Bjeloglavi sup

Lorena

Administrator
Poruke
312
Reakcije
190
Lokacija
Spol
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) je vrsta ptica grabljivica iz porodice jastrebova. Pripada potporodici strvinara starog svijeta (Aegypiinae).

Ptica ima relativno malu glavu koju u letu drži spuštenu prema dolje, vrlo velika krila koja djeluju trokutasto i kratak rep koji izgleda kao odrezan. Krila su mu puno šira a rep kraći nego kod kostoberine (Gypaetus barbatus). Mlade ptice su tamnije od odraslih životinja. Odrasli imaju bijelo paperje na glavi i vratu i bjelkast namreškani "okovratnik".

Bjeloglavi sup je velika ptica s rasponom krila od 2,40 - 2,80 m. Dužina ptice je oko 100 cm , a može doseći masu između 6 i 13 kg.

Očekivani životni vijek im iznosi 30 do 40 godina, a spolnu zrelost dostižu u dobi između 5 i 7 godina. Gnijezdi se između januara i marta, a ženka polaže samo jedno jaje između sredine januara i kraja februara. Ležanje na jajima traje 110 do 120 dana. Hrani se isključivo uginulim životinjama, najčešće krupnim sisavcima. Nikada ne napada živi plijen. Bjeloglavi supovi tvore labave kolonije i uobičajeno su vjerni svom stalnom staništu. Često lete u jatima od više jedinki.

Bjeloglavi sup Gyps fulvus živi u južnoj Evropi, sjevernoj Africi do sjevero-zapadne Indije, Tibeta i Mongolije. U Evropi staništa su im u brdovitim područjima, dok drugdje žive i na ravnicama.

Bjeloglavi sup živi u Maroku, Alžiru, Španiji, na Sardiniji, duž istočne obale Jadrana, u Crnoj Gori. U Bosni i Hercegovini je u izumiranju. Rasprostranjen je u Grčkoj, Turskoj, istočnoj obali Sredozemlja i preko Iraka do Irana, Arapskog poluotoka, Indije i centralne Azije.

Pojedinačne životinje su dolazeći iz Slovenije stigle u Austriju. Tu žive poludivlje i već su se i gnijezdile. U Francuskoj je uspješno provedeno vraćanje u prirodu oko 220 parova. U Švicarskoj je prije kratkog vremena izbrojano 54 jedinke, a čini se da populacija snažno raste. Posmatrači ptica su 2006. godine izvijestili da su u Njemačkoj, gdje je vrsta bila izumrla, vidjeli oko 200 jedinki.

Veliki dolazak ovih ptica u područja u kojima ih nije bilo dovodi se u vezu s vjerovatnim nedostatkom hrane u Španiji i južnoj Francuskoj što je uslijedilo zbog smjernica Evropske Unije o uklanjanju životinjskih lešina. U junu 2007. godine su velika jata ovih ptica ponovo viđena u Njemačkoj i Belgiji.

Više hiljada životinja, prije svega mladih, prezimljavaju u Africi do koje stižu prelijećući Gibraltar i Bosfor. Pri tome dolaze na jug do Senegala, Malija i Nigera, kao i Sudana i Etiopije. (Wikipedia, Ptice.info)

Vezano: Hranilišta za ptice grabljiviceBjeloglavi sup u Bosni i HercegoviniSpecijalni rezervat prirode Uvac
 
Pronađi:
Vrh