upendo
Registrovani član
- Registracija
- 27-04-2014
- Poruke
- 649
- Reakcije
- 245
- Lokacija
- Spol
Zlatovrana je velika od 29-32 cm s rasponom krila od 52-58 cm te je teška otprilike 30 g. Ima plavi trbuh i glavu. Krila mogu biti tamnoplave, smeđe i crne boje. Tijelo je dugo s glavom na kojoj se nalaze velike oči i snažni, dugi kljun. Noge su sitne i tanke s malim kandžama. Glasanje joj je vrlo slično vraninom.
Zlatovrana uglavnom lovi veće insekte i druge člankonošce. Za vrijeme selidbe jede i biljnu hranu. U malim količinama prehranu dopunjuje i manjim sisarima, vodozemcima i gmizavcima.
Obično sjedi na nekom pogodnom mjestu (grana, stub) i čeka odgovarajući plijen. Kad ga spazi, strmoglavljuje se na plijen i hvata ga na tlu. Zatim se vraća na polazno mjesto i često plijenom udara o tvrdu podlogu, a ponekad ga i baca u zrak, te zatim guta. Rijetko lovi u letu ili slijedi lovinu u bijegu.
Gnijezdi se prije svega uz rubove prozračnih šuma koje graniče s površinama bogatim insektima, kao što su livade, pašnjaci ili ekstenzivno korištene oranice. Ponekad koriste i velike parkove. Prednost daju gnijezdištima u blizini vode. Kao dupljašice, upućene su na postojeće duplje ili moraju naći obronke od pješčenjaka, gline ili lapora da bi u njima mogle iskopati duplju. Ako nalaze dovoljno hrane, ne izbjegavaju blizinu ljudi i njihovih naselja.
Kako je dupljašica, upućena je na napuštene duplje pojedinih djetlića ili prirodne duplje u stablima. No, ako ih nema, iskopaće 50-60 cm duboku duplju u odgovarajućoj podlozi. Parenje započinje oko proljeća ili ljeta te ženka snese do 6 jaja i pretežno ih sama inkubira. Nakon 18 dana mladunci se vale goli i slijepi. Hrane ih oba roditelja, a nakon 30 dana sposobni su za samostalan let.
Gnijezdo joj smrdi, jer ga ne čisti od izmeta i ostatka hrane, pa je po tome dobila jedan od naziva - smrdivrana. Neprijatni miris vjerovatno odbija grabljivice, međutim, ni ženka ni mladunci ne smrde već poslije kraćeg leta.
Zlatovrana modrulja dnevna je ptica s dva izražena vrhunca aktivnosti, rano ujutro i kasno popodne. Između tih razdoblja, osim u vrijeme parenja i podizanja mladunaca, mirno sjedi na mjestu s kojeg inače kreće u lov i neupadljiva je.
Pojavljuje se u dvije podvrste, evropska zlatovrana (C. g. garrulus) i istočna zlatovrana (C. g. semenowi).
Sve populacije obaju podvrsta su selice, a većina se seli na velike udaljenosti. Zimuju u različitim staništima, uglavnom na području jugoistočne i južne Afrike, ali izbjegavaju prave pustinje, polupustinje bez stabala i zatvorena tropska šumska područja. Zapadnoevropske, kao i populacije s područja Magreba, prezimljuju u području južnog ruba Sahela. Na ista područja sele i sve azijske populacije. Selidba odraslih jedinki iz centralne Evrope počinje sredinom avgusta i završava sredinom septembra. Povratak počinje sredinom aprila, a većina srednjeevropskih zlatovrana vraća se na gnijezdišta u prvoj dekadi maja. (Wikipedia, Ptice.info)
