Koliko kupujete domaće proizvode?

Upalimo svjetlo u BiH – kampanja za afirmaciju bh. privrednika
Kampanja ”Upalimo svjetlo u BiH” promovirana je 24. aprila u Sarajevu, u organizaciji Udruženja ”Kupujmo i koristimo domaće” i uz podršku 22 bosanskohercegovačke kompanije.

Iako u poslovnoj svakodnevnici često konkurenti, domaće kompanije je ujedinila želja da probude svijest bh. građana o značaju kupovine domaćih proizvoda i usluga za razvoj bh. društva.

- Ovo je naš zajednički projekt, zajednička želja da uradimo nešto za naše društvo - istakao je predsjednik udruženja Admir Kapo te dodao da uvozom hrane koju možemo zamijeniti domaćim proizvodima, ostvarujemo godišnji deficit od oko dvije milijarde KM. (Fena, Ptice.info)
 
Domaći proizvođači se posljednjih godina trude biti bolji i zaslužili su i bolju promociju.
 
Prusačke sehare na turskom tržištu
zozrt9i.png
Mještani Prusca su poznati kao učeni i vrijedni ljudi, sposobni da se suoče i pobijede svaku teškoću, koja im se nađe na putu. Priča Seada Kapetana iz ovog donjovakufskog naselja to najbolje potvrđuje.

Kao pogonski mašinbravar Sead je, skupa s mnogim svojim kolegama, prije rata radio u Tvornici biro mašina (TBM) u Bugojnu.

- Fino se zarađivalo i živjelo. Djeca su išla u školu. Supruga je vodila brigu o kući. Sve je išlo svojim tokom, i bilo onako kako je trebalo. Onda je izbio rat, nakon kojeg se sve promijenilo. Ostao sam bez posla i nisam znao kako prehraniti porodicu - prisjeća se.

Ideja da se počne baviti obradom drveta i izrađivati predmete od čije prodaje bi mogao imati kakvo-takvo primanje javila se, kaže, sasvim slučajno.

- Shvatio sam da se ne mogu vratiti na posao i da moram promijeniti profesiju. Poput mnogih, koji su to učinili prije mene, počeo sam obrađivati drvo. Naravno, u početku je išlo teško, ali s vremenom sve lakše - priča Sead.

Novi zanat, dodaje, ne bi mijenjao. Ne zbog toga što mu donosi zaradu u kuću, već zbog toga što ga je jako zavolio.

- Poseban je osjećaj kada uzmete drvo i oblikujete ga u šta god želite, i kada se to što ste napravili sviđa drugima isto koliko i vama. Mušterije najčešće uzimaju ukrasne predmeti koje pravim, mućkalice za mlijeko, banjice za rakiju, sofrice, bešičice za bebe. Trenutno radim neke sehare za kupca iz Turske, i ja se nadam da ću na ovaj način proširiti posao - kaže Sead.

Na kraju priznaje kako mu je žao što niko od mlađih članova njegove porodice nije zainteresiran da nastavi posao, kojim se on bavi posljednjih dvadesetak godina.

Nada se, ipak, da tradicija obrade drveta neće nestati i da će se još dugo zadržati u Pruscu i BiH. (Fena, Ptice.info)
 
Jaffa-Komerc iz Mostara plasira trešnje na rusko tržište
i4lrcIW.png
Porodična kompanija Jaffa-Komerc d.o.o. iz Mostara, koja se ubraja u najveće proizvođače ranog voća i povrća u Bosni i Hercegovini, i ove godine vrši otkup trešanja za kojima je trenutno velika potražnja. Pored vlastitog zasada više od 6.000 stabala trešnje, spomenuta firma zadnjih godina sarađuje s više od 300 kooperanata u Hercegovini.

- Tek zadnjih nekoliko godina uspijevamo plasman trešnje dovesti na nivo kakav ona zaslužuje s obzirom na činjenicu da u trenutku kada trešnja prispijeva u Hercegovini skoro je nigdje drugo u Evropi i nema. Većinu ovogodišnjih trešanja firma će plasirati na tržište Rusije, a imamo i zainteresovane kupce i iz zemalja EU, pa čak i Dubaija - rekao je direktor Jaffa-Komerca Nedim Badžak.

Ističe da su pred njima veliki izazovi jer su kapitalne investicije u poljoprivredi nedovoljne, nedostaju subvencije za izvoz, nema adekvatnih domaćih, ali ni međunarodnih programa za ciljan razvoj poljoprivrede u Bosni i Hercegovini.

