Naučite kako postati birdwatcher, ptičar, birder

paxaro

Registrovani član
Lajkovi
229
Lokacija
Spol
#1
Ptičarenje ili birdwatching je posmаtrаnje i proučаvаnje pticа golim okom ili pomoću optičkih sprava. U posmаtrаnju pticа veliku ulogu ima i sluh, pogotovo u šumskim sredinama i parkovima.

Vezano:
Kotrošan: Birdwatching i perspektive razvoja
Kako naučiti lakše prepoznavati ptice
Koristi i opasnosti od Birdwatchinga

Širi krug ljudi posmatranje ptica svodi na potrebe iz rekreativnih ili socijalnih razloga, opuštanja i druženja sa prirodom, za razliku od ornitologa, koji se bave praćenjem i proučavanjem ptica pomoću naučnih metoda.

U narednih nekoliko tekstova pročitajte savjete jednog od velikih zaljubljenika u ptičarenje koji je svoja bogata iskustva nesebično podijelio sa nama, za šta zaslužuje sve pohvale. Radi se o Draganu Simiću iz Beograda koji je u online svijetu prepoznat po pseudonimima "Dvogled i veslo" i albicilla. Prvi naziv je nastao iz ljubavi prema putovanjima i posmatranju ptica, a drugi po njegovoj omiljenoj vrsti ptice - orlu bjelorepanu (Haliaeetus albicilla).

Klikom na sljedeće linkove možete preskočiti na željena poglavlja:

Priručnici za prepoznavanje vrsta - ključevi
Svrha i značaj bilježnica
Kako izabrati dvogled
Tehničke karakteristike dvogleda
Durbini
Kada i kako ptičariti
Ptičarenje po kiši?
 

paxaro

Registrovani član
Lajkovi
229
Lokacija
Spol
#2
1. Priručnici za prepoznavanje vrsta - ključevi
Za početak, pozabavimo se udžbenicima za posmatranje ptica, tj. ilustrovanim priručnicima za prepoznavanje vrsta, odnosno takozvanim "ključevima". Neki su prevedeni na naš jezik, a ako ne možete doći do takvih možete u boljim knjižarama potražiti engleska izdanja koja se najčešće zovu "Birds of Britain and Europe". Izbor zna da oscilira. Ukoliko se u naslovu ne pominje odrednica "Europe", može se desiti da knjiga ne prikazuje sve vrste koje se kod nas mogu vidjeti.

Dakle, preporučuju se knjige ilustrovane crtežima u boji (a ne fotografijama), kod kojih se uz ilustraciju nalazi kratak tekst o bitnim odlikama vrste i višebojna mapa rasprostranjenosti u Evropi. Slijede neki od poznatijih ključeva...

• Naslov: Birds of Britain and Europe
Autori: Peterson, Mountfort & Hollom
Komentar: malo je pjevačica prikazano u letu, a i poze paxptica na ilustracijama rijetko ukazuju na karakteristične položaje koje te vrste zauzimaju u prirodi. Ipak, strelice koje čitaoce upućuju na odlike bitne za identifikaciju su veoma korisne ali, tekst na početku, crteži u sredini, a mape rasprostranjenosti na kraju knjige, zahtjevaju mnogo listanja i usporavaju upotrebu ovog ključa na terenu.

• Naslov: Birds of Britain and Europe
Autori: Bruun, Delin & Svensson
Komentar: ovaj ključ prikazuje samo ptice Evrope (bez Sjeverne Afrike i Bliskog istoka) što ga čini posebno preporučljivim za početnike; šljukarice, galebovi i čigre su dobro prikazani, ali je, istini na volju, to malo teže reći za grmuše, zviždake i trepteljke.

• Naslov: Birds of Europe with North Africa and the Middle East
Autor: Lars Jonsson
Komentar: do pojave Collins Bird Guide važio za najbolji ključ za ptice Evrope – veoma preporučljiv.

• Naslov: Collins Bird Guide – The Most Complete Field Guide to the Birds of Britain and Europe
Autori: Mullraney, Svensson, Zetterstrom & Grant
Komentar: iako se Mullraney navodi kao prvi autor, on je preminuo tokom rada na knjizi, koju je potom priveo kraju Svensson, otuda @Svenssonov ključ@. Kvalitetom ilustracija se nametnuo kao najbolji ključ za ptice Evrope. Ono što među ilustracijama nedostaje su duplerice sa grabljivicama u letu ili šljukaricama na tlu, dakle strane na kojima je jednim pogledom, bez dodatnog listanja, moguće brzo porediti veći broj uzajamno sličnih vrsta.

