Kotrošan: Birdwatching i perspektive razvoja u Bosni i Hercegovini

Scorpio

Registrovani član
Poruke
615
Reakcije
142
Lokacija
Spol
Kompletnu brošuru "Birdwatching i perspektive razvoja u Bosni i Hercegovini" (Dražen Kotrošan, Zemaljski muzej BiH, Ornitološko društvo „Naše ptice“) možete pročitati na ovom LINKU.

Sažetak:

Prvi interes za posmatranje ptica, više sa estetskog nego sa ekonomskog aspekta, pokazuju krajem 18. vijeka u svojim radovima Gilbert White, Thomas Bewick, George Montagu i John Clare (Moos, 2004). U 19. vijeku dolazi do intenzivnog razvoja kolekcionarstva ptica, njihovog perja, a posebno jaja. U tom periodu Društva Audobon (SAD) i RSPB (Engleska) jačaju ideju zaštite ptica, pri čemu se sve više promovira posmatranje ptica (birdwatching). U Sjevernoj Americi je od prve polovine do sredine 20. vijeka posmatranje ptica bilo više razvijeno na istočnoj obali, a taj period je obilježen radovima Ludlowa Griscoma i Rogera Tory Petersona (Dunlap, 2011). Krajem 19. vijeka, tačnije 1897., objavljena je knjiga „Bird Neighbours“ autora Neltje Blanchana, koja je bila ilustrovana kolor fotografijama prepariranih ptica. Tiraž ove knjige bio je 250.000 primjeraka (Shearin, 2008). Jedan od važnih momenata za razvoj aktivnosti posmatranja ptica u Americi, i pomjeranja trenda sa sjevera na jug, bio je objavljivanje Petersonovog „Terenskog vodiča“ 1934.

Drugi bitan momenat za razvoj birdwatchinga bio je pojava dvogleda, odnosno njihova dostupnost na tržištu nakon Drugog svjetskog rata.

Naredni porast broja posmatrača ptica zabilježen je početkom 60-ih godina 20. vijeka, nakon objavljivanja knjige “Where to watch birds“ čiji je autor John Gooders. Ova knjiga je označena kao jedan od bestselera u to vrijeme (Moos, 2004).

Druga polovina 20. vijeka obilježena je razvojem avioinduistrije, odnosno jačanjem aviosaobraćaja, čime je smanjena udaljenost i omogućena veća pristupačnost pojedinim destinacijama. U Velikoj Britaniji je Lawrence Holloway 1965. godine osnovao prvu ornitoturističku kompaniju „Ornitholidays“ koja je organizovala ture za posmatranje ptica (Moos, 2004).

Konačno, pojava računara i Interneta omogućila je brže veze i lakši promet informacija, što je doprinijelo stalnom porastu broja posmatrača ptica.

Kraj 20. vijeka i razvoj digitalne fotografije označio je krajnju prekretnicu za razvoj birdwatching industrije.

Danas je birdwatching aktivnost koja prevazilazi okvire hobija ili proučavanja ptica u naučne svrhe, i sve više uključuje i druge dimenzije - od kulturnog događaja do sportskog natjecanja.

Posmatranjem ptica se bave svi starosni uzrasti, „od 8 do 88 godina“, pripadnici oba spola, različitih vjerskih, kulturoloških i scoioekonomskih statusa. Posmatranje ptica se razvija na svim kontinentima, na svim prostorima, od dvorišta kuća i parkova do obala rijeka, mora ili najviših planinskih vrhova.

Broj posmatrača ptica u svijetu procjenjuje se na nekoliko miliona, a godišnja zarada od „birdwatching industrije“ iskazuje se u stotinama miliona dolara.

Smatra se da je birdwatching najbrže rastući vid ekoturizma na svijetu, koji godišnje dostiže porast prihoda od 115%. U svijetu se organizacijom posmatranja ptica bavi 127 turističkih kompanija. Pri tome, jedna prosječna tura u manje razvijene zemlje košta 4000$ po posmatraču, a jedna grupa uključuje 12 učesnika. Jedna agencija organizuje 150 putovanja godišnje (Sekercioglu, 2003).

