Birdwatching, posmatranje i proučavanje ptica

Birdwatching (syn. birding turizam, aviturizam) je poseban oblik turizma baziranog na prirodnim vrijednostima, koji je usmjeren na posmatranje ptica. Prvobitno se razvio kao hobi, a kasnije postao prepoznat kao važan dio turističkog marketinga.

• Kotrošan: Birdwatching i perspektive razvoja u BiH
• Kako naučiti lakše prepoznavati ptice
• Prva posjeta posmatrača ptica iz Velike Britanije BiH
• Okresek: Za posmatranje ptica mi ne trebaju savršeni uslovi
• Koristi i opasnosti od Birdwatchinga

Ovaj tip turizma koristi sve aspekte (događaje, destinacije, proizvode itd.) povezane sa pticama kao glavnim elementima razvoja turističkog programa.

Polazeći od najjednostavije definicije ponuđene u Oxfordovom rječniku, birdwatching predstavlja “posmatranje ptica u njihovim prirodnim staništima u vidu hobija”. Postoji veliki broj definicija za birdwatching, koje uključuju i podrazumijevaju različite aktivnosti, ali i druge sinonime (birding, twitching) sa kojima se birdwatching često poistovjećuje, a koje u osnovi predstavljaju različite oblike posmatranja ptica. Tako termin birding nalazimo mnogo ranije, a jedan od primjera su i Shakespeareove „The Merry Wives of Windsor“ (1602), gdje se kaže: "She laments sir... her husband goes this morning a-birding.“

Birding je termin koji je u nekim literaturnim djelima korišten kao praksa “fowling“ ili lov oružjem manjeg kalibra (Moss, 2004). Termin twitcher je pogrešno primijenjen sinonim za posmatrača ptica (birder), a koristio se za one posmatrače koji bi daleko putovali kako bi našli neku rijetku vrstu ptice i označili je (tick) na svom popisu. Ovaj termin se pojavio 1950. godine, a i danas je twiching jako zastupljen u Engleskoj, Danskoj, Holandiji, Irskoj i Švedskoj.

Birdwatching je kao zvaničan termin prvi put upotrijebljen 1901., u naslovu istoimene knjige autora Edmunda Seleusa. U ovoj knjizi se birdwatching tumači kao „mogućnost identifikacije ptica na terenu i uz posmatranje kroz optička pomagala“, čime bi se smanjio do tada zastupljeni princip odstrijela u te svrhe.
U časopisu Birding 1969. godine objavljen je „Birding Rječnik“ koji definiše pojmove na sljedeći način:

• Birder - Prihvatljiv termin koji se koristi za opisivanje osoba koje su ozbiljno posvećene birdingu kao hobiju ili sportu, profesionalno ili amaterski.
• Birding - Sport i/ili hobi u kojem pojedinci uživaju u izazovu proučavanja ptica, njihovog oglašavanja ili drugim aktivnostima koje uključuju život ptica.
• Birdwatcher - Prilično nejasan pojam koji se koristi za opisivanje osoba koja gledaju ptice iz bilo kojeg razloga i nužno ne podrazumijeva ozbiljne birdere.

Danas, uglavnom zbog potrebe turističke promocije, birdwatching i birding predstavljaju sinonime za posmatranje ptica. Ipak, neophodno je naglasiti da pojam birding u savremenom značenju ipak nešto širi i označava ne samo prepoznavanje (vizualni doživljaj ptica), već i jedan širi aspekt posmatranja ptica koji uključuje i prepoznavanje na osnovu glasanja i pjeva ili ponašanja. Zbog toga je u reklamne svrhe preporučljivo naizmjenično koristiti oba termina.

Ptice se mogu proučavati ma gdje bile i u svako doba godine. Trebaće vam i nešto opreme. U većini slučajeva dovoljni su dvogled, olovka i bilježnica. Prepoznavanje nije cilj samo za sebe, već alat koji omogućuje daljnja proučavanja i sticanje daljnjih zadovoljstava. Prepoznavanje samo po sebi donosi određeni užitak, ali "skupljanje vrsta" služi vrlo maloj svrsi ako nije sastavni dio naprednijeg izučavanja.

U proljeće, u svijet ptica stiže zapanjujuća promjena. Selice se vraćaju s juga, zimski gosti nestaju, odlazeći na sjever. Datumi dolaska i odlaska su važni i zanimljivi. Neke ptice se vraćaju na isto mjesto istog dana iz godine u godinu, druge mnogo nepravilnije. Neke stižu danju, neke noću, neke pojedinačno, neke u parovima, neke u jatima. Na neke jako utiče vrijeme, na druge manje. Za odlazeće ptice i one u prolazu, mogu se skupiti i usporediti istovrsni podaci. U proljeće stanarice također mijenjaju ponašanje, a pjesme, koje se nisu čule dugo vremena, ponovo odzvanjaju zrakom. Ptice zauzimaju teritorije gdje se namjeravaju gnijezditi. Neke imaju male teritorije, neke velike. Neke ih brane samo od pripadnika svoje vrste, neke i od drugih vrsta. Neke najviše vole vrtove, neke polja, neke žume. Mogućnost proučavanja ovih raznolikih pojava je ostavljena svim posmatračima i u vrlo kratkom vremenu se mogu naučiti mnoge zanimljive činjenice.

