Čigre

Male čigre (Sterna albifrons) su najinteligentnije i najspretnije čigre.

Tijelo im je vitko, pa su vrlo lagane (40-60 g).

Hrane se sitnim ribama, račićima i insektima. Dok love lete nisko nad rijekom. Kad uoče plijen strelovito se obrušavaju i hvataju ga. Paze da im Sunce bude iza leđa kako bi oni imali dobru a plijen lošu vidljivost. Male čigre love i u letu.

Gnijezde se u kolonijama na šljunčanim ostrvima, najčešće s brojnijom crvenokljunom čigrom. Stvaraju parove s kojima ostaju nekoliko sezona gniježđenja. Gnijezda prave od biljnog materijala i snesu 2-3 jajeta. Oba roditelja ih inkubiraju 21 dan. Ptići počnu letjeti nakon 20-ak dana.

Zimovalište malih čigri proteže se od Atlantskog pa sve do Indijskog okeana. Taj ogromni put prevale dvaput godišnje, za šta treba mnogo vještine i iskustva. Zato su dugovječne.

Još početkom 20. vijeka mala čigra je bila uobičajena ptica uz evropske rijeke. Gradnja, vađenje šljunka i pijeska te razne mjere odbrane od poplava, promijenile su prirodni izgled obala, pa danas još samo rijetki riječni sistemi Evrope imaju obale pogodne za boravak malih čigri. Među tim rijetkim rijekama su Sava i Drava.

Najproučenije su male čigre koje žive uz obale Drave, na granici između Mađarske i Hrvatske. Tu se gnijezdi još samo 15 parova i WWF s partnerima ulaže značajne napore na očuvanju ovog jedinstvenog ekosistema u Evropi.

Polarna čigra (Sterna paradisaea, stariji naziv Sterna macrura), za razliku od ostalih vrsta čigri više voli boraviti uz jezera i rjeke pa ni u unutrašnjoj Evropi nije rijetka. Na Elbi, primjerice, živi u velikom broju.

Duge su 38 cm i poznate po tome što u seobi prelaze daleko veće udaljenosti od bilo koje druge selice. Dva puta godišnje se seli iz subarktičkih voda u subantarktičke i nazad te je zbog toga zovu i "ptica s dva ljeta". Smatra se da zbog svojih selidbi uživa više sunčeve svjetlosti od ma kojeg živog stvora na Zemlji. U Evropi se pojavljuje krajem aprila ili početkom maja, a već u julu ili početkom avgusta ponovno kreće na put.

Hrani se malim ribicama, žabama i punoglavcima, a jede i crve, grčice i odrasle insekte. Vodene životinje hvata tako da se strmoglavljuje u vodu.

Gnijezdilište polarne čigre su niski otoci i sprudovi čije je dno šljunkovito, ne pjeskovito. Čigra ovdje napravi malo udubljenje u tlu ili koristi već gotovo da u njega smjesti gnijezdo. Na vodama u unutrašnjosti, polarna čigra rijetko stvara velika naselja, a na morskoj obali se često stotine ptica udružuju za zajedničko gniježđenje. (Wikipedia, Ptice.info)

Evo i polarne:

Lijepa polarna.