Livanjsko Polje

Pahuljica

Moderator
Registracija
27-04-2014
Poruke
403
Reakcije
202
Lokacija
Spol
gSRBXbL.png
U Bosni i Hercegovini, u blizini grada Livna, u slivu rijeke Cetine, nalazi se izvanredan prirodni fenomen - 46,000 hektara veliko kraško polje pod nazivom „Livanjsko polje“. Jedno je od najvećih na svijetu.

Vezano: Buško jezero i Livanjsko polje

S obzirom da je polovina ovog polja redovno pod vodom, Livanjsko polje je ustvari kombinacija močvara izvanredne vrijednosti, važnog staništa za ptice, te tresetišta i livada u kojima su nastanjene endemske i rijetke vrste. Njegova južna granica je urezana bogatim poljoprivrednim područjima, dok se šumoviti predjeli, tipični za umjerenu klimu, nalaze na sjevernoj strani polja.

Prirodni pašnjaci i livade su važne i produktivne vegetacijske zajednice. Nažalost, ovaj raznoliki biodiverzitet se žrtvuje kada rad poljoprivrednih mašina pretvara livade u monokulture komercijalnih usjeva, ili kada zbog prestanka bavljenja tradicionalnom poljoprivredom, ovim predjeli obrastaju šumom. Kao rezultat ovih praksi, u Evropi se broj livadskih staništa sve više i više smanjuje.

Međutim, u Livanjskom polju, tradicionalna poljoprivreda, odnosno uzgoj goveda i ovaca i proizvodnja ukusnog livanjskog sira od njihovog mlijeka, podupire održivost raznolikih i jedinstvenih staništa ovog polja. Zajednice rijetkih i ugroženih vrsta nastavljaju da žive, uključujući kosca, eju livadarku, orla kliktaša, kovačića kijokavca, šljuku, i bukavca nebogleda.

itvzBYm.png
Livanjsko polje je još uvijek jedno od najbolje očuvanih polja u BiH, ali bi projekti odvodnje i iskopavanja velikih količina treseta mogli imati kobne posljedice po složenu hidrologiju ovog polja i njegove produktivne livade.

Zbog toga je jedna od najvećih i najuglednijih nezavisnih svjetskih organizacija za zaštitu prirode - WWF odlučila da Livanjsko polje stavi pod posebnu zaštitu, kreirajući strategiju koja će očuvati polje, ali i stvoriti mogućnosti za razvoj.

Najveća promjena u hidrologiji Livanjskog polja desila se 1974. godine, izgradnjom hidroelektrane Orlovac, čiji se objekti nalaze u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Dvanaest kilometara dug tunel omogućio je skretanje vode u elektranu u Hrvatskoj. U okviru ovog projekta predviđena je i druga faza koja, osim što nije dovoljno jasna i transparentna, može dovesti do presušivanja izvora u sjeverozapadnom dijelu polja – i to možda u potpunosti. Uticaj na vrste i staništa koja ovise o ovim izvorima može biti poguban.

Eksploatacija uglja iz otvorenih kopova, kao i eksploatacija treseta se u Livanjskom polju provodi u maloj mjeri, ali su postojali planovi vlasti o povećanju ovih aktivnosti. Iskopane jame pune se vodom, što generalno smanjuje nivo podzemnih voda, a ukoliko još dolazi do odvodnje kanalima, onda ovaj problem postaje još očigledniji.

Požari predstavljaju veliku opasnost, jer mijenjaju sastav livadskog tla kao i vegetacije koja se na njemu nalazi. Iako su povremeni prirodni požari korisni, požari koje uzrokuje čovjek mijenjaju sastav vegetacije što dovodi do dezertifikacije u nekim dijelovima polja.

1dEkhxB.png
Još jedna srodna pojava je nasumično podzemno sagorijevanje treseta i uglja. Kada je nivo vode nizak, požari se šire ispod površine tla, te ih je skoro nemoguće ugasiti, osim u slučaju prirodnog podizanja nivoa podzemnih voda, i/ili površinskog plavljenja. U 2001. godini, oko 4 kvadratna kilometra treseta u Ždralovcu, na sjevernom dijelu polja, izgorjelo je ispod zemlje za dva mjeseca. Štetu nije bilo moguće izračunati.