Badžak smatra kako treba raditi na prepoznatljivosti trešnje iz Hercegovine, na povećanju produktivnosti kroz veći broj zasada ali i uvođenju novih sorti, koje se po krupnoći i otpornosti razlikuju od tradicionalnih sorti u Hercegovini.

Inače, Jaffa-Komerc d.o.o. je proteklih godina uložila više od miliona konvertibilnih maraka u rashladne kapacitete, ali i opremu koja je neophodna za pripremanje trešnje za daleka tržišta. U planu je podizanje novih oglednih polja koja ujedno znače i nove investicije. (Klix, Ptice.info)
 
Klas promovirao novi brand "Fit"
kOZ3njP.png
Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Klas d.d. Sarajevo promovisala je danas u fitness studiju “Avalon Health and Sports Club” u Shopping centru “Alta” u Sarajevu novi brand “Fit”, saopšteno je iz ove kompanije.

“Fit” je novi Klasov integralni keks proizveden u tri okusa - classic, lješnik i čokolada. “Fit” je nastao u odjelu za razvoj kompanije Klas, a na njemu se radilo nešto manje od godinu dana. Novi brand je u potpunosti djelo domaćih stručnjaka.

- Reakcije koje su došle sa tržišta kako domaćeg, tako i inozemnih, su izvanredne. U prvih mjesec dana prodaje na ograničenom broju prodajnih mjesta Klas je prodao 30.000 pakovanja ovog integralnog keksa, što je znak da smo uradili pravu stvar. Vrhunski kvalitet, moderan i dopadljiv dizajn, dodatno su nas uvjerili da novi brand ima potencijal, tako da ćemo nastaviti sa kreiranjem novih linija proizvoda branda 'Fit' - riječi su direktora kompanije Klas d.d. Sarajevo Rusmira Hrvića. (Klix, Ptice.info)
 
Za tursko tržište ide prva narudžba od 20 tona sira iz Mljekare Livno
kaWbTFF.png
Brodom ka Istanbulu iz Luke Ploče tokom ovog mjeseca krenuće prva narudžba sira iz Mljekare Livno namijenjena za tursko tržište. Sir bi na odredište, u Tursku trebao stići nakon tri dana plovidbe.

Direktor livanjske mljekare Željko Marijan u razgovoru za Anadolu Agency (AA) navodi kako je Mljekara Livno imala posjetu iz Ureda za veterinarstvo Republike Turske i da su nakon toga dobili dozvolu za izvoz svojih proizvoda na njihovo tržište.

- Slijedom toga došli smo u kontakt s ekipom ljudi koji su bili zainteresirani da plasiraju naš proizvod na tržište Turske i ovih dana očekujemo realizaciju tog našeg dogovora. Naime, dobili smo prvu narudžbu sira koju bi mi trebali da isporučimo tokom ovog mjeseca. Radi se o polutvrdim sirevima tipa edamer i gauda i sir gorica kao i našeg najjačeg brenda livanjskog sira cincara i trapista i to u količini od oko 20-tak tona - navodi Marijan.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić u intervjuu za AA istaknuo je kako je Bosna i Hercegovina zatražila od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i njegove delegacije koja je nedavno boravila u Sarajevu da omoguće izvoz dodatnih 1.500 tona žutog sira što bi značajno relaksiralo trenutnu situaciju sa mljekarskom industrijom u Bosni i Hercegovini.

- Značilo bi nam to strašno puno, posebno ako se zna da sve mljekare imaju problem viška mlijeka, i Meggle, Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, Milkos, Dukat iz Gradačca, Zott iz Gradačca, kao i mi. Svi imamo višak mlijeka kojeg trebamo preuzeti kako bi zaštitili naše proizvođače, naše kooperante. Ako gledate to što je trenutno na tržištu tolika ponuda, a mi nikoga ne odbijamo znači da u biti mljekara ispadne da je na prvoj crti odbrane socijalnih prilika u Bosni i Hercegovini - naveo je direktor livanjske mljekare.

Naglasio je da niti jedan kooperant, koliko zna, pa tako i Mljekare Livno, nije dobio otkaz zbog toga što postoji višak mlijeka.

