Gorska pastirica, potočna pliska

Gorska pastirica, ili potočna pliska (Motacilla cinerea) je ptica selica iz reda pjevačica koja živi na obalama brdsko planinskih rijeka i potoka. Direktno je ugrožena izgradnjom derivacionih hidroelektrana na planinskim rijekama i potocima.

Mala je ptica, dužina tijela 17-20 cm. Tijelo joj je vitko i izduženo sa dugim repom koji karakteristično pomjera gore-dole tokom kretanja. Gornji dio tijela i glava su sive, podrepak je žut, a grudi i stomak bijeli izuzev mužjaka kod kojeg su grudi žute. Mužjaci imaju crno grlo i bijele brkove i obrve, grlo ženki je crno prošarano bijelim dok je grlo mladih ptica bijelo a brkovi nisu prisutni.

Gnijezdeći period je od početka marta do avgusta. Oba roditelja grade gnijezdo i smještaju ga u šupljine i pukotine stijena u blizini vodotokova. Ponekad gnijezdo smeštaju na ljudskim građevinama. Ima oblik šolje. Vanjski dio je građen od grubljeg biljnog materijala dok je unutrašnjost obložena finom travom a ponekad i životinjskom dlakom. Polaže 3-6 pjegavih jaja čija inkubacija traje oko dvije sedmice. Hrani se vodenim beskičmenjacima i letećim insektima, a ponekad umije i da uhvati veće tvrdokrilce.

Kreće se brzo i odsječno, a leti talasasto.

Naseljava brdsko-planinske predjele Evrope, Azije i sjeverne Afrike. Staništa su joj brzotekuće riječice, potoci i obale jezera sa mnogo istaknutog i golog kamenja. Neke od interesantnih država gde je nalažena na lutanju su: Australija, Bocvana, Kamerun, Kanada, Maldivi, Senegal, SAD, Zambija i Zimbabve. Uglavnom je selica. Van gnijezdeće sezone naseljava južnije dijelove Evrope, Mediteran, Malu Aziju i sjevernu Afriku. Tokom zimskog lutanja se može naći na nižima nadmorskim visinama, a čak i u gradovima. (Wikipedia, Ptice Forum)

Gorska pastirica (Motacilla cinerea) je plašljiva ptica gorskih rijeka i potoka, karakteristična je po neprestanu dizanju repa.​

To je vitka ptica vrlo dugog, crnog repa s bijelim rubovima. Trbuh joj je svijetložut, leđa siva, a razlikuje se od drugih pastirica po bijeloj očnoj prugi. Za gniježđenja mužjak dobiva crno grlo. Često se može zamijeniti s prilično sličnom žutom pastiricom.
To je živahna ptica, neprestano u pokretu. Trči i leprša po šljunkovitim ili kamenitim obalama rijeka, tražeći vodene beskralježnjake i njihove ličinke u plitkoj vodi ili one koje naplavi voda. Gnijezdi se uz brze, brdske i planinske potoke ili rijeke u kontinentalnoj Hrvatskoj, a rijetka je u Dalmaciji i nizinama Istočne Hrvatske. Za selidbi i zimovanja vidimo ih više kada dolaze ptice sjevernih populacija. Za gniježđenja jako je teritorijalna i drži svoj odsječak rijeke. Prije parenja mužjak uzlijeće i uz lepršanje krila i cvrkutanje spušta se kao padobranac. Gnijezdo podižu u udubinama stijena uz tekućice, katkad i ispod mostova. U gnijezdo obloženo travom, dlakama i perjem ženka polaže 4 – 6 jaja na kojima leži do 2 tjedna.