Ptičiji rezervat Bardača

Barski rezervat Bardača bio je kompleks od 11 jezera smještenih između rijeka Save i Vrbasa, na sjeveru Bosne i Hercegovine. Nalazi se u opštini Srbac, na površini od 670 hektara. Godine 2007. proglašen je Ramsarskim područjem, odnosno uvršten na svjetsku listu zaštićenih močvarnih područja.

Dodatak (2017.): Zbog neodgovornih lokalnih vlasti i nebrige stanovništva, danas je od svega ostalo jedno malo jezero, desetak vrsta ptica i tek nekoliko vrsta ribe.

Ovaj rezervat bio je stanište velikog broja ptica močvarica, među kojima i vrsta jedinstvenih u Evropi.

- Nekada ih je bilo više od 170, ali su u posljednjih petnaest godina nestale desetine vrsta - rekao je Milovan Braco Račić iz Razboja, član lokalnog Saveza za uzgoj i zaštitu ptica i sitnih životinja.

Klimatske promjene, odnosno smanjenje padavina, ali i ljudski uticaj, odnosno isušivanje pojedinih jezera, nebriga o prirodi, neplanska gradnja i nezainteresovanost vlasti, doveli su do smanjenja brojnosti ptičijih vrsta na ovom području.

Račić kaže da više nema barskog pjetlića, plave koke, šumske šljuke, šljuke sabljarke, crne prutke, bjelobrade čigre...

Iz porodice čaplji nestale su egipatske žute, mrke, male i čaplje kašikare. Nema više ni riđoglave guske, zlatokrile utve, patke čegrtuše, a nestali su i veliki ronac, sova kukuvija i neke druge ptice.

- Bojim se da će nestati još ptičijih vrsta, jer sam uočio da tridesetak njih samo povremeno navraća na Bardaču, kao što su sivi galeb, patka zviždarka, riđoglava i ćubasta patka, bjeloglavi orao ribar, čvorci, drozdovi i druge - izjavio je Račić.

Ovaj rezervat s bogatim prirodnim raznolikostima trebalo je da bude centar naučno-istraživačkog rada stručnjaka i studenata iz cijele Evrope. Međutim, stvari nisu tako sjajne jer lokalne i entitetske vlasti, ali i dio stanovništva, više rade na uništenju ovog prirodnog bogatstva nego na njegovoj zaštiti i promociji. U jezerima ribnjaka pale se trska i rastinje, nestalo je stogodišnjih hrastova lužnjaka, trstike, žbunja i livada, a u jezerima, u kojima se tovila riba, sada se proizvodi kukuruz uz upotrebu tona umjetnog đubriva i pesticida.

Od nekadašnjih 11, danas se pod vodom nalazi samo jedno jezero. Javna ustanova, koju su osnovale opštine Srbac i Gradiška, trebala je da zaštiti i revitalizira rezervat, ali je ugašena nakon pet godina jer nije ispunila svoje ciljeve. Na jezeru Stublaja, sastavnom dijelu rezervata, izgrađeno je oko stotinu vikendica, do kojih je kroz vodu provedena struja, u kojima postoje kuhinje, praonice, pecare i sve drugo što nema nikakve veze sa sportskim ribolovom.

- Vlasnici ovih vikendica, koje su građene ne samo od drvenog materijala, već i od betona, željeza, bez dozvola opštinskih inspekcijskih i drugih organa, svakodnevno na njima borave, love ribu i u vrijeme lovostaja, bez ikakve kontrole i reda. Svojim prisustvom i neprimjerenim ponašanjem narušavaju prirodu i okolinu, a vozilima i često nasilničkim ponašanjem uznemiravaju i prave probleme stanovnicima ovog sela - tvrdi mještanin Đurađ Marić.

- Uništavanjem ptica i drugog živog svijeta prekinut je prirodni lanac i narušena prirodna ravnoteža - bio je jedan od zaključaka eminentnih stručnjaka iz ove oblasti koji su radili na "Life Licence" projektu, dokumentu koji je, nažalost, završio negdje u fioci nekog funkcionera.

