Za tursko tržište ide prva narudžba od 20 tona sira iz Mljekare Livno
Brodom ka Istanbulu iz Luke Ploče tokom ovog mjeseca krenuće prva narudžba sira iz Mljekare Livno namijenjena za tursko tržište. Sir bi na odredište, u Tursku trebao stići nakon tri dana plovidbe.
Direktor livanjske mljekare Željko Marijan u razgovoru za Anadolu Agency (AA) navodi kako je Mljekara Livno imala posjetu iz Ureda za veterinarstvo Republike Turske i da su nakon toga dobili dozvolu za izvoz svojih proizvoda na njihovo tržište.
- Slijedom toga došli smo u kontakt s ekipom ljudi koji su bili zainteresirani da plasiraju naš proizvod na tržište Turske i ovih dana očekujemo realizaciju tog našeg dogovora. Naime, dobili smo prvu narudžbu sira koju bi mi trebali da isporučimo tokom ovog mjeseca. Radi se o polutvrdim sirevima tipa edamer i gauda i sir gorica kao i našeg najjačeg brenda livanjskog sira cincara i trapista i to u količini od oko 20-tak tona - navodi Marijan.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić u intervjuu za AA istaknuo je kako je Bosna i Hercegovina zatražila od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i njegove delegacije koja je nedavno boravila u Sarajevu da omoguće izvoz dodatnih 1.500 tona žutog sira što bi značajno relaksiralo trenutnu situaciju sa mljekarskom industrijom u Bosni i Hercegovini.
- Značilo bi nam to strašno puno, posebno ako se zna da sve mljekare imaju problem viška mlijeka, i Meggle, Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, Milkos, Dukat iz Gradačca, Zott iz Gradačca, kao i mi. Svi imamo višak mlijeka kojeg trebamo preuzeti kako bi zaštitili naše proizvođače, naše kooperante. Ako gledate to što je trenutno na tržištu tolika ponuda, a mi nikoga ne odbijamo znači da u biti mljekara ispadne da je na prvoj crti odbrane socijalnih prilika u Bosni i Hercegovini - naveo je direktor livanjske mljekare.
Naglasio je da niti jedan kooperant, koliko zna, pa tako i Mljekare Livno, nije dobio otkaz zbog toga što postoji višak mlijeka.
- A, mi stvarno imamo višak. Stoga ta odluka koju ste vi naveli, ja ne znam za nju tačno, kada bi se izvozilo 1.500 tona sireva, vjerovatno se odnosi na sireve tipa edamera i gaude, to bi značilo strašno puno. I to ne samo za nas, jer mi sami u takvom periodu ne bi mogli ni izvesti to nego bi vjerovatno postojao neki dogovor sa drugim mljekarama da se taj višak mlijeka preradi u ove proizvode, a budući da smo mi sirana najveća u Bosni i Hercegovini, ima par manjih sirana koliko znam Poljorad, Puđa i druge mljekare koje bi mogle raditi taj proizvod, mi bi svi mogli preuzeti to mlijeko i napraviti te proizvode. Zato me ta odluka veseli ako bi bila tačna - istakao je Marijan.
Zanimalo nas je mogu li bosanskohercegovački proizvođači stoga odgovoriti ovom izazovu.
- Mljekara Livno je najveća, ali ne znam, nije to mljekara tipa Megglea jer je drugačije raditi sir, drugačije je raditi kada kuhate mlijeko, ali mi možemo kada bi bio interes i kada bi se dogovorili. Mi bismo mjesečno po dogovoru mogli raditi i do 100 tona ovoga sira. Sve zavisi od interesa i ako bi mogli doći do cijene koja odgovara, da mi ne radimo u gubitku nego da imamo neku zaradu, ne samo uzeti to mlijeko da kooperanti budu zbrinuti, nego da zajedno sa njima i mi imamo od čega živjeti jer je situacija dosta teška - naglasio je Marijan.
Podatak mljekarske udruge je da trenutačno na tržištu ima 10 miliona litara viška mlijeka. Naime, to je prema podacima koje su iznjele velike mljekare. Direktor mljekare Meggle, navodi Marijan, je rekao da imaju na lageru strašne zalihe UKT mlijeka, a slično je i u mljekarama Dubica, Dukat, Zott.
Iako se Mljekara Livno nakon nemogućnosti izvoza proizvoda u Republiku Hrvatsku od 1. jula 2013. godine preusmjerila na tržišta Srbije i Crne Gore, uz bosanskohercegovačko, direktor objašnjava zašto i dalje viškovi na tržištu postoje.
- Imamo taj višak s obzirom na to da mi ne možemo prodati našega sira jer tržište ne konzumira sireve tipa našeg livanjskog jer je skup proizvod za Crnu Goru i Srbiju. Možemo prodati edamer i gaudu, ali i to je teško s obzirom da je uvoz tih sireva iz Evropske unije nizak u smislu cijena, jer se uvozi po dampinškim cijenama. Mi smo jedina država koja nije uspjela zaštititi domaće tržište od dampinškog uvoza - navodi Marijan.
Ističe kako je "EU strašno lijepo napravila: ako ima višak mlijeka ona je prećutno rekla svojim mljekara izvozite, radite edamer i gaudu, sušite mlijeko u prahu, radite maslac i onda oni to izvoze na tržišta trećih zemalja s kojima nema ugovor, a među njima je i BiH".
- Zato imate primjer da u BiH uvoze edamera i gaude koji su dosta kvalitetni sirevi po dva do 2,5 eura, a da nama treba da bi napravili kilogram toga sira 6,9 KM (oko 3,5 eura) i to samo da uzmemo cijenu koštanja mlijeka na tržištu i neke osnovne troškove vezano za preradu mlijeka, bez troškova uprave, plaća... Onda možete zamisliti u kojim uvjetima mi radimo - upozorio je Marijan.
Mljekara Livno trenutno radi više vrsta sira od kojih je najjači brend livanjski sir, to je tvrdi punomasni sir u kori trapist i cincar, kao i polutvrde sireve edamer, gaudu i goricu koja spada u tu vrstu, ali je više kao dijetetski proizvod sa manje masnoće. Proizvodi se i livanjska feta, svježi sir za pekare, mileram, pavlaka, maslac. Prošle godine proizvedeno je ukupno oko 700 tona svih ovih proizvoda. (RSa, Ptice.info)