Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD)

Konvencija o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD) je globalno prihvaćen temeljni dokument za zaštitu biološke raznolikosti koji uspostavlja njeno očuvanje kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obavezu čovječanstva.

Donesena je u Rio de Janeiru 1992. godine na Konferenciji Ujedinjenih Naroda o okolišu i razvoju.

Biološka raznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekoloških sistema, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica, te raznolikost između ekoloških sistema. Važnost biološke raznolikosti očituje se u međuovisnosti svih živih organizama i njihovog uravnoteženog djelovanja kao ključa zdravlja planeta kao cjeline.

Stranke potpisnice su se obvezale na ostvarivanje tri cilja Konvencije:

- očuvanje sveukupne biološke raznolikosti,
- održivo korištenje komponenata biološke raznolikosti,
- pravedna i ravnomjerna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora.

U cilju implementacije Konvencije na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou, Stranke potpisnice su usvojile Strateški plan Konvencije 2002.-2010. s pripadajućim ciljevima (2010 Targets).

Treće izdanje Globalnog pregleda biološke raznolikosti (GBO 3), koji je na temelju nacionalnih izvještaja država stranaka pripremio Sekretarijat CBD-a, pokazalo je da međunarodna zajednica nije uspjela dostići ciljeve postavljene Konvencijom za smanjenje gubitka biološke raznolikosti do 2010. godine, a svi indikatori ukazuju i na povećanje pritisaka na prirodu.

Na desetom sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD/COP-10), koji se održao u oktobru 2010. godine u Nagoyi, Japan, usvojen je novi desetogodišnji Strateški plan Konvencije za razdoblje 2011.-2020., kao temeljni dokument za usmjeravanje međunarodnih i nacionalnih aktivnosti kako bi se očuvala biološka raznolikost i doprinijelo ostvarenju temeljna tri cilja konvencije. Novi Strateški plan CBD-a sadrži 20 ciljeva (Aichi Biodiversity Targets) za smanjenje gubitka i pritisaka na biološku raznolikost, očuvanje biološke raznolikosti na svim nivoima, poboljšanje i održavanje dobrobiti/usluga koje dobijamo od biološke raznolikosti te osiguranje jačanja kapaciteta.

Prema članu 6. Konvencije, kako bi stranke bile u mogućnosti implementirati ciljeve Konvencije, sve države trebaju izraditi strategije, planove ili programe za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti.

Generalna skupština Ujedinjenih Naroda je na svom zasjedanju 10. decembra 2010. godine proglasila Desetljeće biološke raznolikosti od 2011. do 2020. godine (Rezolucija 65/161).

Datumi ratifikacije članstva zemalja s našeg govornog područja:

- Bosna i Hercegovina (26.08.2002.)
- Crna Gora (23.10.2006.)
- Hrvatska (07.10.1996.)
- Srbija (01.03.2002.)

/cbd.int/Wikipedia/zastita-prirode.hr/mvteo.gov.ba/Ptice.info/

Lijepo je vidjeti da sve države regiona nastoje da se uključe u ovakve tokove.

Pahuljica:

Prema članu 6. Konvencije, kako bi stranke bile u mogućnosti implementirati ciljeve Konvencije, sve države trebaju izraditi strategije, planove ili programe za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti.

Klikni da proširiš...

Nisam siguran da je kod nas taj dio ispunjen.

upendo:

Nisam siguran da je kod nas taj dio ispunjen.

Klikni da proširiš...

Pa budi.

Svoju prvu Strategiju i akcioni plan za zaštitu biološke raznolikosti Bosna i Hercegovina je uradila za period 2008-2015. Izrada Strategije i akcionog plana za zaštitu biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine za period 2015-2020. predstavlja nastavak globalnog strateškog planiranja i izvještavanja prema CBD-u, u koji je Bosna i Hercegovina uključena od samog početka, te dokaz posvećenosti Bosne i Hercegovine ispunjavanju svojih obaveza na međunarodnom planu, kao i u procesu evropskih integracija.

Klikni da proširiš...

LINK