• Naslov: The New Birdwatcher's Pocket Guide to Britain and Europe
Autori: Peter Hayman, Rob Hume
Komentar: draga knjižica, izvrsnih i brojnih ilustracija, malog formata (staje u džep od košulje), prikazuje sve lokalne vrste, ali ne i rjeđe vrste Evrope; ipak, dva nedostatka – odsustvo latinskih imena ptica, kao i mapa rasprostranjenosti vrsta – početnicima mogu da zagorčaju život.
 

paxaro

Registrovani član
Lajkovi
229
Lokacija
Spol
#3
2. Svrha i značaj bilježnica
Dok je svrha dvogleda ili priručnika za identifikaciju ptica (ključa) očigledna, svrha bilježnice je pomalo nejasna. A svojim značajem skoro da nadilazi dvogled i priručnik!

Kada još nedovoljno razlikujete vrste, bilježnica će vam najviše služiti da skicirate opažene ptice koje ne uspijete odmah da pronađete u priručniku. Ne smijete se oslanjati na pamćenje jer se lako dešava da ubrzo povjerujete da ste vidjeli i karakteristike kojih nije bilo. Ukoliko je ptica nervozna, bolje je da je što duže posmatrate, pa potom skicirate, nego da se hvatate priručnika, rizikujući da vam ptica odleprša. Vrijeme koje potrošite na listanje stranica ujedno je vrijeme protraćeno za posmatranje, zbog čega možete propustiti da zapazite nešto presudno za identifikaciju.

Nije važno što ne umijete da crtate, počnite od većeg i manjeg kruga pa ih spojite vratom, manjem docrtajte kljun, a većem rep i noge, pa dodajte opažene šare na približno tačno mjesto. Pokraj crteža zapišite boju perja svakog dijela tijela. Ne zaboravite da opišete boju kljuna i nogu, kao i ma koje karakteristično ponašanje poput uzdizanja repa ili trzanja krila. Kada bilježite zapaženo, držite se onoga što ptica ima, a proces eliminacije (nema žute noge – znači nije ova, nema crn kljun – nije ni ova) ostavite za kasnije. Najzad, obavezno zapišite i datum i lokalitet posmatranja.

Pošto ste zapisali sve što ste vidjeli, uzmite priručnik i pokušajte da pronađete takvu pticu. Sada je vrijeme za proces eliminacije. Priručnik može da pominje neku odliku koju vi niste opazili, a ptica je već odletjela. Nemojte je dopisivati, držite se prvobitnih bilješki. Tako učite da raspoznajete i pamtite ptice, a redovno hvatanje bilješki vas priprema za zahtjevnije vrste i terene na kojima ćete bilježiti isto što bilježe i iskusni ornitolozi.

• Kada ste već naučili da raspoznajete česte i obične vrste oko sebe, kako se onda to bilježi?

Osnovne bilješke uključuju datum, mjesto, opažene vrste ptica i broj jedinki svake vrste (makar približno). Ti podaci kasnije omogućavaju da se odredi veličina populacije u prostoru i vremenu, tj. broj primjeraka određene vrste koji je u određenom periodu prisutan na određenom prostoru.

Pored datuma i mjesta, vrsta i broja primjeraka, dobro je zabilježiti i pol i uzrast ptica - ukoliko ih možete odrediti, primjećenu aktivnost, kao i tip staništa u kome ste ih uočili (korisno je dodati opasku o stanju staništa i primjećenom ljudskom uticaju), te doba dana i vremenske prilike (uključujući snagu i smjer vetra) i imena drugih ptičara (koji mogu da potvrde vaše rijetke vrste).