Tradicionalna poljoprivreda – uzgoj goveda i ovaca i pravljenje poznatog livanjskog sira od njihovog mlijeka – oduvijek je podupiralo održivost neizmjerno vrijednih prirodnih staništa Livanjskog polja. Intenzivna ispaša je pomogla da se održe prirodni livadski eko-sistemi. Međutim, do perioda 1970-ih godina, te tokom rata iz 1990-ih, mnoge porodice koje su se bavile ovim poslovima napustile su svoja sela, i nikada se više nisu vratile. Kako je stoke sve manje, livade guta šuma. Rat u BiH je prepolovio broj grla stoke tokom relativno kratkog perioda vremena.

WWF-ov generalni cilj je da se očuva stanje plavljenja ključnih staništa Livanjskog polja, a da se istovremeno obezbijede mogućnosti za razvoj. Kroz svoje projekte, WWF je radio na osiguranju primjene principa integralnog upravljanja na planiranje upravljanja ovim lokalitetom, kako bi se u obzir uzeli svi rizici i opasnosti koji se ne dešavaju na lokalnom nivou ali imaju uticaja na Livanjsko polje. Lobirali su za održivi razvoj riječnog sliva Cetine u Bosni i Hercegovini. Jedan od važnih zadataka bila je identifikacija alternativa izgradnji odvodnih sistema, te dobijanje podrške od planera. Osim toga, promovirano je održivo korištenje obradivog zemljišta, te pružena podrška tradicionalnom korištenju livadskih prostora.

CWtiYFE.png
WWF se fokusirao na upravljanje vodama i hidrologiju na nivou sliva, te uključuje druge nevladine organizacije u koaliciju.

Da bi se to postiglo, oni identificiraju opasnosti i rizike po biodiverzitet na nivou sliva, jačaju kapacitete ključnih vladinih i nevladinih lokalnih aktera, te demonstriraju praktična rješenja usmjerena na postavljanje zacrtanih ciljeva u okviru pilot projekata koji se mogu implementirati i drugdje.

Zajedno sa lokalnim i međunarodnim grupama, WWF ima za cilj da pruži podršku razvoju održivih poljoprivrednih projekata kao što su poljoprivredne aktivnosti koje su kompatibilne sa prirodnim vrijednostima polja i njegovim biodiverzitetom, i koje će pomoći u njihovom očuvanju.

Neke od organizacija sa kojima WWF sarađuje su: Centar za Građansku saradnju Livno, Eko Ostrožac, Planinarsko-ekološko društvo Borova Glava, Duvanjska Visoravan, Ekološko udruženje Capadocya, Lipa - Udruga za očuvanje okoliša I promicanje kulture življenja, Planinarsko-ekološko društvo Kamenica, Centar mladih Livno, i druge.

Livanjsko polje je ranije uvršteno na RAMSAR listu (močvarno područje od međunarodnog značaja), a 2011. godine i na listu IBA (područje od izuzetnog značaja za ptice). (WWF, Fena, wikia.com, Ptice.info)
 

paxaro

Registrovani član
Registracija
27-04-2014
Poruke
786
Reakcije
267
Lokacija
Spol
Mjesto ko iz bajke, pogotovo ova treća slika.
 

Edmir

Registrovani član
Registracija
27-04-2014
Poruke
758
Reakcije
205
Lokacija
Spol
Livanjsko polje dom je za 265 vrsta ptica, neke od njih su vrlo rijetke i ugrožene
wTqp0th.png
Mjesto gdje postoje 42 vrste vilinih konjica, endemična čovječija ribica, kao i jedini par orlova kliktaša u Bosni i Hercegovini je Livanjsko polje.

Bračni par Biljana i Goran Topić iz Ornitološkog društva "Naše ptice" sedam godina istražuju biljni i životinjski svijet Livanjskog polja.

Sa površinom od oko 460 kilometara kvadratnih, ističu Topići, to je najveće kraško polje u BiH, najveće plavno kraško polje na svijetu i jedno od najvećih privremenih jezera u Evropi.