Novo polje proučavanja je otvoreno kad ptice počnu pjevati. Zašto ptica pjeva? Postoje li pojedinačne razlike u pjesmi? Kada pjeva? Šta utiče na pjesmu? Ako vam je na raspolaganju neki uređaj za snimanje zvuka, možete ih snimiti i uspoređivati. Kad mužjak pjesmom privuče ženku na svoju teritoriju, počinje nova faza. Izbor mjesta za gnijezdo, gradnja gnijezda, polaganje jaja, inkubacija, izlijeganje i briga o mladima slijede u nizu.

Na ovom stepenu postoje bezbrojne mogućnosti za zanimljiva proučavanja i posmatranja. Ponašanje ptica u različitim situacijama je skoro beskonačno različito. Šta tjera pticu da izabere neku granu kao mjesto za gnijezdo? Kako se gradi gnijezdo? Čime? Koliko dugo? Da li ga gradi mužjak, ženka, ili oboje? A jaja... Kada su položena? Koliki je polog? Ko sjedi na njima i koliko dugo? Kako ptica reaguje na neprijatelje koji prijete gnijezdu? Koliko mladih se izvalilo? Kojim redom? Kada ih roditelji počinju hraniti? Kako često? Koliko? Kojom vrstom hrane? Koliko mladih preživi do napuštanja gnijezda? Kada ga napuštaju? Koliko dugo ostaju uz roditelje? Ima li vrsta dva pologa, počevši cijeli ciklus još jednom?

Na sva ova pitanja se može odgovoriti posmatranjem ptica, ponekad čak i iz kuće.

Drugi aspekt biologije gniježđenja je broj ptica prisutnih u datom području. Ako se vodi nekoliko godina, redovnim brojanjem možemo dobiti mnogo informacija i eventualno se može vidjeti koji činioci utiču na broj prisutnih ptica. Mogu se postaviti kućice koje će rado koristiti više vrsta, čineći proučavanje skoro svih aspekata biologije gniježđenja mnogo lakšim.

Za preciznija proučavanja se mogu koristiti obojeni prstenovi, označavajući svaku pticu različitom kombinacijom obojenih prstenova na nogama, tako da se kao jedinka može prepoznati čak i s daljine. Ovu vrstu proučavanja bi trebali poduzimati bolje upućeni posmatrači, a u mnogim je zemljama sada regulisano korištenje obojenih prstenova i treba tražiti dozvolu.

Redovno označavanje numeriranim prstenovima s utisnutom adresom institucije koja pokriva određeno područje je također za naprednije i regulisano je da bi se izbjegle zabune i zloupotrebe. Iako su mnoge mlade ptice već prstenovane, sada je pojačano hvatanje odraslih ptica. Prstenovanje ptica je veoma važno pomagalo za saznavanje mnogo različitih podataka o pticama.

Nakon što je nova generacija podignuta, dolazi nova faza - jesenska seoba. Ona ponovo nudi mnoštvo mogućnosti za proučavanje. Sastav populacije se mijenja, neke vrste nestaju a druge se pojavljuju. Kao i prilikom proljetne seobe, javljaju se pitanja kada, kako i gdje. Šta utiče na odlazak? Kako počinje seoba?

Postoji mnogo mjesta gdje se može posmatrati dnevna seoba kad jednom krene i ovdje se javljaju nova pitanja... Koje doba dana? Koliko vrsta i jedinki je uključeno? Koliko visoko lete? Kako brzo? U kom smjeru? Kad seoba prođe, stanarice su suočene sa zadatkom preživljavanja zime i njene hladnoće, snijega i leda. Šta jedu? Kada? Gdje? Kako i gdje spavaju? Imaju li posebna noćivališta i kada na njih odlaze, te koliko dugo ih koriste?

U ovo doba godine su mnoge ptice privučene na hranilice, pogotovo ako je vrijeme neuobičajeno loše. Ne samo da ćete izbliza vidjeti mnoge neobične ptice, već možete proučavati njihovo ponašanje i izbor hrane. Da li pojedine ptice imaju prednost pred drugima? Da li se to mijenja? Kada jedu? Koliko? Kakav je uticaj vremena na prehrambene navike?

Hranilice za ptice također nude bogate mogućnosti za snimanje ptica, ali vam je neophodna specijalizirana i nešto skuplja oprema da biste dobili dobre rezultate. Teleskopske leće i stativ su osnovna oprema, ali rezultat sigurno nagrađuje troškove i napor.

Tada stiže proljeće i krug kreće iznova.

Kad počnete posmatrati ptice, dobra je ideja da, što je prije moguće, kontaktirate iskusnije kolege u susjedstvu. Oni će vam biti od velike pomoći i mogu vam dati mnogo uputa kuda da idete, kada i šta da tražite. Oni će znati druge posmatrače ptica i klubove, susrete itd, sve što prve korake čini lakšim i uspješnijim.

Praktično svaka država ima svoja ornitološka udruženja, a u mnogim područjima postoje lokalna udruženja koja mogu biti od pomoći, ne samo početniku, već i naprednijem istraživaču. Mnoga izdaju časopise i biltene iz kojih se mogu dobiti vrijedne informacije. (Birdwatching i perspektive razvoja u Bosni i Hercegovini - Dražen Kotrošan, ptice.net, Ptice.info)

Lijep i obostrano koristan hobi.