Nacionalni park Una

Lorena

Administrator
Registracija
27-04-2014
Poruke
337
Reakcije
231
Lokacija
Spol
rtA3YnX.png
Nacionalni park Una je jedan od tri nacionalna parka u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 2008. godine, a prije njega nastali su Nacionalni park Sutjeska (1965.) i Kozara (1967.).

NP Una obuhvata područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno do Drvarskog polja, te međuprostor između Une i Unca. Cijelo područje Nacionalnog parka površine je 19.800 hektara.

Tri rijeke, veličanstveni vodopadi, visoki kanjoni, srednjovijekovne kule, šumska bogatstva, mogućnost brojnih sportskih i rekreativnih aktivnosti, samo su neki od razloga zašto treba posjetiti Nacionalni park Una.

Prirodna veš mašina, tzv. Bučnica, jedna je od atrakcija Martin Broda. Njen vlasnik, osamdesetogodišnji Dmitar Reljić nije siguran kada je napravljena, a pretpostavlja da je starija od 300 godina.

- Bučnica ima sedam brzina, pere sve i to bez praška za veš. U njoj je velika akumulacija čiste vode koja u buretu s rupicama proizvodi centrifugu - ponosno objašnjava Dmitar.

Martin Brod je smješten u srcu Nacionalnog parka Una, a po mnogima je najljepše selo u BiH.

Najpoznatiji dio Nacionalnog parka Una je Štrbački buk. Do njega vode brojne staze. To je veliki vodopad s kojeg počinju i poznate unske regate u raftingu prema Bihaću.

Turisti uglavnom dolaze zbog raftinga, kajaka, mušičarenja (fly fishing). Usluge raftinga vrši nekoliko privatnih agencija. Na Uni je na dužini od 12 km određen prostor za mušičarenje i to je jedan od dužih predjela u regionu. Za mušičarenje na Uni zainteresovani su uglavnom Česi, Njemci, Slovenci, Austrijanci i drugi.

Javno preduzeće NP Una je počelo sa radom 2011. godine i od tada se intenzivno radi na uređenju. Nadzornici (tzv. rendžeri) obavljaju značajan dio posla i čistoća je na zavidnom nivou. Preko 400.000 eura uloženo je kroz određene projekte u proteklom periodu u ovaj nacionalni park. Izgrađena je turistička infrastruktura, piknik zone, obilježene pješačke i biciklističke staze, napravljeni vidikovci. Na putu do Štrbačkog buka niče i kamp naselje, gdje je Muhamed Zulić počeo gradnju restorana i pet bungalova.

Primarna funkcija nacionalnog parka je zaštita određenog područja. Iako nepovoljno s ekonomskog aspekta, u krugu od 200 kilometara ne postoji nijedna fabrika, a rijeke nacionalnog parka nemaju zagađivača.

Na temelju podataka posmatranja i proučavanja, na širem području Nacionalnog parka Una zabilježeno je više od 120 vrsta ptica. S obzirom da je područje Balkanskog poluostrva jedno od migracijskih koridora selidbe ptica prema Africi, posebno u preletu ili kao odmorište, na temelju literaturnih podataka i podataka o ornitofauni šireg područja možemo očekivati da broj prelazi 160 vrsta ptica. Do sada nisu zabilježene endemske vrste.

Ornitofauna posmatranog područja je zanimljiva zbog prisustva pojedinih rijetkih i ugroženih vrsta, te zbog velikog broja pjevica.

Vrlo interesantna vrsta je veliki tetrijeb (Tetrao urogallus) koji je prilično ugrožen zbog prekomjernog lova i smanjenja neophodnih šumskih staništa, a boravi u prelaznim - zaštitnim zonama Nacionalnog parka.

Zanimljivo je spomenuti da ovdje živi i lještarka (Tetrastes bonasia) koja je prilično rijetka i skrovita vrsta, a nastanjuje šumska staništa. Često se viđa u sjevernim dijelovima NP-a na području Doljana. Lještarka je u većem dijelu Evrope ugrožena različitim šumskim zahvatima, gradnjom cesta i prekomjernom sječom i krčenjem šuma.

Valja istaknuti i kosca (Crex crex), jednu vrlo rijetku i ugroženu pticu karakterističnu za vlažne travnjake i livade koje se prostiru oko jednog dijela vodotoka parka.

Moramo spomenuti i bogatstvo ptica dupljašica, u prvom redu djetlića (Piciformes), sova (Strigiformes), sjenica (Paridae), te poludupljašica iz grupe muharica (Muscicapidae).

Ovdje su prisutne i brojne druge zaštićene ptičije vrste, među kojima svakako treba naglasiti surog orla (Aquila chrysaetos) i sivog sokola (Falco peregrinus).
 
Šta bi bila Krajina bez Une? :)
 
Poboljšanje putne infrastrukture i saobraćajne signalizacije prema NP Una
k3Z4uEJ.png
Na prijedlog Gradske uprave Bihaća, preduzeće Ceste FBiH završilo je prošle sedmice 250.000 KM vrijednu investiciju uređenja raskrsnice Dubovsko koja vodi prema Nacionalnom parku Una i naseljima Ljutočke doline.

Nova raskrsnica svojevrsni je ulaz u zonu NP Una, te su čelni ljudi grada Bihaća i NP Una, Emdžad Galijašević i Amarildo Mulić prilikom obilaska raskrsnice dogovorili da se uradi dodatno uređenje ulaza u NP Una informativnim bilbordima i turističkim putokazima.

- Jedan od bitnih segmenata u promociji našeg nacionalnog parka jeste i medijska i svaka druga kampanja koja za cilj ima upoznati putnike i turiste o ljepotama Parka. Zato smo dogovorili da zajednički osmislimo uređenje raskrsnice kao ulaza u NP Una na lokalitetu Dubovsko - kazao je gradonačelnik Galijašević. (Klix, Ptice.info)
 
Nacionalni park Una 2015. godinu proglasio najuspješnijom
p6LOQte.png
Nacionalni park Una je u 2015. godini obišlo više od 50.000 posjetilaca prema broju plaćenih ulaznica, što tu godinu čini najuspješnijom do sada, kazao je agenciji Fena direktor tog parka Amarildo Mulić.

Nacionalni park Una nastao je iz potrebe da se zaštiti jedan od najljepših i biodiverzitetski najšarolikijih krajolika evropskog kontinenta. Osnovan je prije manje od pet godina, a danas je prepoznatljiv širom Evrope.

Ipak, 80 posto ovog parka je slobodno za kretanje posjetilaca, pa Mulić procjenjuje da je NP Una u 2015. godini posjetilo između 80.000 i 90.000 posjetitelja, što je ozbiljna referenca kada se govori o razvoju turizma. Dodao je da su posjete parku povećane za 43 posto u odnosu na 2014.

Mulić ističe da su uposlenici NP Una u posljednje četiri godine napravili konture nacionalnog parka prema standardima i kriterijima koji se primjenjuju u EU, uz pomoć osnivača Vlade Federacije BiH, kao i ostalih sudionika koji sve više prepoznaju park kao perspektivu razvoja ovog dijela Bosne i Hercegovine.

Na osnovu prošlogodišnjih rezultata, Mulić očekuje da će 2016. biti još i bolja, ukoliko vremenske prilike to budu dozvoljavale.

- Očekujemo da će institucije prepoznati vrijednosti i uložiti značajnija sredstva u infrastrukturu parka da bismo stvorili još bolje uslove za jači iskorak, jer smo to zaslužili tokom četiri i po godine postojanja - ocijenio je.

Također očekuje i veliko interesovanje od turističkih agencija da posjete ovaj nacionalni park.

Najavio je i realizaciju projekta WWF Adria koji će biti implementiran u naredne četiri godine, a čija vrijednost iznosi 320.000 eura. Projekt se odnosi i na podršku biznisa lokalnog stanovništva, podizanje nacionalne svijesti te organiziranje radionica.

- Oni su BiH prepoznali kao vrlo uspješnu u zaštiti nacionalnih parkova, a cilj projekta je da se još više podigne nivo kvalitete usluga turističke ponude NP Una - naglasio je Mulić.

Nacionalni park Una prostire se dolinom gornjeg toka rijeke Une, kao i dolinom Unca, desne pritoke Une sve do rječice Krke na zapadu. Mulić kaže da ovo područje predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Evrope, vrlo vrijednu za očuvanje ukupne pejzažne i biološke raznolikosti.

- Prostor obiluje bogatim naslijeđem arheoloških nalazišta i historijskih spomenika, a poseban položaj tog prostora na tranzitnom pravcu prema moru doveo ga je u prošlosti pod uticaje mnogih kultura, od kuda potiču bogata arheološka nalazišta, ostaci srednjovjekovnih utvrda i sakralnih objekata različitih vjera i kultura - objasnio je Mulić.

Posebnost za Unu jeste, dodao je, izrazita dužina njenog "sedrotvornog" toka, s cijelim nizom pratećih fenomena (sedrenih špilja, sedrenih otoka, barijera i slapova) te s iznimnim oblicima kotlina (Martin Brod, Kulen-Vakuf, Klisa, Lohovo) i klisura kanjonskog tipa, uzvodno i nizvodno od Martin Broda te nizvodno od Štrbačkog buka.

- Za Unac karakterističan je njen oblik krškog toka, posebno u njenom donjem dijelu, na kojem na prolazu kroz kanjonski dio više puta ponire i izvire, na kraju na Crnom vrelu, koje po svojim karakteristikama i ljepoti spada u poseban prirodni fenomen - istakao je Mulić.

Inicijative, prvo za UNESCO nominaciju, a kasnije za proglašenje područja zaštićenim su u velikoj mjeri proistekle iz inicijativa lokalnih zajednica ovog područja. Ova posebna veza između Une i lokalnog stanovništva predstavlja jednu od značajnih karakteristika vrijednih za očuvanje i zaštitu samog prostora. (Klix, Ptice.info)
 
Samo radite i neka se brojke ove godine udvostruče.
 
Priroda je predivna a za ostalo je možda rano da se hvalite. :-)
 
Pronađi:
Nazad
Vrh