Prema podacima koje Fish and Wildlife Service iznosi u izvještaju za 2006. godinu, posmatranje ptica kroz različite vidove (turizam, prodaja opreme i dr.) učestvuje sa 36 bilona $ u američkoj ekonomiji (Swedish Ornithologic Society, 2009). Procjenjuje se da se oko 20% Amerikanaca bavi posmatranjem ptica, od čega je 46 miliona posmatrača starosti iznad 16 godina. Posmatranje ptica u SAD-u kreira 863.406 radnih mjesta.

S druge strane, Evropska unija ukazuje na činjenicu da je od 1996. do 2006. godine broj posmatrača ptica povećan za 17% , a broj lovaca smanjen za 12-15%. Procjenjuje se da u EU postoji oko šest miliona posmatrača ptica (Kenward, R. & Sharp, R., 2008). Jedan od značajnih pokazatelja da je posmatranje ptica sve popularnije je i činjenica da je "The Sibley Guide to Birds“ publikovan u 2000. prodat u 500.000 kopija (Cordell & Herbert, 2002).

Jedan od primjera dobrog upravljanja jednim RAMSAR područjem je Nacionalni park Kuşcenneti na jezeru Manyas (Turska), gdje se procjenjuje da posmatrači ptica godišnje potroše 103,320,074 $ (Gürlük & Rehber, 2008).

Jačanje nevladinih organizacija koje se bave prirodom, posebno onih koje se konkretno bave pticama, jedan je od bitnih faktora razvoja i promocije posmatranja ptica u svijetu. Vodeća svjetska ornitološke organizacija, BirdLife International okuplja 2,77 miliona članova i 10,8 miliona simpatizera koji ih podržavaju u radu, iz 121 zemlje. U ovoj organizaciji je uposleno 7400 osoba, a godišnji budžet joj iznosi oko 538 miliona američkih dolara. Nabrojnija evropska ornitološka organizacija, koja okuplja oko milion članova, je RSPB iz Velike Britanije. Ova organizacija ima 1300 uposlenika i oko 18.000 volontera, a njen budžet u 2010. godini je iznosio 94,7 miliona funti.

Drugi važan faktor u razvoju birdwatching turizma je izbor područja na kojem će se razvijati program birdwatchinga. Najbolje polazište su već prepoznata područja označena kao područja od međunarodnog značaja za ptice (IBAs ili Important Bird Areas). Pod okriljem Međunarodnog savjeta za zaštitu ptica (ICBP), današnji International, 1987. godine započet je međunarodni panevropski program pod nazivom “Područja značajna za ptice”. Prema posljednjim podacima 10.993 područja u 193 zemlje je uvršteno na listu IBA područja. Pri tome, u Evropi je zabilježeno 4.000 IBA područja.

Od zemalja iz regiona Slovenija ima 35, Hrvatska 21, Srbija 35, Crna Gora 5 i Makedonija 22 priznata IBA područja1. Bosna i Hercegovina za sada ima četiri područja upisana na IBA listu (Kotrošan et al., 2012).

Osim ovih područja, posebno u Evropi, značajna mjesta za razvoj birdwatching turizma mogu biti i područja označena kao NATURA 2000 područja. S obzirom da uglavnom IBA područja prilikom proglašavanja NATURA 2000 prelaze u status SPA (special protected areas) ili specijalnih područja zaštite kada su u pitanju ptice, samo manji broj drugih područja koja nisu uključena prethodno u listu IBA mogu biti značajna za birdwatching zbog neke pojedinačne vrste ili se mogu povezivati sa IBA područjima u neku širu turističku ponudu. Pored spomenutog značajnu promociju birdwatchinga treba raditi i na RAMSAR područjima, kao i na područjima koja su zaštićena lokalnom legislativom.

Sve vodeće turističke agencije i firme koje se bave aktivnostima vezanim uz ptice promociju svojih programa vrše na organizovanim sajmovima, a jedan od najpoznatijih je „Birdfair“ koji se održava svake godine u Rutlandu (Velika Britanija).

Treći važan faktor za razvoj i promociju birdwatching programa su različite manifestacije, koje okupljaju veliki broj osoba na lokalnom nivou. Među značajne manifestacije ubrajaju se mnogobrojne međunarodne akcije koje je pokrenuo BirdLife International, a koje u pojedinačnim državama svake godine realizuju partnerske organizacije. Ovakve akcije obično okupljaju veći broj posjetitelja i prilika su za promociju ornitoloških programa.

