Muzika, i šta trenutno slušate?

oasis

Registrovani član
Poruke
20
Lajkovi
0
Lokacija
Spol
Kako NIJE nastala pjesma Ederlezi - Đurđevdan
Navodni nastanak pjesme "Đurđevdan" u vozu koji je tokom Drugog svjetskog rata zarobljenike NDH prevozio iz Sarajeva u Jasenovac, vijest je koja je prije nekoliko godina proširena internetom preko portala Kurir.rs, a na osnovu tvrdnji srbijanskog historičara i filozofa Žarka Vidovića u tekstu pod naslovom “Logorska istorija Srba”.

Žarko Vidović rođen je 1921. u Tešnju, a preminuo 2016. godine u Beogradu. Predavao je 1950-ih i 1960-ih historiju umjetnosti u Sarajevu i Zagrebu, odakle seli u Beograd, gdje je konačno mogao biti shvaćen u svom djelovanju onako kako je želio. Prošao je put od mladog komuniste i zarobljenika ustaša do bliskog prijatelja patrijarha Pavla i dobitnika ordena osnivača “Pravoslavne akademije” u Foči tokom agresije na BiH 1993. godine.

Vidovićevi navodi o nastanku pjesme "Đurđevdan", objavljeni u današnje vrijeme "ničim izazvani", bezobzirno skrnave tradicionalnu romsku pjesmu, dajući joj karakter podsjećanja na vlastitu žrtvu. U pjesmi je originalno opjevana porodica koja dočekuje svoj najvažniji praznik Ederlezi (Đurđevdan), gdje dječak tuguje roditeljima kako svi slave i igraju, a on siromašan gleda...

Pjesmu je 1988. godine obradio sarajevski muzičar Goran Bregović, inače poznat po posuđivanjima muzičkih djela stranih ili nepoznatih narodnih autora, a pjesma je proslavljena kroz film sarajevskog reditelja Emira Kusturice, poznatog po korištenju živopisnog romskog svijeta u svrhu izgradnje vlastitog uspjeha u oblasti filma.

Za tvrdnje Žarka Vidovića o navodnom nastanku pjesme "Đurđevdan" 1942. godine među srpskim zarobljenicima, ne postoje bilo kakvi pisani, niti tragovi bilo koje druge vrste, te je lako prozrijeti da se radi o još jednoj u nizu historijskih krivotvorina, a u cilju propagande kojom se srpski narod, manipulacijom osjećajima, vijekovima zbunjuje i navodi na pogrešne stavove, štetne po cijelu okolinu.

Pjesma je postala žrtva propagande zbog svoje popularnosti. Čak je i sama vijest o tvrdnjama Vidovića nevješto i pretenciozno prenešena kao tumačenje "istoričara umetnosti iz Sarajeva". Stara pjesma jednog naroda iskorištena je kao sredstvo za “podgrijavanje” priče o stradanju drugog naroda, samo da izazove emociju kod lakovjernih, a takve igre nikada ne vode dobrom.

Historija naroda i njihova tradicija često se zloupotrebljavaju u političke svrhe. Laka su meta zbog faktora vremena, nepoznatih aktera i okolnosti, nepouzdanih svjedoka i dokaza. Najmanje što se može uraditi pri pojavljivanju iznenadnih “otkrića” jeste da se uključi razum i ne uzima slijepo svaka nova tvrdnja kao istina. Ederlezi/Đurđevdan je romska pjesma, ne dirajmo u tradiciju tog naroda, ostavimo je onakvom kakva jeste onima kojima pripada i ne koristimo je u nečasne svrhe.
 

paxaro

Registrovani član
Poruke
755
Lajkovi
245
Lokacija
Spol
Prije 15 godina napustio nas je legendarni Davorin Popović
Na današnji dan, 2001. u Sarajevu, preminuo je Davorin Popović, muzička legenda i cijenjeni muzičar s ovih prostora. Sahranjen je 20. juna 2001. na sarajevskom groblju Bare u Aleji velikana.

