Zeba

Zeba (Fringilla coelebs) je vrsta ptice pjevice iz roda zeba (Fringilla) i porodice zeba (Fringillidae). Naseljava veći dio Evrope, dio zapadne Azije i sjeverne Afrike.

Opisan je veliki broj podvrsta zebe, na osnovu razlike u boji perja odraslih mužjaka. Podvrste mogu biti grupisane u tri grupe: „coelebs grupa podvrsta” koja naseljava Evropu i Aziju, „spondiogenys grupa podvrsta” koja naseljava Sjevernu Afriku i „canariensis grupa podvrsta” koja naseljava Kanarska ostrva. Podvrste sa ostrva Madeira i Azorskih ostrva se nalaze ili u „canariensis grupi podvrsta” ili u „spondiogenys grupi podvrsta”. Na osnovu analiza DNK može se zaključiti da su „coelebs grupa podvrsta” i „spondiogenys grupa podvrsta” u bližem srodstvu jedna sa drugom, nego što je bilo koja od njih sa „canariensis grupom podvrsta”.

Zeba dostiže dužinu tijela od 14,5 cm, raspon krila od 24,5–28,5 cm i težinu od 18–29 g. Odrasli mužjak podvrste F. c. coelebs ima crno čelo; plavosivo tjeme, potiljak i zadnju stranu vrata; donji dio leđa je maslinastozelene boje; Gornji dio leđa, grudi, grlo i obrazi su smeđe boje; trbuh je bjeličasto smeđ; centralni par repnih pera je tamnosiv, dok su ostala repna pera crne boje, sa izuzetkom dva spoljna pera koja su bijele boje; oba krila su crnobijela, sa žućkastim vrhom.

Mužjaci dvije sjevernoafričke podvrste F. c. africana i F. c. spodiogenys imaju crno čelo; plavosivo tjeme, potiljak, obraze i zadnju stranu vrata; bijele obrve; svijetla maslinasto zelena leđa i svijetlo roze grlo, grudi i trbuh.

Mužjaci kanarskih podvrsta F. c. canariensis i F. c. palmae imaju plavo tjeme, potiljak, zadnji dio vrata i gornji dio leđa; mužjaci podvrsta F. c. maderensis sa ostrva Madeire i F. c. moreletti sa Azorskih ostrva su po izgledu slični mužjacima podvrste F. c. canariensis ali imaju žutozelenkastu liniju na prevoju između vrata i leđa.

Ženka ima mnogo monotonije perje od mužjaka. Glava i većina gornjih dijelova tijela su različitih nijansi sivosmeđe. Donji dijelovi tijela su svjetlije boje. Donji dio leđa je maslinasto zelene. Krila i rep su slični krilima mužjaka. Mladunci su po izgledu slični ženki.

Zeba se gnijezdi u šumovitim područjima u kojima se temperatura u julu mjesecu kreće između 12 i 30°C. Oblast u kojima se gnijezdi obuhvata sjeverozapadnu Afriku, veći dio Evrope i dio Azije sa umjerenom klimom sve do rijeke Angare i južnog kraja Bajkalskog jezera. Na Makaronezijskim ostrvima u Atlantskom okeanu: Azorskim ostrvima, Kanarskim ostrvima i ostrvu Madeira gnijezdi nekoliko podvrsta zebe. Sa Britanskih ostrva zeba je prenijeta u nekoliko bivših britanskih prekomorskih teritorija u drugoj polovini 19. vijeka. Na Novom Zelandu zeba je naselila i Sjeverno i Južno ostrvo do 1900. i danas predstavlja jednu od najrasprostranjenijih vrsta ptica pjevica na ovim ostrvima. U Južnoafričkoj republici postoji veoma mala gnijezdeća kolonija zeba u predgrađima Cape Towna: Constantia, Hout Bay, Pinelands i Camps Bay.

Zeba je u oblastima koje imaju umjerenu klimu stanarica, selica je u oblastima sa hladnijom klimom, koje zimi napušta i seli se na jug. Van sezone parenja zeba formira jata.

Zeba ima veliki areal, koji po procjenama obuhvata površinu od 7 miliona km² i veliku populaciju koja se procjenjuje na 130–240 miliona gnijezdećih parova u Evropi. Kada se uključe ptice koje se gnijezde u Aziji ukupna populacija zebe se procjenjuje na između 530 miliona i 1,4 milijardi jedinki. Ne postoji dokaz o bilo kakvom značajnom smanjenju broja zeba, zbog čega ovu vrstu Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) klasifikuje kao vrstu za koju postoji mali rizik od izumiranja.

Podvrste koje su endemi Makaronezijskih ostrva u Atlantskom okeanu ugrožava gubitak staništa, naročito podvrstu F. c. ombriosa koja naseljava kanarsko ostrvo Jero, i čiji je broj gnijezdećih parova procijenjen na između 1.000 i 5.000.

• Coelebs grupa podvrsta

F. c. alexandrovi (sjeverni Iran)
F. c. caucasica (Balkan, sjeverna Turska, centralni i istočni Kavkaz i sjeverozapadni Iran)
F. c. coelebs (od zapadne Evrope do Male Azije i Sibira)
F. c. balearica (Iberijsko poluostrvo i Balearska ostrva)
F. c. gengleri (Britanska ostrva)
F. c. sarda (Sardinija)
F. c. schiebeli (južna Grčka, Krit i zapadna Turska)
F. c. solomkoi (Krim i jugozapadni Kavkaz)
F. c. syriaca (Kipar, jugoistočna Turska, sjeverni Iran i Jordan)
F. c. transcaspia (sjeveroistočni Iran i jugozapadni Turkmenistan)
F. c. tyrrhenica (Korzika)

• Canariensis grupa podvrsta

F. c. canariensis (centralna Kanarska ostrva (La Gomera, Tenerife i Gran Kanarija)
F. c. maderensis - madeirska zeba (ostrvo Madeira)
F. c. moreletti (Azorska ostrva)
F. c. ombriosa (kanarsko ostrvo Jero)
F. c. palmae - palmska zeba (kanarsko ostrvo La Palma)

• Spondiogenys grupa podvrsta

F. c. africana (Maroko, sjeverozapadni Tunis, sjeveroistočna Libija)
F. c. spodiogenys - atlaska zeba (istočni Tunis i sjeverozapadna Libija)

(Wikipedia, Foto: Jesus Cobaleda, Ptice Forum)

Zeba je ptica pjevica. Mužjak je nezamjenjiv, ružičastosmeđ s donje strane, sa sivoplavom glavom i zatiljkom, kestenjastim plaštem i zelenom trtircom. Ima zvonki pjev. Živi u šumama, šikarama, poljoprivrednim zemljištima, gradskim parkovima i vrtovima, često u jatu s drugim zebama. Hrane se sjemenjem, člankonošcima i bobicama. Gnijezda su oblika zdjele i obično sagrađena na drveću.