Među spomenutim akcijama su:
• Eurobirdwatch (Evropski dan posmatranja ptica): godišnji festival koji se održava svaki prvi vikend u oktobru
• World Migratory Bird Day: svake godine drugi vikend u maju
• World Bird Festival: održava se svake druge godine
• World Wetlands Day ili Svjetski dan močvara (2. februar)
• Spring Alive!: obrazovni program koji se svake godine realizuje od marta do juna.

U Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama se posljednih godina pokreću različiti vidovi ornitoloških okupljanja kao što su Sajam posmatranja ptica koji se održava u Srbiji od 2010. i Ornitofestival koji je pokrenut u Bosni i Hercegovini 2012. godine. U Srbiji je 2003. godine pokrenut „Veliki dan ptica” kao vid sportskog takmičenja. Posebno poznata manifestacija u Hrvatskoj je „Dan evropskog sela roda“ koja se svakog prvog vikenda u junu održava u Čigoću.

Bosna i Hercegovina spada u red zemalja sa visokim stepenom biodiverziteta, ali još uvijek nedovoljno poznatim. Istovremeno izostaje i odgovarajući pristup zaštite i upravljanja datim resursima (Redžić et al., 2008). Prema posljednjim podacima svega oko 2,2% ukupne površine Bosne i Hercegovine pokrivaju zaštićena područja (Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda, 2011.).

Sistematko proučavanje ptica u Bosni i Hercegovini započinje u drugoj polovini 19. vijeka. Posljednji revidirani popis ptica Bosne i Hercegovine urađen je na temelju podataka iz dosadašnjih istraživanja i sadrži 338 registrovanih vrsta (Kotrošan & Drocić, 2012). Već krajem 20. vijeka vidljivo je da diverzitet ptičijih vrsta u Bosni i Hercegovini opada. Prvi prijedlog za „Crvenu listu“ je sadržavao 97 vrsta, od čega je za 12 vrsta data ocjena da su izumrle ili potencijalno izumrle gnjezdarice (Obratil & Matvejev, 1989). Ipak se može reći da je bosankohercegovačka ornitofauna još uvijek bogata, kako gnjezdaricama, tako i vrstama koje su zabilježene u preletu.

Kada su u pitanju staništa i područja značajna za ptice u Bosni i Hercegovini, u ovom trenutku se četiri područja nalaze na listi IBA područja (Bardača, Hutovo blato, Livanjsko polje i Boračko jezero), dok su tri područja proglašena RAMSAR područjima (Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje). Jedino područje koje ima status zaštičenog područja je Hutovo blato. Prema podacima BirdLife International za 2013 godine, Bardača i Hutovo blato su uvršteni na listu IBA područja u opasnosti.

Pored područja uvrštenih na spisak potencijalnih IBA područja u Bosni i Hercegovini još neka područja mogu biti veoma interesantna za aspekta posmatranja ptica (npr. zimovališta malih ušara ili pjevališta velikog tetrijeba).

Pregled potencijalnih IBA područja u Bosni i Hercegovini (prema Kotrošan et al., 2012):

01. Lušci polje
02. Podrašničko polje
03. Dugo polje
04. Popovo polje
05. Nevesinjsko polje
06. Gatačko polje
07. Fatničko polje
08. Dabarsko polje
09. Mostarsko blato
10. Duvanjsko polje
11. Kupreško polje
12. Glamočko polje
13. Vukovsko polje
14. Sijekovac
15. Ribnjak Saničani
16. Ribnjak Prnjavor
17. Velika i Mala Tišina
18. Plivska jezera
19. Modrac i Šerička bara
20. Haljinići
21. Rijeka Una
22. Rijeka Vrbas
23. Rijeka Bosna
24. Rijeka Drina
25. Rijeka Sava
26. Plješevica
27. Lisina
28. Kozara
29. Vlašić
30. Konjuh
31. Vranica
32. Igman i Bjelašnica
33. Jahorina
34. Sutjeska
35. Visočica
36. Raduša
37. Prenj, Čvrsnica i Čabulja
38. Orjen
39. Vitorog
40. Dinara i Kamešnica

U strategiji razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008-2018 posmatranje ptica je prepoznato kao novi dio potražnje na tržištu, a Hutovo blato i Livanjsko polje kao destinacije značajne za ovaj vid turizma (Mlinarević et al., 2008), dok u Strategiji za Republiku Srpsku ovaj oblik turizma nije spomenut (Univerzitet u Banja Luci, 2009).