Kako terenske bilješke izgledaju? Slijedi približan prepis jednog lista iz terenske bilježnice:
* datum: 8. maj 2015.
* vrijeme: 10:30-19:00
* lokalitet: Gornja Resava - od planinarskog doma Lisine uz klisuru Resave (dno na 400 m n.m., na osojima raste bukva, na prisojima cer), te kroz kotlinsko proširenje do bukove prašume Vinatovače, pa uz padine Male (1.039 m) i Velike Bote (1.148 m) do trokrake raskrsnice na koti 881 m (Kučajske planine); povratak istim putem.
* meteorološki uslovi: vedro, mirno i toplo
* posmatrači: NN, NN
* vrste:
- mišar Buteo buteo par kruži, 1, 1 (klisura)
- sojka Garrulus glandarius par (kli.)
- vodomar Alcedo atthis 1 (kli.)
- strnadica žutovoljka Emberiza citrinella Ž i 1 mladi (kotlina)
- crnogrla strnadica E. cirlus Ž, 1 mladi, 1 (kot.)
Izgleda vam malo nepraktično zapisivati ime vrste ovako: mišar Buteo buteo? I jeste, zato se to obično skraćuje, nerijetko na šest slova latinskog naziva - prva tri slova roda, prva tri slova vrste (vi možete imati i svoje skraćenice, ovo je samo primjer), pa spisak opaženih vrsta ustvari izgleda ovako:
* vrste:
- butbut par kruži, 1, 1 (klisura)
- gargla par (kli.)
- alcatt 1 (kli.)
- embcit Ž i 1 juv. (kotlina)
- embcir Ž, 1 juv., 1 (kot.)
Moguće zabune nastaju kod gavrana/vrane - Corvus corax/corone, otuda njih bilježite corcorone i corcorax. Među evropskim vrstama ima još samo pet takvih slučajeva, ali je kod njih makar jedna vrsta rijetka kod nas, ako ne i obje.

Skraćenica "Ž" (ili ♀) označava ženku; "M" (ili ♂) mužjaka; "ad." odraslu, polno zrelu jedinku (adultus); a "juv." (juvenilus) mladu jedinku u prvom pravom perju (tj. odbacila paperje, a tek sljedećim mitarenjem će steći perje polno zrele odrasle jedinke - adultusa). Kod krupnijih vrsta, kojima je za sticanje polne zrelosti potrebno više godina, "imm." (immaturus) označava mladu, polno nezrelu pticu nakon prvog mitarenja, a prije sticanja perja adultusa.

Kako se na terenu ptice bilježe redoslijedom kojim se viđaju, dobro je da od prvih dana steknete naviku da iza broja jedinki odmah pišete zarez, kako vam se ne bi dogodilo da dvije opažene jedinke pretvorite u jedanaest ptica.
 

paxaro

Registrovani član
Lajkovi
229
Lokacija
Spol
#4
3. Kako izabrati dvogled
Ako se bavite ptičarenjem, vaše omiljene igračke, bez obzira na godine, jesu dvogled i slikovnica za identifikaciju ptica. Slikovnice na stranu, koliko ti dvogledi koštaju? To ptičari početnici često pitaju, koji im se dvogled preporučuje. Iako nije sve u parama, na izbor će definitivno uticati poslovična debljina novčanika. Cijene tih igračaka idu od 50-100 pa do 1000 i znatno više eura.

Ako razmatrate da izvojite 1000 i više eura, izbor vam je već znatno sužen i praktično se svodi na četiri kompanije: Leica, Nikon, Swarovski i Zeiss. Od njih, jedino Nikon ima modele za obične smrtnike i EDG za one druge, dok ostali drže cijenu praveći isključivo drsko skupe stvari.

Ptičar koji prenosi ova iskustva imao je tu sreću, ili nesreću, da se godinu dana služi Swarovski EL-om. Dobio ga je na testiranje. Njegov komentar je da kad jednom probate takav dvogled povratak na one jeftinije izgledaće vam kao sjedanje u jeftini automobil nakon vožnje u Maseratiju. Priznaje, otkako je EL vratio predstavniku kompanije, stalno je nezadovoljan drugim dvogledima. Njegov šaljiv, ali i ozbiljan savjet onima koji razmatraju kupovinu je da nikada u ruke ne uzimajte igračku koju ne mogu sebi da priušte. Zatim se koriguje u savjetu pa kaže "nemojte je niti gledati".

