Ptice i insekti u našim vrtovima i voćnjacima? Da, molim!

upendo

Registrovani član
Poruke
595
Reakcije
215
Lokacija
Spol
Silvija Kolar Fodor autorica je kolumne na portalu naturala.hr u kojoj se osvrnula na značaj insekata i ptica u našim vrtovima. Počela je time da je uvijek iznova iznenadi koliko malo znamo o prirodi koja nas okružuje iako smo dio nje. Svaka nova generacija je sve otuđenija od prirode i tako često čujemo priče kako djeca misle da je krava ljubičasta, a krompir raste na drveću - napisala je Kolar Fodor u uvodu teksta koji slijedi...

Izuzetno malo znamo o životinjskom svijetu oko nas. Čim se nešto kreće ili zuji okolo, većina ljudi to odmah tresne ili zgazi. Neki roditelji uopšte ne dozvoljavaju djeci da rukama diraju zemlju, a kamoli da dodirnu gliste i slično - kao da će im se dogoditi ko zna šta. Jedno iskustvo s glistama potaknulo me na razmišljanje kako kao civilizacija gubimo ona osnovna znanja o svijetu... i kako ga se nepotrebno bojimo.

Naime, kako svake sezone znam imati viškove sjemenja i biljaka u mom biovrtu, dio toga svake godine izvadim pa razmijenim ili prodam. Nema mi goreg od prakse moje mame koja je uvijek viškove ili ono što joj se nije dopalo jednostavno bacila. Mene doslovno boli srce dok nešto moram maknuti s vrta, a ono što je meni višak, možda neko baš priželjkuje imati i razmnožiti u svom vrtu. Tako je jedna gospođa prošle godine naručila dvije tegle ljubičica. Nakon oko sedam dana javila mi je kako je primila pošiljku, te zabrinuto dodala kako su joj iz teglica izašle gliste i kako je onda sve „morala“ baciti u smeće.

Eto, koliko meni to bilo nepojmljivo, jer su gliste izuzetno korisne životinje koje prorahljuju zemlju i iz organskog otpada prave humus, ima ljudi koji radi neznanja i neopravdanog straha čak i biljke skupa s njima bacaju u smeće. Baš mi je bilo izuzetno žao, i zbog glista i zbog ljubičica, koje su završile u smeću. Kada je drugi put ta ista gospođa naručila sadnice od mene, objasnila sam joj da se glistama vrtlari jako vesele jer su to jedni od najboljih radnika u vrtu i k tome su besplatne. Svejedno sam dobro pregledala tegle i zadržala gliste sebi.

Nažalost, svi mi na većinu onog što ne poznajemo od životinjskog svijeta prvobitno reagujemo panikom. Skloni smo prvo uništiti i onda se naknadno pitati šta je to bilo. Tako nas uče od malena i to je nešto što se baš moramo potruditi prevladati kad jednom to osvijestimo. Znanje je pravi i jedini lijek za to. Čim više učimo, čim više posmatramo, a ne uništavamo, to bolje možemo shvatiti i vratiti se prirodi kojoj pripadamo. A tada, dok jednom stanemo i pokušamo shvatiti, vidimo da u prirodi sve tako savršeno funkcioniše i da svako biće ima svoju svrhu.

Ako vrtlarimo i uzgajamo vlastitu hranu, neophodno nam je znanje koji su insekti korisni, koji štetni, a koji neutralni. Jer ako imamo to znanje, ono nam daje mogućnost da kreiramo biovrt u kojem će nastati prirodna ravnoteža i gdje će se priroda pobrinuti sama za sebe, pa tako i mi više nećemo imati velike štete od potencijalnih štetnika. Možemo se poslužiti i vrtlarskim trikovima, pa upravo sadnjom određenog bilja i izradom praktičnih skloništa možemo u svoj vrt privući mnoštvo korisnih insekata, ali i ptica koje su nam izuzetno korisni pomagači koji vrt štite od nametnika, ali jednako tako nam poboljšavaju vrtno tlo.

Mirjana Brzica, dipl.ing.agr. također je ostavila traga o ovoj temi na globalnoj mreži. Naglašava da prilikom uzgoja poljoprivrednih kultura u baštama mnogih domaćinstava treba obratiti pažnju na korisne životinje koje svojim načinom života i ishrane povoljno djeluju na kvalitetniji uzgoj naših biljaka.

