Gnjurci

paxaro

Registrovani član
Poruke
763
Reakcije
253
Lokacija
Spol
Gnjurci (Podicipediformes, Podicipedidae) su red i porodica ptica. Poznate su dvadeset dvije vrste, od kojih su dvije izumrle, a za još jednu postoji sumnja. U Evropi je svakako najpoznatija vrsta ovog reda i porodice ćubasti gnjurac.

Gnjurci su porodica ptica koje rone i potpuno su vezani uz vodu. Laici ih ponekad smatraju patkama, ali oni uopšte nisu međusobno slični. Osim razlika u vanjskom izgledu, gnjurci "leže" dublje u vodi, jer njihov kostur ima manji pneumatizirajući efekat. Kosti gnjuraca nisu u jednakoj mjeri šuplje i ispunjene zrakom kao kod mnogih drugih ptica. Snažne noge su smještene daleko prema zadnjem kraju tijela. One služe kao snažan pogon pri plivanju i ronjenju, ali i kao kormilo. Prsti im nisu, kao kod drugih vodenih ptica, povezani plivaćom kožicom, nego imaju rascijepljene resaste kožne pločice. Tri prsta su okrenuta prema naprijed, a jedan prema natrag (anisodaktilija). Krila su im kratka, uska i šiljasta, a perje čvrsto priljubljeno.

Dužina tijela im se kreće između 23 i 74 centimetra, a težina od 120 do 1500 grama. Postoje dva osnovna tipa: dugovrati gnjurci imaju duže, šiljaste kljunove i hrane se prije svega ribom, dok vrste koje se hrane insektima imaju kraće vratove i kljunove.

Gnjurci žive na svim kontinentima osim Antarktike, ali samo jedna vrsta, ušati gnjurac, živi sjeverno od sjevernog polarnog kruga. Gnjurci, za razliku od nekih drugih vrsta, nisu osvojili ta područja. No, rasprostranjeni su i na udaljenim otocima, kao što su Madagaskar i Novi Zeland.

Ćubasti gnjurci (Podiceps cristatus) su najveći i najpoznatiji predstavnik skupine ptica vodarica.

Dugi su između 46 i 51 centimetar a raspon krila im je od 59 do 73 centimetra. Teški su od 800 do 1400 grama. Ptice su ljeti, u svom svadbenom ruhu, vrlo prepoznatljive: plivaju sredinom jezera i nestaju na duže urone (do jedne minute!). Imaju dug vrat, bijele obraze, crne glave i na njima smeđecrvene i crne ćube, koje su im i odredile ime. Prsti na nogama obrubljeni su kožnim naborima. Zatiljak i leđa su im smeđi. Pripadnici oba spola izgledaju jednako. U opasnosti ćubu priljube uz glavu. Kad nisu u svadbenom ruhu, nemaju šarenu ćubu i liče nekim plijenorima.

Glasaju se često i glasno, zvukom koji zvuči kao kek-kek-kek.

Ćubasti gnjurci nastanjuju vode u nizinama cijele Evrope (osim sjeverne Skandinavije i Islanda). Istočna populacija su selice koje zimuju na obalama zapadne i južne Evrope. U srednjoj Evropi ćubasti gnjurci su uglavnom stanarice koje u razdoblju kad je jezero duže vrijeme zamrznuto, skitaju obalom.

Hrane se pretežno ribama koje love roneći. No, osim njih, love i male beskičmenjake, a jedu i sjemenke.

U vrijeme parenja ćubasti gnjurci ponašaju se vrlo upadljivo, što se ponekad naziva "ples pingvina": par se prsa uz prsa uspravlja na vodi, trese glavama i udara nogama po vodi.

Gnijezdo grade na vodi od dijelova biljki koje plutaju, a skrivaju ga u biljkama koje rastu uz obalu. U njemu leže 27 do 29 dana na 3-4 jaja. Pilići su potrkušci i odmah mogu samostalno plivati pa čak i roniti. No u prvo vrijeme jedan od roditelja ih uglavnom nosi skrivene u perju na leđima. Imaju bijele pruge na glavi i leđima. (Wikipedia, Ptice.info)
 
Pronađi:
Vrh