Kako većina pristojnog svijeta ne može sebi da priušti one već pominjane, prije nego što počne da gleda razne dvoglede, treba sebi odgovoriti na nekoliko pitanja: na kakvim terenima, za kakva posmatranja i na kojim distancama će ga koristiti, i, koliko realno može da izdvoji? Jedna smjernica je, ne uzimajte dvogled koji u slučaju oštećenja ili krađe ne možete iznova da kupite – zaletjeli ste se! Jako skup dvogled lako postaje onaj koji ste ostavili kod kuće, u strahu da ga ne ispustite ili vam ga na odmoru ne ukradu. Pa čak i ako možete da odvojite npr. 1600 eura, koliko EL košta, razmislite da li biste radije na dvogled potrošili 10-20% te sume, a ostatak na neko putovanje, da vidite nove ptice?

Kada znate za kakve namjene ćete ga koristiti, znaćete i koje tehničke karakteristike tražite kod dvogleda. Nešto što većina početnika ne zna je, jasniju sliku pružiće vam dvogled slabijeg uvećanja (npr. 8x), dok sa porastom uvećanja raste i broj optičkih kompromisa koje treba napraviti.

Poslednjih godina i domaće tržište dvogleda počinje da se budi. Prisutni su modeli kvalitetnih proizvođača (na prvom mjestu Swarovski, ali takođe Pentax – serija DCF, pa Minox), osrednjih ali zadovoljavajućih (npr. Olympus, Vanguard), te sva sila dalekoistočnih kompanija za koje niko nikada nije čuo, a s obzirom na kvalitet, i neće. Izuzmemo li posljednje (koji se na veliko kupuju po npr. 10 dolara komad), cijene kod nas su nešto više nego što bi se smatrale prihvatljivim. Može se desiti da razmatrajući neki model, shvatite da on na internetu košta od 48% do 57% sume koju vam je domaći uvoznik za njega tražio. Preporuka evidentno može ići u pravcu kupovine na internetu, ali uz maltretiranje prijatelja ili rođaka iz inostranstva da se roba isporuči njima, pa vam je oni donesu. U protivnom će država da vam zaračuna onu razliku.
 

paxaro

Registrovani član
Lajkovi
229
Lokacija
Spol
#5
4. Tehničke karakteristike dvogleda
Dvogled je najvažniji dio opreme svakog posmatrača, i omogućava da se ptice vide bolje i sa više detalja a da ih pri tome ne preplašite. Najvažniji kriterij pri izboru dvogleda je lakoća upotrebe. Dvogled vam mora dobro "ležati" u rukama, točkić za izoštravanje mora biti lak za dosezanje i okretanje, a gledanje kroz dvogled ne smije da izaziva zamor očiju.

U mnoštvu modela nije lako odabrati odgovarajući. Da li su veličina i težina od značaja? Koje uvećanje želite? Koliko možete da potrošite? Na kraju se izbor obično svodi na odnos cijene i kvaliteta.

Uvećanje | Dvogledi su označeni dvjema ciframa, npr. 8x30, 7x21 ili 8x40, nerijetko praćenim slovima poput B i GA. Prva cifra označava uvećanje, dakle 8x čini da posmatrani objekat djeluje osam puta krupnije. Ne zavaravajte se da veće uvećanje znači i bolji dvogled. Kod uvećanja većih od 10x ćete s naporom pokušavati da spriječite podrhtavanje slike i otuda su 7x i 8x bolji izbor, posebno po vjetrovitim danima. Takođe, zaboravite dvoglede sa promjenljovom žižnom daljinom (zoom), oni ne primaju dovoljno svjetlosti za posmatranje ptica.

Druga cifra, u našim primjerima x30, x21 ili x40, predstavlja prečnik većih sočiva – objektiva – izražen u milimetrima. Dakle, 8x30 uvećava sliku osam puta i ima objektive prečnika 30 mm. Što su objektivi veći, dvogled prima više svjetla a, najčešće ima i šire vidno polje. To znači da je 8x30 po oblačnom vremenu bolji izbor nego 8x21, i njime se lakše pronalaze i prate ptice u pokretu. No, veći objektivi čine dvogled težim te vam preostaje izbor između više svjetlosti na jednoj, i manje težine koju je lakše nositi oko vrata tokom dužih izleta na drugoj strani.

Slovo B nakon prečnika objektiva označava da dvogled iznad manjih sočiva – okulara – ima bilo gumene prstenove koji se mogu presaviti nadole, bilo čvrste prstenove koji se mogu spustiti da omoguće posmatranje sa naočarima bez gubitka širine vidnog polja. GA ili RA znači da je tijelo dvogleda obloženo gumom, čime je donekle zaštićen od udaraca, zimi topliji na dodir i, uopšte, udobniji za upotrebu.

