Nacionalni park Sjeverni Velebit

Walker

Registrovani član
Registracija
27-04-2014
Poruke
746
Reakcije
248
Lokacija
Spol
40hiPw4.png
Nacionalni park Sjeverni Velebit prepoznatljiv je dio planine Velebit (Hrvatska) po očuvanoj prirodnoj raznolikosti i doživljaju iskonske divljine.

Nacionalnim parkom ovo područje je proglašeno 9. juna 1999. godine, a površina iznosi 109 km².

Raznovrsnost krških fenomena te biljnog i životinjskog svijeta samo su dio posebne slike ove prirodne cjeline. Unutar parka nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Lukina jama - jedna od najdubljih jama na svijetu (otkrivena 1999.), botanički rezervat "Visibaba" s nalazištem endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), šumski rezervat Borov vrh, botanički rezervat Zavižan-Balinovac - Velika kosa te glasoviti Velebitski botanički vrt. Na krajnjem jugu se nalazi posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača.

Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza.

Fauna Sjevernog Velebita neobično je zanimljiva i raznolika. Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit od svog osnivanja potiče i organizuje raznovrsna naučna istraživanja čiji je cilj sakupiti što više podataka o vrstama koje borave u Parku.

O beskičmenjacima još uvijek ima relativno malo podataka i njihova su istraživanja tek na početku.

Od kičmenjaka je do sada u Parku zabilježeno 6 vrsta vodozemaca, 16 vrsta gmazova, četrdesetak vrsta sisara te stotinjak vrsta ptica. Od tog broja ptičijih vrsta, 85 se redovno ili povremeno gnijezdi u Parku. Više od 90 vrsta je zaštićeno, a tridesetak vrsta gnijezdarica nalazi se na Crvenom popisu ugroženih ptica Hrvatske. Neke od najzanimljivijih ptičjih vrsta su: tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus), gorski zviždak (Phyloscopus bonelli), škanjac (Buteo buteo), mali ćuk (Glaucidium passerinum), planinski ćuk (Aegolius funerus), sova ušara (Bubo bubo), jastrebača (Strix uralensis), vrtna strnadica (Emberiza hortulana), planinski djetlić (Dendrocopos leucotos), troprsti djetlić (Picoides tridactylus), žutokljuna galica (Pyrrhocorax graculus), suri orao (Aquila chrysaetos), zimovka (Pyrrhula pyrrhula), pupavac (Upupa epops), krstokljun (Loxia curvirostra), gavran (Corvus corax), vjetruša (Falco tinnunculus), lještarka (Tetrastes bonasia) i druge.

Tokom nedavnih terenskih istraživanja na području Nacionalnog parka zabilježeni su značajni nalazi ugroženih ptica grabljivica koje se nalaze na Dodatku I Direktive o pticama EU i Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske. To su škanjac osaš (Pernis apivorus), zmijar (Circaetus gallicus), patuljasti orao (Aquila pennata, syn: Hieraeetus pennatus) i bjelonokta vjetruša (Falco naumanni).

Važno je istaknuti da su veliki kompleksi očuvanih šuma pogodno stanište za sve tri vrste velikih zvijeri - medvjeda (Ursus arctos), vuka (Canis lupus) i risa (Lynx lynx), a njihovo prisustvo na ovom prostoru znak je velike očuvanosti ekosistema. (Wikipedia, np-sjeverni-velebit.hr, Ptice.info)
 
Nevjerovatno je koliko je ovakvih mjesta širom bivše države ostalo nezaštićeno sve do raspada.
 
Pronađi:
Nazad
Vrh