Svjetski dan pčela, 20. maj

Pčela je vrsta insekta iz reda opnokrilaca (Hymenoptera). Glavna osobina svih pčela je da za ishranu sakupljaju cvijetni polen, kao izvor bjelančevina i cvijetni nektar kao izvor ugljenih hidrata. Na Zemlji postoji oko 20 000 vrsta pčela rasprostranjenih u svim područjima svijeta izuzev Antarktika. Veličina pčele se kreće od 2 mm do 4 cm. Pretežno su crne ili sive boje. Pčele su poznate po svojoj ulozi u proizvodnji visokokvalitetne hrane (med, matična mliječ i polen), kao i proizvoda koji se koriste u medicini i drugim industrijama (pčelinji vosak, propolis i pčelinji otrov).

Najpoznatija vrsta pčela je medonosna pčela (Apis mellifera). Ona je od iznimnog značaja za prirodnu ravnotežu, koju održavaju oprašivanjem biljaka. Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje od strane samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje. Pčele povećavaju prinose mnogih voćaka poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60 posto, suncokreta za 40 posto, sjemena djeteline za oko 70 posto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 posto. Također su dobar bioindikator prilika u okolišu, što je važno za blagovremeno preduzimanje mjera.

Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokaliziranja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću. Jednako je čudesan i njihov „društveni“ život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti“. Unutar DNK pčele, naučnici su otkrili iznenađujuće sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom.

U svrhu povećanja osvještenosti o značaju pčela za očuvanje ravnoteže u prirodi i opstanak cjelokupnog čovječanstva, Generalna skupština UN-a je 2017. godine, na inicijativu Republike Slovenije, 20. maj proglasila Svjetskim danom pčela. Ovaj datum je izabran u znak sjećanja na pionira pčelarstva Antona Janšu, rođenog u Sloveniji na taj dan 1734. godine. On je u 18. stoljeću napisao prvi moderni pčelarski priručnik te ga je austrijska carica Marija Terezija imenovala učiteljem u pčelarskoj školi u Beču.

Organizovano upozoravanje javnosti na zaštitu pčela je neophodno jer su sve ugroženija vrsta. Tome doprinose brojni faktori koji su posljedica ljudskih aktivnosti, na primjer intenzivna poljoprivreda, široko i prekomjerno korištenje pesticida, onečišćenje te smanjenje njihovog životnog prostora zbog neprestanog rasta ljudske populacije. Život i razvoj pčela ugrožavaju također i klimatske promjene, štetočine i bolesti. Od 1850. godine u Evropi su istrijebljene 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke.

Poticanjem održive poljoprivrede i pčelarstva, stručnom edukacijom pčelara, prilagođavanjem pristupa i tehnologije pčelarstvu te sadnjom mednih biljaka koje su otpornije na promjenjivu klimu, doprinosimo ublažavanju šteta. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida također je važan korak prema spriječavanju pada populacije pčela u Evropi.

Ukoliko se ostvari najcrnji scenario i pčele jednog dana izumru, stotine miliona usjeva će propasti, a čovječanstvo će se suočiti sa najvećom prijetnjom od svog postanka što bi na kraju neminovno dovelo do svjetskog rata zbog gladi, naglašeno je u izvještaju UN-a 2020. godine. (Wikipedia, agroklub.com, bhrt.ba, Ptice Forum)

Zaista posebna stvorenja.