- A, mi stvarno imamo višak. Stoga ta odluka koju ste vi naveli, ja ne znam za nju tačno, kada bi se izvozilo 1.500 tona sireva, vjerovatno se odnosi na sireve tipa edamera i gaude, to bi značilo strašno puno. I to ne samo za nas, jer mi sami u takvom periodu ne bi mogli ni izvesti to nego bi vjerovatno postojao neki dogovor sa drugim mljekarama da se taj višak mlijeka preradi u ove proizvode, a budući da smo mi sirana najveća u Bosni i Hercegovini, ima par manjih sirana koliko znam Poljorad, Puđa i druge mljekare koje bi mogle raditi taj proizvod, mi bi svi mogli preuzeti to mlijeko i napraviti te proizvode. Zato me ta odluka veseli ako bi bila tačna - istakao je Marijan.

GmXfGcA.png
Zanimalo nas je mogu li bosanskohercegovački proizvođači stoga odgovoriti ovom izazovu.

- Mljekara Livno je najveća, ali ne znam, nije to mljekara tipa Megglea jer je drugačije raditi sir, drugačije je raditi kada kuhate mlijeko, ali mi možemo kada bi bio interes i kada bi se dogovorili. Mi bismo mjesečno po dogovoru mogli raditi i do 100 tona ovoga sira. Sve zavisi od interesa i ako bi mogli doći do cijene koja odgovara, da mi ne radimo u gubitku nego da imamo neku zaradu, ne samo uzeti to mlijeko da kooperanti budu zbrinuti, nego da zajedno sa njima i mi imamo od čega živjeti jer je situacija dosta teška - naglasio je Marijan.

Podatak mljekarske udruge je da trenutačno na tržištu ima 10 miliona litara viška mlijeka. Naime, to je prema podacima koje su iznjele velike mljekare. Direktor mljekare Meggle, navodi Marijan, je rekao da imaju na lageru strašne zalihe UKT mlijeka, a slično je i u mljekarama Dubica, Dukat, Zott.

Iako se Mljekara Livno nakon nemogućnosti izvoza proizvoda u Republiku Hrvatsku od 1. jula 2013. godine preusmjerila na tržišta Srbije i Crne Gore, uz bosanskohercegovačko, direktor objašnjava zašto i dalje viškovi na tržištu postoje.

- Imamo taj višak s obzirom na to da mi ne možemo prodati našega sira jer tržište ne konzumira sireve tipa našeg livanjskog jer je skup proizvod za Crnu Goru i Srbiju. Možemo prodati edamer i gaudu, ali i to je teško s obzirom da je uvoz tih sireva iz Evropske unije nizak u smislu cijena, jer se uvozi po dampinškim cijenama. Mi smo jedina država koja nije uspjela zaštititi domaće tržište od dampinškog uvoza - navodi Marijan.

Ističe kako je "EU strašno lijepo napravila: ako ima višak mlijeka ona je prećutno rekla svojim mljekara izvozite, radite edamer i gaudu, sušite mlijeko u prahu, radite maslac i onda oni to izvoze na tržišta trećih zemalja s kojima nema ugovor, a među njima je i BiH".

- Zato imate primjer da u BiH uvoze edamera i gaude koji su dosta kvalitetni sirevi po dva do 2,5 eura, a da nama treba da bi napravili kilogram toga sira 6,9 KM (oko 3,5 eura) i to samo da uzmemo cijenu koštanja mlijeka na tržištu i neke osnovne troškove vezano za preradu mlijeka, bez troškova uprave, plaća... Onda možete zamisliti u kojim uvjetima mi radimo - upozorio je Marijan.

Mljekara Livno trenutno radi više vrsta sira od kojih je najjači brend livanjski sir, to je tvrdi punomasni sir u kori trapist i cincar, kao i polutvrde sireve edamer, gaudu i goricu koja spada u tu vrstu, ali je više kao dijetetski proizvod sa manje masnoće. Proizvodi se i livanjska feta, svježi sir za pekare, mileram, pavlaka, maslac. Prošle godine proizvedeno je ukupno oko 700 tona svih ovih proizvoda. (RSa, Ptice.info)
 
Njihov Gorica sir je odličan.
 
Dita Tuzla ponovo proizvodi, Bingo pružio podršku, na potezu kupci
KDTPL6W.png
Sindikalni predstavnici Fabrike deterdženata Dita iz Tuzle i menadžmenta Bingo d.o.o. održali su danas sastanak koji je rezultirao dogovorom o plasmanu proizvoda nekadašnjeg privrednog giganta u objektima najvećeg bosanskohercegovačkog trgovinskog lanca.

