Pomozimo pticama da zimi dođu do hrane

Lorena

Administrator
Registracija
27-04-2014
Poruke
339
Reakcije
231
Lokacija
Spol
kQg1GNy.jpg
Postoje dva suprotna mišljenja o tome da li je potrebno ptice u prirodi hraniti tokom zimskih mjeseci. Jedna teorija kaže da dohranjivanje ptica zimi nije potrebno te da ih treba prepustiti prirodnom odabiru pri čemu će samo najotpornije i najsnalažljivije ptice preživjeti. No, treba imati na umu da je u današnje vrijeme većina ptica ugrožena uticajem čovjeka kako u urbanim tako i u ruralnim područjima (gubitak staništa i hrane, zagađenost vodenih tokova, iskrčivanje velikih površina za poljoprivredne kulture, upotreba umjetnih gnojiva, itd.) te je možda kasno pričati o prirodnim balansima.

Većina ljudi smatra da je svakako potrebno hraniti ptice zimi. Današnje okruženje više nije prirodno i predstavlja prijetnju. Na taj se način ipak uspije sačuvati veći broj jedinki koje će onda u proljeće imati i veći broj mladunaca, čime im se povećavaju šanse za preživljavanje. Nadalje, ptice koje ne trpe glad imaju jači imunološki sistem te će manje obolijevati a znamo da su neke bolesti ptica opasne i po čovjeka. Vrlo je važna i činjenica da se kroz naviku brige o životinjama kod mladih osoba potiče altruizam, briga za druge, ljubav prema prirodi i životinjama. I dakako, ništa manje važno je i samo zadovoljstvo povećanom prisutnošću ptica u vašem okruženju čime zimski dani više nisu tako pusti i dosadni.

Savjeti za hranilice
- Hranilice možete kupiti ili izraditi sami. Bitno je pripaziti da imaju krović, kako se hrana ne bi brzo smočila i truhnula ili se smrzavala. Hranilice ne bojite jarkim bojama jer se toga ptice boje.

- Hranilice morate redovno (svakodnevno!) kontrolisati. Ako je hrana mokra ili smrznuta treba je ukloniti i zamijeniti. Ako su hranilice velike pa ptičice ulaze u njih kako bi jele, često se događa da u hranilici ostaju prazne ljuske, koje ptice ne mogu izbaciti pa vam se može činiti da je hranilica puna. Stoga je najbolje u takve hranilice stavljati količinu hrane dovoljnu za jedan dan te svakodnevno hranu zamjenjivati u potpunosti.

- Hranjenje morate vršiti svakodnevno, odnosno ako se ustanovi da je sva hrana pojedena – ptice koje računaju na hranu koju im nudite, mogu uginuti od gladi ukoliko preskočite hranjenje.

- Ako hranilice postavljate na stubove, pazite da se uz njih ne mogu popeti grabežljivci (mačke i sl.). Minimalna potrebna visina takvog stuba je iznosi oko 1,5m. Hranilice možete postaviti i na vanjski zid kuće, ispod krova, na staje, garaže, balkone - nije nužno da imate vrt i drveće na koje ćete ih vješati: sve varijante su dobre.

- Možete kupiti već pripremljenu hranu ili je možete prirediti sami.

Vrste hrane
Koju ćete vrstu hrane ponuditi ovisi o tome koje vrste ptičica želite hraniti. Predlažemo da iskombinujete nekoliko vrsta hrane kako bi privukli što više vrsta.

Najnekvalitetnija hrana je hljeb. Ako ga već dajete, tada neka to bude stari hljeb sa sjemenkama sitno natrgan. Njega će najradije jesti vrapci te, ponekad, i kosevi – zato nije uputno hljeb stavljati u male hranilice. Preporučujemo stoga da za hljeb imajte ili drugu hranilicu ili ga jednostavno ponudite na podu koji ste prethodno očistili. Nipošto ne smijete davati pljesnivi hljeb! Ono što nije dobro za vas nije ni za ptice.

Treba napomenuti da ćete primijetiti da ptice ne jedu isključivo jednu vrstu hrane, npr. sjemenje, nego prehranu upotpunjuju i drugim namirnicama. Ptice koje većinom jedu sjemenje (vrapci, zebe i sl.).

Osnovnu mješavinu hrane čine sitnije sjemenke (u trgovinama potražite hranu "za zebe") no, uputno je dodati sjemenke suncokreta, i to mješavine (bijeli, šareni). Istina je da crni suncokret ima puno masnoća koje su potrebne za zimu (energent) no mješavina je preporučljivija.

Razlikujemo dvije skupine ptica: one koje se hrane na tlu (crvendać, palčić) i one koje se hrane na drveću (djetlići, sjenice). U principu hranite ih podjednako. Klasičnu ponudu hrane čine kugle ili štapići u koji su utisnute razne sjemenke. Mogućnosti su raznolike: jogurt čašice, teglice za cvijeće ili čak ukrasne tikvice napunjene mješavinom sjemenki koje se potom izbuše i objese na grane - sve ideje koje dobro služe svrsi su dobrodošle.

Ptice koje se hrane voćem (kosovi, drozdovi)
Oni većinom jedu na tlu jer ne mogu sletjeti na hranilice koje su obično manjih dimenzija. Stoga se hrana za njih servira na očišćenom dijelu tla ili se naprave veće hranilice 1 - 1,5 m iznad zemlje. Njima se nudi sitno sjeckano voće koje je potrebno svaki dan ponuditi svježe budući da se vrlo brzo smrzava ili smežura, fermentira i sl. Zgodno je se na istu hranilicu servirati i sjemenke i voće pa ptice mogu birati.