Poznato je da su mnoge vrste ptica korisni stanovnici u baštama, piše Mirjana. Pojašnjava da se hrane mnogim gusjenicama štetnih vrsta insekata povrtnih i voćnih kultura. Ako pored ostalog nama važnog poljoprivrednog bilja uzgajamo uz to i po neku sadnicu voća ili ukrasno grmlje i drveće napravićemo povoljno stanište za korisne ptice, a kućice postaviti sa otvorom prema jugoistoku i ne koristiti boje i ljepilo za njihovu izradu.

Jež je također životinja koja se hrani odraslim insektima, larvama pa čak i insektima u stadiju lutke (jedan od stadija u toku životnog ciklusa insekata). U nešto manjoj mjeri kao hrana im služe puževi i gliste, a svoj plijen otkrivaju njuhom i sluhom i noćni su lovci. Ako ih primjetimo trebamo njihovo stanište zaštititi i sačuvati.

I žabe su korisne životinje jer se hrane puževima, odraslim insektima i larvama i trebalo bi im uz naše bašte obezbijediti povoljno stanište s obzirom da su u mnogim zemljama Evrope one upravo zakonom zaštićeni vodozemci.

Saša Bugarčić je pojasnio za korisnike interneta da su većina ptica koje žive u našim krajevima korisne poljoprivredi i šumarstvu, a samo mali broj vrsta čini povremenu ili stalnu štetu. U vrijeme sjetve i žetve štetne mogu biti vrste koje se hrane sjemenkama, kao što su vrana, svraka i gačac, ali većina naših ptica hrani se insektima i ima važnu ulogu u održavanju ravnoteže.

Vrlo su korisne sve vrste malenih sjenica, zatim lastavice, ševe, svračci, češljugari (štiglići), žune, djetlići... naglasio je Bugarčić.

Zanimljivo je da jedan par sjenica za ishranu svojih ptića skupi oko 8000 štetnih gusjenica. Zbog toga im je poželjno stvoriti povoljne uslove za život i zadržati ih u vrtovima i voćnjacima. To ćemo postići ako u voćnjak postavimo veći broj kućica za ptice. Posebno je tokom zime važna briga o korisnim pticama pa će dobro doći i hranilišta sa sjemenkama kako bi preživjele period oskudice i zadržale se u voćnjaku.

Osim malih ptica koje se hrane insektima, ne treba zaboraviti ni važnu ulogu ptica grabljivica u regulaciji populacije poljskih glodara. S obzirom da veće grabljivice nerado slijeću u naše vrtove i voćnjake jer ne mogu stajati na tankim granama, privući ćemo ih postavljanjem visokih motki u obliku slova T odakle će imati dobar pregled nad voćnjakom. Ovakvi će stubovi dobro doći i na ratarskim površinama ako u blizini nema stabala.

Tatjana Mandić Bulić također je u nekoliko navrata sugerisala postavljanje kućica za ptice u vrtu. Osim ugodnog pjeva, ptice će biti korisne jer su prirodni neprijatelji mnogih štetnih insekata.

U periodu kada ima mlade, par je u stanju uloviti i preko 20 kilograma gusjenica i drugih štetnika, piše Tatjana.

Posebno su korisni i dobrodošli češljugar (štiglić), vrabac, zeba - smatra ona.

Hranite li ih zimi, stečenu naviku dolaženja nastavit će i u ljetnim mjesecima. Tada po vrtu razmjestite posudice s vodom i radujte se njihovom dolasku, zaključila je Mandić Bulić. (portali, Ptice.info)

Ptice ne samo da su lijepe, one su i korisne
Korist ptica na njivama, u vrtovima i voćnjacima
Kako ptice pomažu u integriranoj proizvodnji voća?
Biljke u vašem dvorištu važnije su pticama od parkova
Zasadite suncokret i pomozite pticama u ishrani
 

Dino

Registrovani član
Poruke
437
Reakcije
105
Lokacija
Spol
Naravno da je bez životinja obračun sa štetočinama sizifov posao.
 

Walker

Registrovani član
Poruke
668
Reakcije
203
Lokacija
Spol
Da mi je novca i komad zemlje, znao bih kako i šta.
 

Edmir

Registrovani član
Poruke
734
Reakcije
194
Lokacija
Spol
Suludo je misliti da se štetočine mogu istrijebiti. Ono što treba nastojati je da ih se samo svodi na podnošljive brojke. Jer ako ptica jede insekte, a insekti bilje, onda je jasno da uz jedno od ovoga moramo imati i drugo dvoje... itd.
 

Ivana

Registrovani član
Poruke
209
Reakcije
56
Lokacija
Spol
Po meni slika lijepe bašte nije kompletna ako u nju ne dolaze ptice.
 
Pronađi:
Vrh