 grama ovog proizvoda, tri puta više upotrebom nove tehnologije. Kako bi unaprijedio pčelarstvo, izumio je košnice koje je nazvao ISO 1 i ISO 2 i njegov su lični proizvod i doprinos pčelarskoj zajednici. Riječ je o novoj tehnologiji koja se u svijetu još ne koristi.

Treba naglasiti i da je Iso Aziraj sa svojim izumima bio prisutan na najvećem pčelarskom sajmu u regionu koji se održava svake godine u Bjelovaru i oduševio sve prisutne, javlja RTV USK.

Tamo je ostvario mnoge kontakte sa hrvatskim pčelarima koji već uveliko naručuju njegove proizvode.

Ovih dana su dolazili čak iz Makedonije u posjetu ovom pčelaru/inovatoru kako bi krenuli s idejom o “profesionalnom pčelarenju”.

Inače, za novim izumima i tehnološkim rješenjima u pčelarstvu, interesovanje su najviše pokazali pčelari iz Hrvatske i Slovenije. U skoroj budućnosti, kaže Aziraj, može se očekivati masovnija upotreba njegovih izuma u čitavom svijetu. (RadioSarajevo, Ptice.info)

Puno sreće u daljem radu i inovacijama.

Nadam se da ćete imati koristi od svega toga.

Članice Evropske unije glasale su za zabranu upotrebe insekticida na svim poljima zbog ozbiljnog izumiranja kolonija pčela. Zabrana korištenja neonikotinoida stupit će na snagu do kraja ove godine. To znači da će se pesticidi moći koristiti samo u zatvorenim staklenicima.

Pčele i drugi insekti vitalni su za produkciju globalne hrane jer oni oprašuju tri četvrtine svih usjeva. EU je 2013. godine zabranila upotrebu neonikotinoida na cvjetnim usjevima koji privlače pčele kao što su uljarice.

U februaru ove godine EU je razmatrala izvještaj naučnika koji su zaključili da visoki rizik za pčele i divlje pčele predstavljaju pesticidi koji se koriste u bilo koju svrhu na vanjskim poljima jer kontaminiraju tlo i vodu. To je dovelo do toga da se pesticidi pojavljuju i u divljem cvijeću i nasljednim usjevima. Nedavna studija uzoraka meda pokazala je da su globalno kontaminirani neonikotinima.

- Komisija je predložila ove mjere mjesecima ranije. Zdravlje pčela ima najveći značaj za mene jer se tiče biodiverziteta, proizvodnje hrane i okoliša - rekao je evropski komesar za sigurnost hrane i zdravlja Vytenis Andriukaitis.

Neonikotinoidi, nervni agensi, nanose široki spektar štete pčelama jer im oštećuju memoriju i smanjuju broj pčela matica. Također, uništavaju kolonije pčela. Druga istraživanja pokazala su da je 75 posto letećih insekata nestalo u Njemačkoj upravo zbog upotrebe ovog insekticida, što je uzbunilo EU stručnjake koji su izdali upozorenje od izazivanja "ekološkog armagedona". (Klix, Ptice.info)

Trebalo je i mnogo ranije.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH poduzelo je niz koraka u cilju sistemske podrške pčelarima. Prije svega, krajem aprila ove godine objavljen je Pravilnik o pčelarstvu, kojim se prvi put sistemski uređuje ta oblast.

Husnija Kudić, savjetnik u Ministarstvu, pojasnio je da su Pravilnikom uređeni način i uslovi za držanje pčela, njihovo premještanje, zaštita pčelinjih zajednica, evidencija pčelinjaka i pčelinje paše, te druga značajna pitanja.

- Dogovoreno je da svaka pčelinja zajednica treba biti registrovana, prije svega zbog zaštite pčela, ali i kako bismo imali tačne i ažurirane podatke o stanju pčelarstva u Federaciji. U radnoj grupi za izradu Pravilnika bili su uključeni i predstavnici Saveza pčelara FBiH, eksperti angažirani kroz projekt Farma II, te stručnjaci Ministarstva - rekao je Kudić.

Precizirao je da su ukupna izdvajanja u sektor pčelarstva u 2017. godini iznosila više od milion KM, a da Programom novčanih podrški u 2018. predviđeni poticaji za pčelarstvo iznose 14 KM po pčelinjoj zajednici za pravne i 11 KM za fizičke osobe.

- Zahvaljujući mjerama Ministarstva još prošle godine su smanjeni uslovi za sticanje prava na poticaj, što je dovelo do povećanja broja prijavljenih pčelinjih zajednica u 2017. za pet puta u odnosu na 2016. U Programu podrški za 2018. dodatno smo smanjili uslov na dva kilograma po zajednici i tako dodatno olakšali mogućnost za podnošenje zahtjeva za podršku - naveo je Kudić.

Dodao je da je, osim direktne podrške, Programom predviđena podrška investicijama u pčelarstvo kroz Model podrške ruralnom razvoju, kojim su omogućene subvencije do 25 posto uloženih sredstava i još po pet posto ukoliko se radi o ženi pčelaru ili pčelaru mlađem od 40 godina.

Također, omogućeno je regresiranje kamatne stope do četiri posto, te su osigurana sredstva za certifikaciju organske proizvodnje do 75 posto ostvarenih troškova certifikacije. (Klix, NAP, Ptice.info)

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) neprestano unaprijeđuje svoje usluge prema korisnicima, a najnoviji iskorak je omogućavanje dijagnostike zaraznih bolesti pčela u jednoj od njegovih akreditiranih i ovlaštenih laboratorija.

- Naše opredjeljenje i želja je da stalno poboljšavamo rad, ali i širimo spektar i kvalitet usluga. Zato smo nastavili sa projektom osposobljavanja i proširivanja usluga svojih laboratorija, pored već akreditovanih laboratorija za mikrobiologiju hrane i vode, za hemijsku dijagnostiku i laboratorija za epizootiologiju - kaže rukovoditelj Veterinarskog zavoda INZ-a mr. Muhamed Gladan.

Dijagnostiku zaraznih bolesti pčela moguće je obaviti u okviru ispitnih laboratorija Službe za epizootiologiju, koja se nalazi u kompleksu Instituta "Kemal Kapetanović" u Zenici, a bavi se dijagnostikom bakterijskih i drugih zaraznih i parazitarnih bolesti životinja.

Novouspostavljena laboratorija ima kadrovske, tehničke i prostorne uslove i kapacitete da pruži usluge svim zainteresovanim sa područja Zeničko-dobojskog kantona, ali i cijele Bosne i Hercegovine.

Dijagnostika zaraznih bolesti pčela se obavlja shodno zakonskim propisima, uz prethodno pribavljene certifikate, akreditacije i rješenja nadležnih. Ponuđene su sljedeće vrste pretraga: američka i evropska gnjiloća/kuga legla, krečno/kameno leglo, nozemoza, varooza, tropileloza, akaroza, te etinioza.

- Postoji interes pčelarskih organizacija i samih pčelara sa područja ZDK, ali i cijele države. Sa prvim proljetnim danima se vrše pregledi pčelinjaka/košnica - navodi Gladan, napominjući da su ovi pregledi obaveza predviđena Programom mjera zdravstvene zaštite životinja i načinom njihovog provođenja u 2019. godini, kao i propisanim obavezama iz Pravilnika o pčelarstvu iz Službenih novina Federacije, te da za pružanje ovih usluga INZ posjeduje odobrenje Federalnog ministarstava poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede. (Klix, Ptice.info)

Uspješan rad vam želim.