- Kompanija Bingo želi pomoći radnicima Dite, koji velikim naporima žele pokrenuti i očuvati proizvodnju. U početku će se naši proizvodi prodavati samo na području Tuzlanskog kantona, a s vremenom i u svih 146 prodajnih objekata Binga. Ono što smo priželjkivali polako se ostvaruje, a nakon ovog dogovora još smo uvjereniji i odlučniji da očuvamo proizvodnju u Diti - kaže Dževad Mehmedović, predsjednik sindikata firme.

Tatjana Paunoski, službenica za odnose s javnošću Bingo d.o.o., navela je kako je riječ o prvom sastanku te da će u narednom periodu nastojati da na tržište plasiraju proizvode Dite po prihvatljivim cijenama.

- Pored činjenice što Fabriku deterdženata Dita podržavamo kroz plasman proizvoda na tržištu, odlučili smo da im pružimo i finansijsku podršku za proizvodnju stotinu tona deterdženata za suđe 3DE - navela je Paunoski.

WpJDxlE.png
Kako prenosi Depo portal, kompanija BINGO preuzela je obavezu da fabrici Dita obezbijedi svu potrebnu sirovinu za proizvodnju deterdženta, te da istovremeno otkupi i sve proizvedene količine ovog proizvoda.

- Ovo je naš vid podrške jednoj domaćoj firmi koja se zatekla u teškoj situaciji i naša pomoć u oživljavanju domaće proizvodnje, te pozivamo i druge bh. kompanije da učine isto i daju svoj doprinos u spašavanju domaćih fabrika koje su se našle u sličnoj situaciji, rekao je za Depo Senad Džambić, vlasnik kompanije Bingo.

Podsjetimo i na Džambićeve riječi nakon uspješne kupovine Interexa, kada je rekao: "Moramo punu podršku dati domaćim proizvođačima i boljem se nadati“.

Svoje riječi Džambić je potvrdio i na primjeru Dite, a nakon što proizvodi tuzlanske fabrike zauzmu svoja mjesta na policama na potezu će biti kupci. (Klix, Depo, Ptice.info)
 
Iskreno se nadam da će se isplatiti objema firmama, a što se mene tiče probaću i kupovati te proizvode ako budu kvalitetni.
 
Ovo sa Ditom je pravo čudo. Valjda ljudi kad kupuju njihove proizvode sad direktno to vide kao pomaganje dojučerašnjim protestantima i obespravljenima da donesu svojoj djeci ručak i omoguće im normalno školovanje. Bravo Bosanci i Hercegovci, bravo Bingo.
 
Nadam se da podrška neće splasnuti i da ćemo zadržati naviku da kupujemo njihove proizvode.
 
U Tešnju se gradi moderna hladnjača vrijedna milion KM
l8LkaZ6.png
Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić i izvršni direktor AS GROUP Armin Hrvić potpisali su danas ugovor o prodaji zemljišta na kojem će ova kompanija iz Tešnja graditi otkupnu stanicu sa hladnjačom za voće, povrće, šumske plodove i ljekobilje.

- Visina ukupne investicije je jedan milion KM. Stanica je namijenjena za otkup voća i povrća, šumskih plodova i ljekovitog bilja, sa ukupnim kapacitetom hladnjače od 800 tona. Plan je da otkupna stanica počne sa radom najkasnije na proljeće, pred početak iduće otkupne sezone. Ova investicija sastavni je dio ranije najavljenih proširenja kapaciteta AS GROUP u oblasti otkupa voća i povrća, sa fokusom na maline. Uz postojeću hladnjaču kapaciteta 1.000 tona prehrambene industrije Klas d.d. Sarajevo koja posluje u okviru AS GROUP, izgradnjom nove hladnjače u Tešnju proširit ćemo naš trenutni kapacitet za 80% - kazao je tim povodom Armin Hrvić, izvršni direktor AS GROUP.

U Razvojnoj strategiji Općine koja je usvojena u aprilu 2013. godine kao jedan od planiranih ciljeva bio je izgradnja moderne stanice za otkup poljoprivrednih proizvoda. Izgradnja je bila predviđena ove godine, a umjesto iz budžetskih sredstava bit će realizirana direktnom investicijom AS GROUP.

- Dosadašnja saradnja sa AS GROUP je vrlo uspješna, i doprinos je razvoju Općine u različitim područjima. AS GROUP je trenutno najveći poslodavac na prostoru Općine sa oko 700 zaposlenih u njenim članicama (AS d.o.o., Napredak d.d., i Oaza d.o.o.). Ovaj projekat će povećati broj direktno zaposlenih, te pomoći razvoju poljoprivredne djelatnosti na području Općine. Na taj način će se povećati i broj indirektno zaposlenih, čime se ujedno povećava standard življenja kod onih kod kojih je poljoprivreda dodatna djelatnost.