Neki od sadržaja, turističkih proizvoda i usluga koje bi Bardača mogla da ponudi su: sportsko-rekreativni turizam, kongresni turizam, posmatranje ptica, ribolov, fotosafari, gastro ponuda, staze za šetnju, škole u prirodi, đačke ekskurzije, vikend i kamp naselja, naučno-istraživački centar, likovno-ekološka kolonija, sakupljanje ljekovitog bilja i razne manifestacije. (Fena, Klix, Al Jazeera, Ptice.info)

paxaro:

u jezerima, u kojima se tovila riba, sada se proizvodi kukuruz uz upotrebu tona umjetnog đubriva i pesticida

Klikni da proširiš...

paxaro:

Na jezeru Stublaja, sastavnom dijelu rezervata, izgrađeno je oko stotinu vikendica

Klikni da proširiš...

U kakvoj su šumi ovi odrastali?!

Šta ćeš pričati o bilo čemu drugom kad se ovdje ne zna iskoristiti ni ono što već imaš...

Uz relativno mala ulaganja može da ti bude lijepo i ugodno živjeti, i da pri tome još zarađuješ.

Ali dođe važnije da pojedinac takve stvari privatizuje, proda, iskoristi za vikendicu, siluje i ostavi.

Jedino se još nadam da ćemo nekad doći do EU, da nas ima šta tjerati da se mijenjamo.

Većina argumenata za status Bardače kao međunarodnog zaštićenog područja su nestali, upozorili su danas ekološki aktivisti povodom 2. februara, Međunarodnog dana vlažnih staništa.

- Već duži niz godina zagovaramo kod nadležnih institucija da se ozbiljno pristupi problemu upravljanja ovog područja, da se izvrši revizija imovinsko-pravnih odnosa i tako zaštiti javni interes. Učestovali smo u pripremi i proglašenju Bardače Ramsarskim područjem, kao i pokretanju inicijative i formiranja radne grupe za proglašenje ovog područja zaštićenim prirodnim i kulturnim dobrom, ali se evo godinama nismo pomjerili dalje od sastanaka i obećanja - kažu u Centru za životnu sredinu Banja Luka.

Viktor Bjelić iz ove organizacije ističe da u periodu kada se suočavamo sa posljedicama klimatskih promjena i sve češćim klimatskim ekstremima, kao što su poplave i suše, močvare mogu da odigraju izuzetnu ulogu regulacije vodnog režima kao prirodne retenzije, zbog čega moraju biti očuvane.

Zbog nepostojanja statusa zaštićenog područja, godinama je neodrživim upravljanjem i narušavanjem staništa došlo do opadanja broja vrsta ne samo ptica, nego i riba, vodozemaca, gmizavaca, insekata, biljnih i drugih vrsta. Ukoliko se nešto hitno ne promijeni, Bardača može trajno ostati bez svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti, a time i statusa međunarodno važne močvare, upozoravaju aktivisti. Ovo je dokaz da nadležne institucije nemaju moć i uticaj da se očuva važno područje te se privatnim interesima još uvijek daje prednost u odnosu nad javnim interesom.

- Na Bardači je registrovano 178 vrsta ptica, zbog čega je 2007. godine međunarodno prepoznata kao međunarodno vlažno stanište od značaja za ptice. Danas se svega nekoliko vrsta tamo pojavljuje, a vrste koje su bile karakteristične za to područje, kao što su crni ibis, liska, bjelobrada čigra, riječni galeb i ćubasti gnjurac, se tamo više ne gnijezde. Ove činjenice mogu dovesti do gubitka međunarodnog statusa - izjavila je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Stručnа osnovа zа uspostаvljаnje Zаštićenog kulturnog pejzаžа „Bаrdаčа-Donjа Dolinа“ izrаđenа je 2007. godine od strane Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i priodnog nasljeđa, ali akt o njenoj zaštiti još uvijek nije donesen.

Bosna i Hercegovina je 1992. godine ratifikovala Konvenciju o močvarama koje su od međunarodnog značaja naročito kao staništa ptica močvarica, koja je poznatija i kao Ramsarska konvencija. Od tada su po ovoj konvenciji proglašena tri vlažna staništa u BiH: Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje, od kojih samo Park prirode Hutovo blato ima status zaštićenog područja u BiH. (RadioSarajevo, Ptice.info)

Neko je valjda zaključio da će više zaraditi od kukuruza.

Ostalo jedno jezero i po nekoliko vrsa ptica i riba...

Za ovo bi neko morao skončati u zatvoru.