Invazivne vrste životinja i biljaka

Edmir

Registrovani član
Poruke
744
Reakcije
196
Lokacija
Spol
Strana vrsta je nezavičajna vrsta koja prirodno ne boravi u određenom ekološkom sistemu nekog područja, nego je u njega dospjela ili može dospjeti namjernim ili nenamjernim unošenjem.

Ako naseljavanje ili širenje strane vrste negativno utiče na biološku raznolikost, zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na području na koje je unesena, tada tu vrstu smatramo invazivnom vrstom.

Značajan je i direktan uticaj invazivnih vrsta na zdravlje ljudi. Najočitiji primjer ovog uticaja predstavlja biljka ambrozija čiji je pelud izraziti alergen koji uzrokuje alergije kod brojnih ljudi. Međutim, čovjek je svijetom prenio i čitav niz virusa i bakterija zbog kojih su umrli milioni ljudi. Takvi su patogeni npr. virusi gripe, HIV-a, virus Zapadnog Nila itd.

Procijenjeno je da šteta koju strane invazivne vrste godišnje uzrokuju u 27 zemalja članica EU iznosi između 9,6 i 12 milijardi eura. Kontrola invazivnih vrsta i smanjivanje njihovog uticaja na zavičajne vrste i cjelokupne ekološke sisteme danas je jedan od najvećih izazova zaštite prirode u Evropi.

Azijski tigrasti komarac, nutrija, ambrozija i afrički grivasti skakač (srodnik koze) samo su neke strane i invazivne vrste u našem regionu, uljezi izvan područja svoje prirodne rasprostranjenosti, gdje su dospjele isključivo zahvaljujući namjernoj ili nenamjernoj pomoći čovjeka.

Najstariji poznati primjer namjernog unosa strane invazivne vrste u regionu je unos indijskog mungosa u Hrvatsku. Zbog biološke kontrole populacije zmija, prvenstveno poskoka, odnosno suzbijanja jedne vrste unošenjem druge, 11 jedinki te vrste sisara iz reda zvijeri uneseno je 1910. godine na otok Mljet. Kroz 20-tak godina introducirani mungos je uništio sve zmije na otoku i počeo napadati druge male divlje životinje uključujući ptice selice, ali i domaće životinje, pa se mungos u proteklih stotinjak godina življenja na hrvatskom tlu od spasonosnog tamanitelja zmija preobrazio u ljutog neprijatelja lovstva i prirode uopšte. Danas je prisutan na pet otoka: Mljetu, Korčuli, Hvaru, Čiovu i Škrdi, a unesen je i na poluotok Pelješac odakle se polako počeo širiti obalom.

Pajasen ili Kiselo drvo (Ailanthus altissima, (Mill.) Swingle) je jedna od najopasnijih invazivnih drvenastih biljaka na našim prostorima. Porijeklom je iz Kine, a u Evropu je unešena kao ukrasna biljka početkom 18. vijeka. Brzo raste, nema prirodnih neprijatelja, prilagođena je na sve vrste tla i kvalitetu zraka, te zbog lučenja otrova ailantona zaustavlja rast drugih biljaka u svojoj blizini. Razmnožava se i vegetativno izbojcima iz korijena pa se ista jedinka širi i nekoliko desetaka metara od matičnog stabla.

Kanadska hudoljetnica (Conyza canadensis, (L.) Cronquist) je jedna od najinvazivnijih, široko rasprostranjenjih biljaka, a pripada najbrojnijoj porodici glavočika (Asteraceae). Ova jednogodišnja, visoka zelen, porijeklom iz Sjeverne Amerike, naraste i do 150 cm visine, a na vrhu stvara cvat s brojnim malenim bijelo-žutim glavicama. Biljka stvara veliki broj sitnih dlakavih sjemenki, koje se vjetrom lako rasprostranjuju na velike udaljenosti.

Srebrnolisna pomoćnica (Solanum elaeagnifolium, Cav.) jedna je od najinvazivnijih kopnenih biljaka Mediterana. Porijeklom je iz Sjeverne i Južne Amerike. Najviše napada poljoprivredne kulture, a posebno je opasna jer može prenositi niz opasnih bolesti, poput virusa krompira i žutog uvijača lista paradajza. Svi su dijelovi biljke otrovni, posebno plodovi, koji konzumirani mogu biti smrtonosni za ljude.

U kopnenim vodama do sada je zabilježeno par desetina vrsta riba unešenih iz drugih podneblja, od kojih neke imaju vrlo negativan uticaj na ekološke sisteme, te se zato smatraju invazivnim vrstama:

- Kalifornijska pastrva je očit primjer negativnog uticaja namjerno unesene strane ribe na zavičajnu faunu. Primjerice, u rijeci Ljuta u Konavoskom polju (Hrvatska) dovela je do izumiranja gatačke gaovice.
- Gambuzija (Gambusia holbrooki) je početkom 20. vijeka unesena u Evropu iz Sjeverne Amerike zbog biokontrole komaraca koji su prenosili malariju, a danas se smatra jednom od sto najopasnijih invazivnih vrsta.

Od riba koje su dospjele na naša područja i spadaju u invazivne vrste, tu su još i: Sunčanica, Babuška, Crni somić, Bijeli amur, Bezrilica, Bijeli i sivi glavaš, Riječni glavočić, Glavočić, Keslerov glavočić...

Od ostalih životinja koje na našim prostorima spadaju u invazivne vrste takođe se mogu naći:

- Signalni rak (Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852)) potiče iz Sjeverne Amerike, a u Evropu je unesen polovinom 20. vijeka. Danas je jedna od najvećih prijetnji opstanku autohtonih vrsta rakova na našem kontinentu.
- Barska nutrija u Evropu je uvezena iz Južne Amerike zbog skupocjenog krzna.

Od poznatih invazivnih vrsta u svijetu mogu se izdvojiti:

- Kunići su stigli brodovima koji su u Australiju prevozili kažnjenike. Najprije su ugrozili Tasmaniju, a zatim se poput šumskog požara proširili i na kontinent. Virus miksomatoza uvezen 1948. sveo je višemillionsku populaciju na podnošljivu mjeru.
- Najprije dobrodošao, a potom nepoželjan doseljenik kaktus Opuncija je u Australiju donesen kao ukrasna bilja, potom se kao pošast proširio i uništio milione hektara pašnjaka. Njegovu su brojnost smanjili tako da su uvezli leptira Cactoblastis cactorum čija se ličinka hrani tkivom kaktusa. U znak zahvalnosti ovom leptiru, u mjestu Dalby (Queensland, Australija) izgrađen je spomenik (Cactoblastis monument).
- Američki doseljenici su sa sobom ponijeli i uobičajnu evropsku biljku gospinu travu, vjerojatno da ih podsjeti na stari zavičaj. No, ona se ubrzo proširila na milione hektara poljoprivrednog zemljišta. I za nju je pronađen neprijatelj - mala evropska zlatica. (Wikipedia, Ptice.info)
 

dragon

Registrovani član
Poruke
509
Reakcije
215
Lokacija
Spol
Staništa su se vremenom prirodno kreirala tako kako jesu i nije slučajno da su različite vrste manje, više, jedino ili nikako zastupljene na različitim područjima. Svako čovjekovo eksperimentisanje, posebno nestručnih ljudi, izaziva samo gore posljedice.
 
Pronađi:
Vrh