- U Livanjskom polju do sada je registrovano 858 vrsta vaskularnih biljaka, od čega je 12 endemičnih, kao i 12 vrsta vodozemaca, 13 vrsta gmizavaca, 20 vrsta riba i čak 42 vrste vilinih konjica - priča Goran Topić.

Sa stanovišta zaštite prirode, naročito su značajne endemična čovječija ribica i četiri stjenoendemične vrste riba.

- I ornitofauna Livanjskog polja izuzetno je bogata, te je u njemu do sada potvrđeno impresivnih 265 vrsta ptica od 350, koliko je do sada zabilježeno u BiH - navodi Goran.

U Livanjskom polju potvrđeno je gniježđenje oko 125 vrsta ptica. Na ovom prostoru gnijezdi se i veliki broj rijetkih i ugroženih vrsta, među kojima se izdvaja najveća populacija prdavca na Balkanu, objašnjavaju iz Ornitološkog društva "Naše ptice", koje postoji od 2003. godine.

- U Ždralovcu se gnijezdi jedina kolonija velike bijele čaplje u BiH, najveća populacija bukavca u BiH, više od 20 parova eje livadarke, jedini poznati par orla kliktaša u BiH, jedan od osam parova orla bjelorepana, najvećeg evropskog orla i mnogih drugih - istakla je Biljana Topić, koja se bavi istraživanjem ptica od 2016. godine.

Procjenjuje se da se u Livanjskom polju tokom vlažnih sezona na proljetnoj migraciji zadržava do 100.000 ptica, što ovo polje izdvaja kao prostor na kome se koncentriše najviše ptica u BiH, objašnjavaju Topići i dodaju da svake godine prilikom jesenje migracije polje prelijeće od 60.000 do 80.000 ždralova.

Prema Biljaninim riječima, uprkos prirodnim i kulturno-historijskim vrijednostima Livanjskog polja, ono još nije steklo pravnu zaštitu na nivou BiH, ali ni nižih nivoa vlasti.

- Na njemu se redovno bilježi niz ilegalnih aktivnosti, poput paljenja polja, krivolova, ilegalne sječe šume, nepropisnog odlaganja komunalnog i građevinskog otpada - naglašava ona i dodaje da bi povećanje stočnog fonda značajno doprinijelo očuvanju staništa mnogih vrsta ptica u Livanjskom polju.

4aljOa5.png
Ovaj bračni par najavljuje da će u toku godine Ornitološko društvo "Naše ptice" provesti tri projekta u vezi sa očuvanjem prirode Livanjskog polja.

- Livanjsko polje se odlikuje bogatom istorijom i izuzetnom kulturnom, biodiverzitetskom i stanišnom raznolikošću. Po obodu polja lociran je veliki broj starih gradina iz ilirskog i antičkog perioda, svjedoka bogate i burne prošlosti, dok je u špiljama izvora Ričine pronađen najstariji pisani trag u BiH - navodi Biljana.

Ona dodaje da je ovo polje sa svih strana okruženo visokim planinama, od kojih se izdvajaju Cincar, Golija, Staretina, Šator, Dinara, Kamešnica i Tušnica, što je idealno za ljubitelje planinarenja i drugih sportova u prirodi, ali i za istraživanje biljnog i životinjskog svijeta.

Livanjsko polje je bogato i brojnim vodenim tokovima, kraškim fenomenima poput ponora i estavela, očuvanim livadama, pašnjacima, močvarama, koncentracijom ptica koja se rijetko gdje sreće u Evropi, čistim vazduhom i tradicionalnom domaćom hranom, što nikoga neće ostaviti ravnodušnim, naglašavaju oni.

Zbog prirodnih vrijednosti, Livanjsko polje se od 2008. godine nalazi na listi Ramsarskih područja, a od 2011. na listi Međunarodno značajnih područja za ptice (IBA područja), ali je i na listi preliminarnih Natura 2000 i Emerald područja. (Klix, Ptice Forum)
 
Pronađi:
Vrh