U ovom trenutku, na temelju broja članova u nevladinim organizacijama, prisutnosti pojedinim akcijama, broja štampanih primjeraka pojedinih publikacija i kontakata koje je imalo OD Naše ptice, procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini aktivno i pasivno interes za ptice iskazuje manje od 500 osoba.

Do 2013. godine niti jedna turistička agencija iz Bosne i Hercegovine nije ponudila program na bazi birdwatchinga. Prvi birdwatching program organizovane posjete Bosni i Hercegovini započet će u 2014. godini u organizaciji bosankohercegovačkog emigranta iz Velike Britanije, Denisa Bohma. Program obuhvata šestodnevnu turu, koja se može organizovati u periodu od kraja aprila do početka juna i od kraja avgusta do sredine septembra, po kraškim poljima (Popovo polje), planinskim područjima (Čvrsnica, Blidinje) i močvarnim područjima (Hutovo blato) u Hercegovini i Delti Neretve (Hrvatska).

Razvoj programa birdwachinga u Bosni i Hercegovini u aktuelnom trenutku prati niz problema od kojih su najistaknutiji loše stanje okoliša koje utiče na smanjenje biodiverziteta ptica i uništavanje značajnih staništa (krivolov, požari, devastacije staništa i pretvaranje u poljoprivredne površine i dr.), nedovoljno poznavanje stanja ornitofaune na područjima označenim kao potencijalna IBA područja, neprepoznavanje posmatranja ptica kao jednog od strateških značajnih turističkih brendova, nezainteresovanost turističkih zajednica za razvijanje birdwatching programa, nedostatak educiranog kadra za vodiče, slabo poznavanje i nezainteresovanost lokalnih zajednica (skepticizam, težnja za brzom i lakom zaradom), slabo poznavanje od strane menadžera koji upravljaju zaštićenim područjima, loša infrastruktura (smještajni kapaciteti, putevi, povezanost mjesta), kao i izostanak odgovarajuće promocije.

Razvoj posmatranja ptica u Bosni i Hercegovini pored promocije u samoj zemlji s ciljem povećanja broja lokalnih posmatrača ptica treba biti usmjeren i na pokretanje programa koji će imati odgovarajući ekonomski efekat u vidu privlačenja posmatrača iz drugih zemalja. Za realizaciju ovakvog programa potrebno je, pored nevladinih organizacija, lokalnih zajednica, turističkih organizacija kao nosilaca, da se u većem obimu uključe nadležna ministarstva svih nivoa.

Za razvoj birdwatchinga u Bosni i Hercegovini neophodno je ostvariti sljedeće preduslove:

• jačanje programa identifikacije IBA područja;
• izrada studije razvoja birdwatching turističkih programa u BiH;
• uključivanje nadležnih ministarstava na nivou države, entiteta, kantona i opština u razvoj i podsticanje programa birdwatchinga kao novog turističkog brenda u BiH;
• uspostavljanje saradnje između nevladinih organizacija, turističkih organizacija i područja značajnih za birdwatching (IBA područja, RAMSAR područja, NATURA 2000 područja, zaštićena područja) radi izrade pojedinačnih birdwatching programa;
• uspostavljanje saradnje sa lokalnim zajednicama i upoznavanje sa benifitima programa, te iznalaženje načina za uključivanje lokalne zajednice;
• jačanje kapaciteta (smještaj, putevi i sl.);
• organizacija edukacijskih radionica za vodiče
• pokretanje promotivne kampanje u Bosni i Hercegovini i zemljama sa jakom tradicijom posmatranja ptica (npr. Velika Britanija, Njemačka, Švajcarska, SAD);
• izrada promotivnih materijala (afiša, vodiča za posmatranje ptica). (ptice.ba, Ptice.info)
 

paxaro

Registrovani član
Poruke
763
Reakcije
253
Lokacija
Spol
Kvalitetan rad Kotrošana, svaka čast.
 
Pronađi:
Vrh