U Općini Tešanj od 2006. godine funkcioniše sistem poticaja poljoprivrednoj proizvodnji. Od tada, isplata poticaja nijednom nije kasnila, i to na načina da je isplata za tekuću godinu uvijek u toku kalendarske godine.

- U zadnje dvije godine u poticaje i razvoj poljoprivredne proizvodnje Općina je izdvojila oko milion KM, vlastitih i donatorskih sredstva. Iako smo teritorijalno mala Općina sa usitnjenim posjedima, imamo registrovanih 1.510 poljoprivrednih gazdinstava sa ukupno 2531. članom koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Krajem prošle i početkom ove godine podignuto je oko 60 novih nasada malina. U snažnom porastu su nam i tov pilića, proizvodnja povrća za otkup, proizvodnja mlijeka, te naročito proizvodnja voća za otkup. Ovaj kraj je tradicionalno čuven po izvanrednom voću, i još boljem, na daleko poznatom, 'tešanjskom pekmezu' od kojeg u budućnosti imamo namjeru napraviti geografski zaštićen brand. Tako da je i nova otkupna stanica strateški doprinos daljem razvoju poljoprivrede Općine Tešanj u cjelini - istakao je načelnik Huskić. (Depo, Ptice.info)
 
Mišljenja sam da ne treba robovati nikome, ni markama, ni uvoznicima, a ni domaćim proizvođačima po svaku cijenu. Sve što valja treba nagraditi i lično kad vidim domaći trud rado ga i podržim, ali ako toga nema onda kupim uvozno. Proizvođači su stalno na potezu, da dovoljno ulažu u kvalitet, reklamu, dizajn, jer sve to ima svoje.
 
Gold Chips: Nastavak Bingove priče "Iz ljubavi prema domaćem"
Bingo je s Tvornicom Corn flips i Dinom Merlinom započeo još jednu priču pod naslovom "Iz ljubavi prema domaćem".

Tvornica Corn flips iz Srebrenika, koja se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda osnovana je krajem 1979. godine prošlog vijeka u vrijeme kada je tadašnja "Majevica" doživljavala ekspanziju svog poslovanja. Od tada , pa do danas, njihov "narandžasti flips" je neizostavan dio svakog domaćinstva.

Vodeći se tradicijom dobrog okusa, iz tvornice ovih dana na police Binga stiže potpuno novi proizvod, Gold Chips.

Gold Chips se spravlja od odabranih sorti krompira iz domaćeg uzgoja koje mu daju jedinstvenu formu i samo njemu svojstvenu hrskavost. Kroz specijalni postupak pripreme sadržaj masnoće se redukuje za 40 %. Uprkos tome neodoljivi okus Gold Chipsa ostaje sačuvan 100%.
Da bi sve ovo imalo još veći "domaći" prizvuk, pobrinuo se naš kantautor Dino Merlin, koji je limitirano izdanje ovog čipsa ukrasio svojim potpisom .

Već 23. jula, ovaj proizvod će biti na policama Binga.

Proizvod će se naći u prodaji i na koncertu Dine Merlina 25. jula na Koševu. (Klix, Ptice.info)
 
U Doboju niče nova "Bosanka"
chANaXA.png
Benkons grupa iz Azerbejdžana uveliko gradi tvornicu za preradu voća u Ševarlijama kod Doboja, a koja će nositi pomalo zaboravljeno ime poznate dobojske Bosanke.

- Planiramo zaposliti oko 250 radnika direktno, kaže Jaho Brzak, tehnički direktor tvornice za preradu voća Bosanka Doboj, piše Indikator.ba.

Broj zaposlenih će rasti i do 400 u sezoni, a kooperanata će biti oko 5.000.

Prema Brzakovim riječima, riječ je o projektu za sada vrijednom više od 20 miliona eura, koji će na kraju dostići i brojku od 30 miliona eura.

Izgradnja tvornice počela je u julu prošle godine, a početak proizvodnje, kako je ranije najavljivano, očekuje se do kraja 2015. godine. (Depo, Ptice.info)
 
Sjećam se reklama Bosanka Doboj. Nek im je sretno.
 
Pronađi:
Nazad
Vrh