Vidno polje može biti izraženo u stepenima ili metrima (npr. 6.5° ili 140 m širine vidnog polja na udaljenosti od 1000 m). Ugrubo, 1°=17m na udaljenosti od 1000 m.

Uopšteno, što je uvećanje dvogleda slabije:
- slika je svjetlija,
- može se izoštriti na manjoj udaljenosti,
- veća je dubina vidnog polja,
- veća je širina vidnog polja,
- dvogled je lakši za upotrebu.

Uopšteno, što je uvećanje snažnije:
- slika je tamnija (mračnija),
- dubina vidnog polja je manja (što zahtjeva češće izoštravanje),
- dvogled će vjerovatno biti teži,
- biće teže umiriti dvogled (podrhtavanje slike) u rukama.

Za model šire namjene preporučuju se slabija uvećanja, 7x ili 8x. Ako dodatnu težinu ne smatrate opterećenjem, snažnija uvećanja (10x) su bolji izbor za posmatranja iz zaklona ili za prostrane otvorene terene.

Blizu i daleko | Ptice ćete češće posmatrati na manjim udaljenostima; koja je najmanja udaljenost pri kojoj dvogled može da izoštri sliku? U prodavnici pokušajte da izoštrite sliku posmatrajući neki objekat u blizini, pa procjenite da li je to dovoljno blizu. Pri tom obratite pažnju koliko puta morate da okrenete točkić za izoštravanje kada posmatrate objekte na različitim udaljenostima. Pronalaženje i praćenje ptica je lakše ako točkić ne morate mnogo da okrećete.

Da li vam dvogled odgovara | Ne kupujte dvogled koji niste imali u rukama jer vam zbog svojih dimenzija možda neće odgovarati. Važno je da možete gledati sa oba oka a da vam se po ivicama vidnog polja ne javljaju tamne sjenke. Slika koju vidite treba da je jasna i oštra do samih ivica vidnog polja, koje treba da je oivičeno oštro ocrtanim crnim krugom i bez ikakvih neobičnih boja duž rubova posmatranog objekta.

Procjenite da li možete bez napora doseći i okretati točkić za izoštravanje slike, kao i koliko vam udobno "leži" u rukama. Ne zaboravite da ćete dvogled satima, pa i čitav dan nositi oko vrata, pa se odlučite za lakši model.

Ako nosite naočare, birajte modele kod kojih se gumeni prstenovi ispred okulara mogu presaviti nadole.

Kada prvi put pogledate kroz novi dvogled, savijte centralnu šarku toliko da odgovara razmaku vaših očiju. (Neke modele jednostavno ne možete dovoljno presaviti da istovremeno bez napora posmatrate sa oba oka.)
Potom podesite dioptriju na desnom okularu. Odaberite objekat koji se oštro izdvaja iz pozadine (npr. saobraćajni znak), zatvorite desno oko ili prekrijte desni objektiv, pa izoštrite sliku pomoću centralnog točkića za izoštravanje. Potom pokrijte lijevi objektiv i podesite dioptriju na desnom tako što ćete izoštriti sliku ne dirajući točkić za izoštravanje već samo prsten desnog okulara. Kada otvorite oba oka, slika treba da je savršena. Centralni točkić za izoštravanje ćete stalno koristiti ali dioptrijski prsten ne treba više dirati. Ipak, zapamtite položaj dioptrijskog prstena da ga možete brzo podesiti ukoliko ga slučajno pomjerite.

Durbini | Kada počinjete sa posmatranjem ptica, durbin vam zaista nije potreban. Teški za nošenje i upotrebu, potrebni su jedino za veoma udaljene ptice, npr. jato pataka na sred ribnjaka. Prvo naučite da prepoznajete obližnje ptice pomoću dvogleda, a ako se kasnije i odlučite za kupovinu durbina, važe isti savjeti: birajte između osvjetljenosti i uvećanja na jednoj, te veličine i težine na drugoj strani.

Čuvanje dvogleda | Pošto je optika najskuplji dio opreme za posmatranje ptica, treba znati kako da o njoj vodite računa. Dvogledi djeluju robusnije nego što to zaista jesu.