Od milja su ga zvali Dačo, a nadimak Pimpek je dobio u djetinjstvu zbog male izrasline kraj lijevog uha. U mladosti se bavio rukometom i košarkom, u košarci je bio jedan od najtalentiranijih bekova u to doba u Sarajevu.

Bio je kapiten Košarkaškog kluba Mlade Bosne (kasnije KK Željezničar), te kao standardni prvotimac odigrao je preko 500 utakmica. Sportom se aktivno prestao baviti 1968. godine. Bio je student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Muzičku karijeru počeo je u grupi Pauci, a Indexima se pridružio krajem 1964. godine i do kraja ostaje njen zaštitni znak. S Indexima ostavlja neizbrisiv trag u muzičkoj historiji Sarajeva, Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. I kao solista, opet uz podršku Indexa, objavljuje tri albuma. 1975. godine objavljuje album Svaka je ljubav ista (osim one prave), 1984. godine S tobom dijelim sve, dok album istog naziva ali s drugim pjesmama izlazi 1995. godine.

Osamdesetih godina 20. vijeka često nastupa s Mostarskim kišama, vokalnom grupom koju je vodio pjesnik Mišo Marić. Sjajno izvodi pjesmu Žute dunje za soundtrack filma Kuduz, a nastupio je i na Eurosongu 1995. godine, kada je predstavljao Bosnu i Hercegovinu s pjesmom 21. vijek te zauzeo 19. mjesto. Prije toga Davorin je za Eurosong konkurirao 1967. s Indexima, te kao solist 1993. na prvom samostalnom BH izboru za Pjesmu Evrope.

Davorin Popović je zajedno s Indexima dobitnik Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva, koja se dodjeljuje najistaknutijim stvaraocima u svim područjima, kao i estradne nagrade Jugoslavije. (RadioSarajevo, Ptice.info)

Sjećanje na Adija Lukovca: Pionir elektronske muzike u BiH
Adi Lukovac bio je bio jedan od kreativnih simbola moderne bh. muzičke scene. Pamtićemo ga kao dobitnika mnogobrojnih nagrada i priznanja, među kojima su najznačajnije tri muzičke nagrade Davorin. Ovaj pionir elektornske muzike u BiH bi, vjerovatno, napravio još mnogo toga, da prije tačno deset godina, 18. juna 2006. godine nije stradao u saobraćajnoj nesreći.

Rođen je 1970. godine u Sarajevu, a njegova prva muzička iskustva vežu se za grupu 'Base Line', prvog bh. predstavnika elektro-eksperimentalne scene. Snimanje prve demo kasete poklapa se sa periodom početka rata u našoj zemlji, zbog čeka i band prestaje da postoji. Kasnije formira bend 'Ornamenti' sa kojim snima prvi demo pod nazivom 'Na dan naše smrti'.

Po završetku rata na talijanskom Arezzo Wave Love festivalu prvi put predstavlja modernu elektronsku scenu BiH, gdje je prezentovan i "Post War Sound" i video-spot "Odsanjan" sa albuma "Pomjeranja", koji se pojavljuje i na Sarajevo film festivalu 1998. godine.

Izdao je dva albuma, Pomjeranja i Fluid, na kojima je sarađivao s mnogim bh. muzičarima. Tu, prije svega, treba spomenuti doajenku bh. sevdalinke Eminu Zečaj te Dinu Merlina, kojem je producirao album Sredinom. Dino je učesvovao u pjesmi Ornamenata pod nazivom 'Tako prazan'.

Njegova muzika korištena je u filmu Put na mjesec Srđana Vuletića i Sindrom redateljice Ines Tanović. Radio je muziku i za film Dine Mustafića Remake. Bio je autor i muzike za predstavu Tvrđava, Sulejmana Kupusovića. (RadioSarajevo, Ptice.info)
 

Edmir

Registrovani član
Poruke
723
Lajkovi
190
Lokacija
Spol
Neka im je laka zemlja obojici, svaki je na svoj način bio značajan za našu muzičku scenu.
 
Pronađi:
Vrh