Buško jezero i Livanjsko polje

paxaro

Registrovani član
Poruke
770
Reakcije
255
Lokacija
Spol
Buško jezero nastalo je potapanjem Buškog blata 1970-ih godina. Ovo akumulacijsko jezero smješteno je u južnom dijelu Livanjskog polja, kraškog polja u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine koje se smatra najvećim te vrste u svijetu.

Vezano: Livanjsko Polje

Tokom historijskih djelovanja procesa plavljenja i isušivanja, kao rezultat nastala su velika tresetišta, te se Livanjsko polje smatra najvećim balkanskim tresetištem.

Buško jezero nalazi se na 716 m nadmorske visine. Samo jezero ima površinu od 55,8 km2, a ukupna zapremina je 782 miliona m3. Maksimalna količina vode iznosi 800 miliona m3, a najveća dubina 15 m. Svojom površinom ovo jezero jedno je od najvećih umjetnih jezera - vještačkih akumulacija u Evropi. Sve do 1990. godine imalo je status najvećeg. Administrativno, prostire se kroz opštine Livno i Tomislavgrad.

Zanimljiva historija ovog kraja ostavila je brojna arheološka nalazišta, gradine iz Ilirskog i Rimskog doba, artefakte te nekropole s velikim brojem stećaka.

Osim historijske zanimljivosti ovo područje nudi mogućnost bavljenja skoro svim sportovima. U ljetnim mjesecima voda jezera je izrazito topla i ugodna za kupanje. Jezero je također pogodno za gotovo sve sportove koji za svoju izvedbu trebaju vjetar. Brda i planine koje okružuju jezero omogućuju izletnicima penjanje i odmor u planinarskim domovima. Područje je okruženo masivima visokih planina: Kamešnice (1.849 metara), Tušnice (1.700), Midene (1.222) i Zavelima (1364).

Buško blato raspolaže bogatstvom i raznovrsnošću ribljeg fonda (šaran, pastrmka, podbila, babuška, klijen, som, oštrulj) te je jako atraktivno ribarima.

Posebnu važnost područjima Buškog jezera i Livanjskog polja daje veoma bogata fauna ptica. Na ovom prostoru je zabilježeno redovno više od 20.000 vodenih ptica, 206 vrsta. Od spomenutog broja 128 vrsta je zabilježeno da gnijezde ili su nekada gnijezdile na navedenom području.

U periodu gniježđenja između ostalih mogu se vidjeti i ćuti bukavac (Botaurus stellaris), siva čaplja (Ardea cinerea), čapljica voljak (Ixobrychus minutus), štekavac (Haliaetus albicilla), orao kliktaš (Aquila pomarina), velika ušara (Bubo bubo), ćuk (Otus scops), patka njorka (Aythya nyroca), glavata patka (Aynthya ferina), krunata patka (Aynthya fuligula), zviždara (Anas penelope), patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka (Anas acuta), patka gogoljica (Netta rufina), mlakuša (Gallinula chloropus), liska (Fulica atra),veliki ronac (Mergus merganser), pčelarice (Merops apiaster), pupavac (Upupa epops), kosac (Crex crex), kokošica (Rallus aquaticus), riđa štijoka (Porzana porzana), siva štijoka (Porzana parva), vivak (Vanellus vanellus) i veliki podzviždač (Numenius arquata).

U seobi na Livanjsko polje slijeću jata ždralova (Grus grus) i žličarki (Platalea leucorodia). Ždral je nekada gnijezdio u Livanjskom polju, pa i jedan dio Polja po njemu nazvan Ždralovac. U seobi se kao rijetki posjetioci mogu vidjeti šareni kulik (Charadrius morinellus) i kudravi pelikan (Pelicanus crispus).

Zahvaljujući svim spomenutim karakteristikama Livanjsko polje je od 2008. godine uvršteno na RAMSAR listu. (Wikipedia, ptice.ba, Ptice.info)
 

Walker

Registrovani član
Poruke
688
Reakcije
213
Lokacija
Spol
Što se tiče turizma, turista ima ali nema dovoljno sadržaja.

Mada tu svakako treba napraviti dobar balans.
Najmanje što treba ovakvim mjestima je da se počne graditi sve i svašta.
 
Pronađi:
Vrh