Čuvajte ih od vlage. Ako ste koristili dvogled po kiši, obrišite ga. Ukoliko je vlaga prodrla unutra, ostavite ga na toplom mjestu da se osuši. Ne otvarajte tijelo i ne vraćajte ga u torbu dok se nije osušio. I sa durbinom postupajte isto.

Čuvajte sočiva od prljavštine. Prašinu prvo otpušite, pa tek potom obrišite mekom krpom stakla, nježno i bez pritiskanja. Budite posebno pažljivi na plaži jer pijesak može da ogrebe sočivo.

Čuvajte ih od udaraca. Unutrašnjost dvogleda je podložnija oštećenjima nego spoljašnost.

Ako vidite dvostruku sliku, odnesite dvogled na popravku. Od upotrebe takvog dvogleda ćete imati glavobolje a može vam i oštetiti vid.

Gdje da kupite dvogled | Najbolje je da pogledate ponudu u specijalizovanim fotografskim ili lovačkim prodavnicama koje često imaju širi izbor dvogleda. I prodavnice nautičke opreme kao i knjižare ponekad imaju u ponudi kvalitetne modele.

Koliko dvogledi koštaju? | Neki dvogledi su veoma skupi, čak preko 1000 eura, dok drugi koštaju manje od 50 eura. Dobri modeli za posmatranje ptica koštaju od 50 eura naviše ali se i polovni dvogledi često pokažu dobrim izborom, posebno ako se radi o poznatom proizvođaču. Obratite pažnju na pokretne dijelove, posebno da li sistem za izoštravanje pokazuje znake habanja te da li možete izoštriti do najdalje tačke i uvjerite se da sočiva nisu negdje ogrebana. Nije važno ako je boja ponegdje oljuštena – dvogledi ne hrđaju.

Napomena: Ovaj dio teksta je pripremljen u saradnji sa britanskim Kraljevskim društvom za zaštitu ptica (RSBP).
 

paxaro

Registrovani član
Lajkovi
229
Lokacija
Spol
#6
5. Durbin
Kako napredujete sa poznavanjem ptica, raste vam i poznavanje opreme i njenih mogućnosti, pa vam rastu i potrebe/prohtjevi. To je prirodan proces, samo treba znati da kvalitetnija optika više košta. Ako tek počinjete sa ptičarenjem, još je rano da razmišljate o kupovini durbina. Dajte sebi vremena da osjetite da li vam zaista treba.

Iako neupućeni miješaju pojmove "dvogled" i "durbin" i koriste ih kao sinonime, durbin nije isto što i dvogled. Također je poželjno izbjegavati termin "teleskop", iako je adekvatan, ali može da sugeriše na astronomsku optiku. I na engleskom se isto radi, pa se obično kaže "spotting scope" ili samo "scope". Ostavimo li terminologiju po strani, isprva vam durbin zaista ne treba, dvogled je sasvim dovoljan. No, kada se virus ptičarenja udobno smjesti u vama, poželjećete ga...

Durbin je neprocjenjivo koristan kada se ptici ne može dovoljno prići – kada je u udaljenoj krošnji, na otvorenoj vodi ili muljevitom sprudu; ili kada ptici ne treba suviše prići – poput para na gnijezdu. Durbin će vam omogućiti i da odredite koji je plijen roditelj donio gladnom ptiću ili starost ptica grabljivica detaljnim posmatranjem perja. Zbog velikog uvećanja i posljedičnog podrhtavanja slike, durbin se može koristiti samo sa stativom. U poređenju sa dvogledom, nositi i durbin i stativ djeluje nepraktično – ustvari i jeste, ali uz nešto prakse ćete naučiti brzo postaviti stativ sa durbinom i izoštriti sliku na udaljenoj ptici ne uznemiravajući je pri tome.

Durbini se proizvode sa okularom duž iste ose simetrije kao što je objektiv i sa okularom postavljenim pod uglom od (najčešće) 45 stepeni. Iako je početniku lakše da locira pticu pomoću "pravolinijskog" durbina, duže posmatranje kroz okular postavljen pod uglom je komfornije.