Ptice koje žive uz ili na vodi (labudovi, patke)
Njima se na obali ili u plićaku mogu ponuditi kukuruz, pšenica i salata no tek kada se ptice približe jer inače potone. Ove ptice vole hljeb ali on nije za njih zdrav pa ga ipak izbjegavajte ako ikako možete.

Grabljivice i vaše ptice
Ni za ptice grabljivice zimi nema dovoljno hrane. Zato se može desiti da ćete ih vidjeti kako love vaše ptičice, posebno ako živite blizu šumaraka ili šuma. To vam zasigurno neće biti drago ali imajte na umu da se ovdje uistinu radi o prirodnom odabiru gdje će sokoli i slične ptice uspjeti uloviti bolesne ili vrlo slabe manje ptice. Nipošto ih se ne smije tjerati niti ubijati. Imajte na umu da je za ubijanje grabljivica (sve su zaštićene) propisana i visoka novčana kazna. Poznato je da daleko veći broj ptica strada od domaćih životinja, npr. mačaka, nego od prirodnih neprijatelja, odnosno ptica grabljivica. (Klix, Ptice.info)
 
Postoji teorija kako dohranjivanje ptica zimi nije potrebno te da ih treba prepustiti prirodnom odabiru pri čemu će samo najotpornije i najsnalažljivije ptice preživjeti. No, treba imati na umu da je u današnje vrijeme većina ptica ugrožena uticajem čovjeka
Postaviti im kućice i hraniti ih je najmanje što možemo uraditi za njih nakon svih zločina koji su nad njima napravljeni od strane čovjeka.
 
Hranjenje ptica ne košta puno, a oplemenjuje dušu
i65IljI.png
Ptice su dio naše prirodne baštine. Svi smo odgovorni za njihovu zaštitu, kao i zaštitu područja na kojima obitavaju. Ljudski je misliti na sva živa bića oko nas, posebno u periodu zime i drugih situacija u kojima je teško pronaći hranu. Hranjenje ptica ne košta puno, a oplemenjuje dušu.

Odsjek za zaštitu okoline Općine Kakanj sačinio je uputu o načinima hranjenja ptica:

1. Najbolji i najjednostavniji način hranjenja je istopiti goveđeg loja, te u njega staviti kukuruza i prosa. Kada se počne hladiti u njega staviti žicu, oblikovati grudvu i zakačiti vidljivi kraj žice na stablo u parku ili šumarku. U Močvari “Bistrik” Kakanj zimi ima jarebica i fazana, njima treba samo u šumarak ostaviti ovakve grudve, oni će ih pronaći.

2. U zdjelicu staviti biljne masti pomiješane sa sjemenkama, najbolje suncokret i proso, ili neka mješavina (za papagaje ili kanarince), sve to staviti u zamrzivač (ili vani) da se stisne. Prethodno se unutra treba stavi jedna spiralno uvijena žica (dok je još mekano) da se poslije, kad se stisne može izvaditi, pa objesiti negdje. Ovo se sve odnosi na hranu za sitne pjevice (sjenice, zebe, vrapce i slično).

3. Za močvarice, tj. za patke može se posuti po ledu kukuruz ili staviti prethodno pomenuti kolač, ili na obali klipove kukuruza nabiti na štab da ih snijeg ne prekrije, ptice će ih pronaći.

4. Kormorane, koji su inače zaštićena vrsta ptica, hraniti isključivo ribom, u saradnji sa ribarima ili civilnom zaštitom.

Potrebno je kontinuirano obavještavati ribare da kormorane ne smiju ubijati jer je to ptica sa crvene liste i njeno ubijanje je krivično djelo.

5. Riječne galebove, čaplje i škanjce i sve ostale grabljivice najbolje je na rijekama hraniti otpadom iz klaonica peradi. I to se može realizirati u saradnji sa ribarima ili civilnom zaštitom.

6. Što se tiče sjenica i brgljeza, postoji mnogo tipova hranilica. Najpraktičnija, najjeftinija, a ujedno i najfunkcionalnija hranilica je obični plastični kanister.

Pri vrhu kanistera, na širim bočnim stranicama, izreže se po jedan okrugli otvor prečnika 4 cm.

Kroz te otvore ulaze ptice, uzimaju po zrno suncokreta i zatim s njim u kljunu odlete do neke grane, uhvate čvrsto nogom zrno i razbiju ga kljunom da bi došle do jezgre.

Ispod otvora nije potrebno stavljati nikakav štapić za sjedanje ptica. Ujedno se kroz te otvore hranilica puni zrnevljem.

Na dnu kanistera mogu se probušiti male rupice da kroz njih može oteći voda (za slučaj da je u hranilicu ipak prodrla kiša).

Ručka kanistera sveže se konopcem za granu i ostavi da visi. Treba jedino paziti da grana bude toliko tanka da se po njoj ne mogu popeti mačke, ali ipak toliko debela da se previše ne njiše na vjetru.

Kako bi se pticama što prije skrenula pažnja na hranilicu može se oko otvora na kanisteru “prilijepiti” nekoliko zrna suncokreta prethodno uvaljanih u običnu mast.

Praktično je tako kapacitirati hranilicu da se puni svakih sedam dana. Ako je smještena na nekom mjestu gdje ne dopire kiša, to može biti i mnogo rjeđe.

Sedmična potrošnja suncokreta može biti između 1 kg i 2,5 kg. (Klix)
 
Svakako je lijepo pomoći životinjama kad je hrana teže dostupna, posebno pticama koje su tako korisne i lijepe.

Hvala za savjete.
 
Čini se da i ove godine zima prolazi bez većih snijegova i minusa.
 
Veliki je sevap nahraniti gladnu životinju.
 
Bump. Ponovo je zima i ptice još jednom trebaju našu pomoć da prezime.
 
Pronađi:
Nazad
Vrh