Nacionalni park Risnjak

Walker

Registrovani član
Poruke
679
Reakcije
211
Lokacija
Spol
Nacionalni park Risnjak smješten je u Gorskom kotaru (Hrvatska). Osnovan je 1953. godine na površini od 3041 hektara, gdje osnovu parka čini masiv planine Risnjak, s vrhom na 1528 metara,a 1997. godine površina parka povećana je na 6400 hektara i danas je na području parka izvor rijeke Kupe.

Park je izrazit primjer visinskog raščlanjenja dinarskog planinskog sistema u reljefnom, geološkom, hidrološkom i klimatskom pogledu, biljnom pokrovu i životinjskom svijetu. Područje je podijeljeno u dvije zone: zonu stroge i zonu usmjerene zaštite - u užoj zoni mnogo je prirodnih znamenitosti rijetke ljepote zbog kojih je ono i uvršteno u najviši stepen zaštićene prirode.

Risnjak je jedan od manje posjećenih nacionalnih parkova u Hrvatskoj, ne zato što bi bio manje vrijedan, već zato što za uživanje u risnjačkim ljepotama treba imati poseban osjećaj za čari prirodnih fenomena. Turisti (u prosječnom poimanju tog izraza) ovdje su rjeđi gosti od pravih prirodoslovaca.

Kad je u pitanju ptičiji svijet, ukupno je na području Nacionalnog parka Risnjak i njegovoj užoj okolini do sada zabilježeno 114 vrsta ptica. U samom Nacionalnom parku se gnijezdi 78 vrsta, a većinom su to gnijezdarice šumskih staništa.

Jedna trećina gnijezdarica (26 vrsta) nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Hrvatske (Radović i sur. 2004): jedna vrsta (tetrijeb gluhan - Tetrao urogallus) ima status ugrožene vrste (EN), dvije vrste (sivi soko - Falco peregrinus i mali ćuk - Glaucidium passerinum) status rizične vrste (VU), osam vrsta status niskorizične vrste (NT), a 13 vrsta status najmanje zabrinjavajuće vrste (LC) u Hrvatskoj.

Na evropskom nivou četiri vrste gnijezdarica imaju status rizične vrste, jedna ima status rijetke vrste, a deset vrsta je u statusu vrste čija je evropska populacija u opadanju. Dvanaest vrsta gnijezdarica nalazi se na Dodatku I Direktive o pticama, a 59 vrsta na Dodatku II Konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernske konvencije).

Za uspostavu praćenja stanja (monitoringa) odabrane su četiri vrste: jastrebača - Strix uralensis, šumska sova - Strix aluco, planinski djetlić - Picoides leucotos i troprsti djetlić - Picoides. Za ove vrste određeni su transekti i sakupljeni temeljni podaci za buduće praćenje stanja njihovih populacija. (Wikipedia, np-risnjak.hr, Ptice.info)
 
Pronađi:
Vrh