Najčešće se koriste durbini sa uvećanjem od 30 ili 40 puta, i sa prečnikom objektiva od 60 do 80 mm. Uvećanje od 20x je najsnažnije sa kojim još možete da pratite pticu u letu - sa 30x će vam pobjeći iz vidnog polja. Sa druge strane, uvećanje od 30x je vjerovatno gornja granica do koje je "treperenje vazduha" u granicama tolerancije. Treperenje toplog vazduha, ne samo nad kamenitim, na suncu zagrijanim terenima, već i vodenim površinama za hladnih zimskih dana, zamrlja boje i konture ptica pa otežava, odnosno, ukoliko su dalje od posmatrača, potpuno onemogućava određivanje vrste.

Mnogi modeli imaju okular sa zumom (zoom), tj. promjenljivom žižnom daljinom, što ima očiglednih prednosti (odlučite se za model kome uvećanje počinje od 20x), ali i manje očiglednih mana: zum uslovljava usko vidno polje, te manju svetlosnu jačinu. Zbog toga je preporučljiv model sa fiksnom žižnom daljinom.

Kod modela sa fiksnom žižnom daljinom obično uz durbin kupujete dva različita okulara sa navojem (recimo 20x i 30x), tako da žižnu daljinu mijenjate odvrtanjem jednog i zavrtanjem drugog okulara. Iako se sa zumom radi brže, više pokretnih dijelova znači i više mogućnosti za kvarove te, iako imati dva okulara možda djeluje nepraktično, iskustva su sasvim zadovoljavajuća. Prednost okulara sa fiksnom žižnom daljinom je šire vidno polje, i većina ptičara se služi uvećanjem od 30x.

Kao i kod dvogleda, što je veće uvećanje, durbin je teži za upotrebu. Kod durbina je taj odnos još i izraženiji jer imaju jako usko vidno polje, sa malom razlikom između uvećanja i svjetlosne jačine (npr. 60:30=2; 60:25=2,4 (za detaljnije pogledajte gornji tekst o dvogledima).

Durbini su skuplji od dvogleda, dobri durbini su jako skupi, a tu treba uračunati i cijenu stativa. Jeftini durbini koštaju od par desetina eura naviše, ali za kvalitetan model valja izdvojiti minimum 600 eura, preko 2.000 eura za vrhunske modele, plus 30 za drhtav ili 100 eura i više (400) za dobar stativ.

Odlučite se za stativ namijenjen za video kameru prije nego za onaj za foto aparat: pokreti durbina će biti glatkiji i bez trzaja. Obratite pažnju da li stativ može da se podigne do nivoa očiju (stalno saginjanje je zamorno). Stativi trpe dosta udaraca u transportu i pri postavljanju, te je bolje izdvojiti veću sumu za kvalitetniji model koji to moze podnijeti (ukoliko i vaš novčanik to može podnijeti). S druge strane, da bi bio stabilan i otporan na podrhtavanja zbog vjetra ili drhtanja ruku, stativ treba da je težak. Najzad, da biste ga lakše transportovali, treba da je lagan i kompaktan. Kako pronaći srednju vrijednost između tih krajnosti? Vjerovatno ćete odluku prepustiti novčaniku.
 

paxaro

Registrovani član
Lajkovi
229
Lokacija
Spol
#7
6. Kada i kako ptičariti
Kada ste naučili kako da odaberete priručnik za određivanje vrsta, čemu služi bilježnica, kako da hvatate bilješke i izaberete dvogled, vrijeme je za vaše prvo posmatranje. Da biste ptice upoznali i prepoznali u prirodi, posmatrajte ih što češće. Izađite kad možete rano ujutro nekoliko sati na teren za koji znate (ili očekujete) da je produktivan u pogledu ptica, najbolje tamo gdje se više staništa susreću i prepliću, npr. šuma, livada i rijeka. Močvarna staništa su dobra prilika za vježbu jer nude veći broj krupnih i uočljivijih vrsta, lakih za identifikaciju. Mimo vode, voće, bilo divlje ili kultivisano, je mamac za mnoge ptice.

Ptice je najlakše posmatrati onda kada su najaktivnije. U toku godine je to period seobe (mart – april i avgust - novembar) i gniježđenja (uglavnom april – juni ili juli, mada u planinama, u zavisnosti od visine počinje tek u maju ili junu). Krupnije vrste grabljivica počinju s gniježđenjem već u februaru i ono traje do sredine ljeta.

