Uljašica

Uljašica (Steatornis caripensis), ponekad zvana i uljana ptica ili guačaro, je jedini pripadnik porodice Steatornithidae i podreda Steatornithes. U srodstvu je sa velikom grupom legnjeva, ali je toliko posebna po anatomiji, ekologiji i ponašanju, da je svrstana u zasebnu porodicu. Nedavna istraživanja predlažu da se svrsta čak u zaseban red (koji još nema naziva).

Uljašice su duge oko 50cm, krila su im oko 91cm, širokog su repa, malih nogu i snažnog kljuna koji izgleda kao jastrebov. Prosječna težina im je 380-430 g, ali ptići mogu biti i upola teži. Perje je smeđe boje sa bijelim pjegama koje su najveće na pokrovnom i sekundarnom letnom perju. Mužjaci su neznatno tamniji od ženki.

Ova vrsta je jedinstvena jer je jedina noćna ptica koja se hrani voćem i jer je to voće uljanih palmi.

Gnijezde se na "policama" u pećinama u velikim kolonijama sa više od 50 parova i grade gnijezdo od ispovraćanog sjemenja voća, pa ono svake godine raste i dobija oblik korneta. Mještani na Trinidadu ih zbog buke koju dižu u pećini nazivaju "diablotin" ("mali vrag"). Drugi način oglašavanja je krckanje koje služi za eholokaciju. Ipak ona nije tako dobro razvijena kao što je šišmiševa.

Alexander von Humboldt je prvi proučavao ove ptice i dao im naučni naziv. Caripensis znači "sa Karipea", a Steatornis "debela ptica", što se odnosi na debljinu ptića.

Polažu 2-4 jajeta u intervalima od tri ili više dana, ali je jednom zabilježen i interval od devet dana. Ptiće hrane oba roditelja uljanim plodovima palmi. Do 70 dana ptići dostižu najveću težinu. Preostalih 30 dana gube na težini dok ne postanu kao odrasli.

Nastanjuje šumske predjele sa špiljama u Južnoj Americi od Gvajane i Venecuele, duž Anda do Bolivije i Trinidada. Ponekad se pojavljuje u Panami, Arubi i Kosta Rici. Nije ugrožena vrsta. (Wikipedia, Ptice.info)

Zaista posebna vrsta.

Vrlo neobična.