Na dnevnoj bazi, vrhunac aktivnosti je ujutro, počevši pola sata prije pa do tri sata nakon izlaska sunca, po svježijem danu i četiri sata; i pozno popodne (poslije 15.00h po svježijem, ili poslije 16.00h po toplijem danu). Podne je period smanjene aktivnosti, sa izuzetkom krupnih ptica grabljivica koje tada šestare na toplim uzlaznim vazdušnim strujama.

Hodajte polako i tiho, gledajući na sve strane i osluškujući svo vrijeme. Pretražujte pogledom (oči imaju znatno šire vidno polje od dvogleda), obraćajući posebnu pažnju na pokrete. Iako mnoge ptice cvrkuću, proći će dosta vremena prije nego što budete u stanju da ih identifikujete po glasu. U početku obratite pažnju na pravac iz koga zvuk dolazi i možda ćete vidjeti pticu koja se oglasila.

Na otvorenom ćete vidjeti ptice i kada pred vama uzlete, a najčešće i gdje slete. Na obraslim terenima to nije slučaj, pa se s vremena na vrijeme zaustavite, stojeći ili sjedeći mirno, tako da vas granje donekle skriva, ali da ne sputava pogled, puštajuci ptice da se opuste i zaborave na vas.

Mnogo drugih detalja naučićete druženjem i zajedničkim birdwatchingom s iskusnim ptičarima.
 

paxaro

Registrovani član
Lajkovi
229
Lokacija
Spol
#8
7. Ptičarenje po kiši?
Ima takvih dana, kada naprosto morate izaći iz kuće, morate izaći iz grada, čak i ako pada kiša i smjenjuje se s vjetrom. S druge strane, ptice vole slabu kišu i veoma su aktivne po takvom vremenu, ali je u tim uslovima otežano korištenje dvogleda. Međutim, većina ptica ne voli jak vjetar i tada ostaje u zaklonu...

Ako vas ipak nešto tjera da odete u prirodu po takvom vremenu, pokušajte s ptičarenjem iz kola. Automobil je odličan zaklon, veliki broj vrsta gotovo ne reaguje na njih. Kola omogućavaju da pokrijete veće prostranstvo i širi izbor staništa u istom danu. Pogodna su naročito za otvorene terene i krupnije ptice. Svakako je poželjno da imaju nešto višu šasiju i bravljenje diferencijala te pogon na sva četiri točka, mada nije nužno.

Planirajte rutu, koliko je to moguće, tako da ujutro idete ka zapadu a popodne ka istoku, tako da vam sunce svo vrijeme bude za leđima. Izbjegavajte prometne saobraćajnice, a poželjno je da se duž puta sa kojeg ćete posmatrati ptice pružaju bandere – mnoge ptice se odmaraju/osmatraju sa žica. Ako je moguće, vozite polako, 30 do 40 km/h. Zaustavljajte se prije ili poslije opažene ptice, nikako uz nju jer će vjerovatno odletjeti. Po mogućnosti vozite otvorenih prozora, to olakšava upotrebu dvogleda i omogućava da čujete ptice. I onda kada ih ne vidite, zaustavite, osmotrite i oslušnite (posebno pokraj bara, mostova, strmih odsjeka...).

A ako vi držite volan, pustite nekog drugog da osmatra i upozorava na ptice. Ne zaustavljajte se na putu, uvijek parkirajte sa strane, makar vam ptica odletjela u tih nekoliko sekundi. Jedan biolog je, diveći se surom orlu, u Sićevackoj klisuri razbio kola o zidanu bankinu. Drugi je, prateći pogledom patke, parkirao svoja usred bare. Vjerujte na riječ, ne želite da budete treći.

Napomena: Tekstovi iznad sadrže savjete jednog od velikih zaljubljenika u ptičarenje koji je svoja bogata iskustva nesebično podijelio sa nama, za šta zaslužuje sve pohvale. Radi se o Draganu Simiću iz Beograda koji je u online svijetu prepoznat iza naslova "Dvogled i veslo" ili albicilla. Prvi naziv je nastao iz ljubavi prema putovanjima i posmatranju ptica, a drugi po njegovoj omiljenoj vrsti ptice - orlu bjelorepanu (Haliaeetus albicilla). (Dvogled i veslo blog, Ptice.info)
 

dragon

Registrovani član
Lajkovi
205
Lokacija
Spol
#9
Hvala Draganu za podijeljena iskustva i hvala tebi za trud da sve prilagodiš i postaviš da je pregledno.
 
Pronađi: