Zaštićeni pejzaž Konjuh

Na lokaciji Grab potok u općini Banovići, u decembru 2011. godine, simboličnim otvaranjem s radom je počela Javna ustanova "Zaštićeni pejzaž Konjuh". Ustanova će upravljati Zaštićenim pejzažom, čuvati izvorne prirodne vrijednosti i održivo korištenje prirodnih i kulturnohistorijskih dobara, nadzirati provođenje mjera zaštite i spriječavati nedozvoljene aktivnosti.

Zaštićeni pejzaž, u širem geografskom smislu, smješten je u centralnim dijelovima planine Konjuh. U hidrografskom pogledu Zaštićeni pejzaž obuhvata u svom sjevernom dijelu područje rijeke Oskove, a u južnom dijelu slivno područje rijeke Drinjače – gornji dio sliva rijeke Drinjače i slivna područja Krabanje i Velike Zlaće. U topografskom pogledu pripada brdsko planinskom regionu sa apsolutnim nadmorskim visinama od 300 do 1328 m n.v.

Ukupna površina Zaštićenog pejzaža iznosi 8.016 ha, a prostire se na dijelovima teritorije općina Kladanj, Banovići i Živinice.

Prema ekološko-vegetacijskoj rejonizaciji), područje planine Konjuh pripada oblasti unutrašnjih Dinarida. Ovo područje se nalazi pod uticajem izmijenjene umjereno kontinentalne klime sa jačim prodorima mediteranske klime u periodu juni - avgust. U vegetacionom periodu prosječno padne oko 56% godišnjih padavina, stvarajući povoljan odnos padavina i potencijalne evapotranspiracije. Vegetacioni period traje od 180 da 190 dana, koliko iznosi u Kladnju.

Posebnu specifičnost ovom području, daje peridotitska i serpentinska geološka podloga, koja se u kontinuitetu proteže od planine Kozare na sjeverozapadu BiH, pa sve do planine Konjuh, Kladnja i Banovića, omogućavajući na ovim prostorima razvoj specifičnih i jedinstvenih serpetinskih ekosistema tercijerno-reliktnog karaktera.

Floristički sastav šumskih ekosistema ovog područja je veoma bogat i isti je uslovljen različitim tipovima šuma koji egzistiraju na ovom prostoru. U zavisnosti od pedoloških i ekoloških karakteristika pojedinih lokacija, na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh" razvilo se 30 tipova šumskih fitocenoza, koje su podijeljene u isto toliko gazdinskih klasa.

U florističke vrijednosti spadaju:

- Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan (Lilium bosniacum), bosanska perunika (Iris bosniaca), sunovrat (Leucojum vernum), iva, lincura (Gentiana lutea), (Chrysanthemum sp.);
- Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentinitu Pinetum silvestris – nigrae serpentinicum, Erico-Pinetum nigrae serpentinicum;
- Reliktne i endemske biljne vrste: Aspleniuum cuneifolium, Minuartia bosniaca, Notholaena marantae, Halacsya sendtneri, Potentilla visianii, Fumana bonapartei, Haplophyllum bossierianum, Gypsophila spergulaefolia;
- Ugrožene vrste životinja: mrki medvjed (Ursus arctos).

Dominacija šumskog fonda, velikog diverziteta, a zatim i iskonski netaknuti predjeli, omogućili su postojanje veoma velikog broja životinjskih vrsta na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh". Kao poseban ekskluzivitet i vrijednost ovog prostora, svakako je potrebno istaći postojanje Tetrijeba gluhana (Tetrao urogalis), prorijeđene i ugrožene vrste šumske ptice, koja živi isključivo na izvornim netaknutim staništima, što je još jedna potvrda kvaliteta životne sredine područja Zaštićenog pejzaža Konjuh.

Pored tetrijeba, ovo područje naseljavaju i sljedeće životinjske vrste, interesantne za lovno gazdovanje.
To su: medvjed (Urcus arctros), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), srneća divljač (Capreolus capreolus), lisica (Vulpes vulpes), divlja mačka (Felis silvestris), zec (Lepus europeus), a zatim i kuna zlatica, vjeverica, tvor, lasica, krtica, puhovi, miševi, voluharice, i dr.

Od gmizavaca, na ovom prostoru egzistiraju zelembać, živorodni gušter, sljepić, šarka, a od vodozemaca, šareni daždevnjak, kreketuša, šumska žaba, i šumska krastava žaba.

Ornitološke vrijednosti čine reliktne i ugrožene vrste ptica: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus), lještarka (Bonasa bonasia), planinska sova (Strix uralensis).

Ihtiološke vrijednosti čine rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra (Lutra lutra), riječni rak (Astacus astacus), autohtona potočna pastrmka (Salmo trutta) као i potočna mrenica (Barbucus balcanicus), koja ima status LC4.

U posebne faunističke vrijednosti spada ugrožena životinjska vrsta: mrki medvjed (Ursus arctos).

Hidrološke vrijednosti čine: planinska izvorišta čiste vode, izvorište "Muška voda", prirodna planinska jezerca, vodene sesije (vodopadi i skakavci), atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama), izvorni dolinski pejzaži i pejzaži riječnih korita.

Na području Zaštićenog pejzaža, evidentirani su spomenici iz raznih perioda, što predstavlja svjedočanstvo kontinuiteta naseljenosti ovih prostora od prahistorije do danas. Ovi spomenici u najvećem broju nisu registrovani od strane nadležnih službi zaštite.

Prostor Zaštićenog pejzaža bogat je spomenicima kulture čiji datum nastanka seže do kasnog bronzanog doba (prahistorijski period), čemu svjedoče arheološki nalazi kao što su gravure u Pećini Brateljevići (Djevojačkoj pećini) kod Kladnja. Naziv „Djevojačka“ pećina je dobila zahvaljujući legendi koja govori o djevojci koja je iskazujući svoju hrabrost pred okupljenim društvom, otišla na izvor po vodu u samo središte pećine i tu je prilikom zabadanja vretena u zemlju, što je trebao da bude dokaz da je zaista bila na izvoru, probola svoju haljinu. Pri polasku natrag vreteno zabodeno u zemlju zajedno sa krajem haljine, povuklo je djevojku nazad, te je ona od straha umrla na licu mjesta. Djevojka je neposredno pokraj izvora i sahranjena, gdje se nedugo zatim i njen mezar okamenio. Zahvaljujući i ovoj legendi pećina je postala nadaleko poznata i jedno od najvećih dovišta u Bosni i Hercegovini. Svake godine u toku posljednje sedmice avgusta mjeseca tradicionalno se održava kulturna manifestacija „Dani djevojačke pećine“ koja okupi i do 50.000 posjetilaca.

Brojni su i lokaliteti srednjovjekovnih stećaka, najviše sačuvani na području Kladnja i Banovića, nastali kao karakteristična kulturna pojava srednjevjekovne bosanske države.

Nekropola „Kuman“ u predjelu sela Brdijelji datira iz kasnog Srednjeg vijeka, a zbog svoje kulturno-historijske vrijednosti uvrštena je na preliminarni spisak nacionalnih spomenika. Memorijalni spomenici na prostoru Zaštićenog pejzaža odnose se na pojedinačne objekte u formi spomen-obilježja (Memorijalno spomen-obilježje u „Koritima“ i memorijalno spomen-obilježje „Miljkovac“), a svjedoče o ratnim stradanjima iz bliže i dalje prošlosti.

Ono što čini ovo područje specifičnim je okruženost netaknutom prirodom na predivnim obroncima planine Konjuh, pruža uživanje u svim prirodnim ljepotama i izuzetan je potencijal za visinske pripreme sportista, kongrese, seminare, izlete, ekskurzije.

Glavni nosioci pozicioniranja turizma su turistički proizvodi namijenjeni porodicama, edukativni turizam, seminari i konferencije, zabava i akcija. Razvoj turističkih i ugostiteljskih sadržaja planine Konjuh bazira se na planiranju turističko-ugostiteljskih zona i prateće ponude, sa posebnim naglaskom na razvoj i afirmaciju novih vidova turizma (sportsko-avanturistički, eko i etno turizam, izletnički, ribolovni i lovni, tranzitni, vjerski i sl.) uz maksimalno korištenje postojećih turističkih potencijala prostora.

Prostor Zaštićenog pejzaža pogodan je za razvoj raznih oblika sportsko-avanturističkog turizma koji podrazumijeva spoj avanture, rekreacije, relaksacije i zabave: adrenalinski parkovi, treking (planinarenje uz pratnju planinskih vodiča), hajking (duže šetnje u prirodi), klajmbing (penjanje uz stijene), paraglajding (letenje zmajevima), skokovi specijalizovanim padobranima, planinski biciklizam, jahanje u prirodi, speleologija, lov, ribolov, preživljavanje, orijentiring i sl. S ciljem stvaranja bogate prateće turističke ponude poseban naglasak je stavljen na prožimanje turističkih i sportsko-rekreativnih zona. (zpkonjuh.ba, Klix, Ptice.info)

Prekrasno mjesto.

Zaštićeni pejzaž „Konjuh” je područje izuzetno vrijednog diverziteta prirodnog i kulturnohistorijskog nasljeđa sa estetskim, ekološkim i kulturnim vrijednostima i sa velikom biološkom raznolikošću.

Nalazi se na sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, južno od grada Tuzle, u centralnom dijelu planine Konjuh. Teritorijalno obuhvata dijelove općina Banovići, Kladanj i Živinice. Njegova površina je 8.016,61 hektara.

Područje je brdsko – planinsko, sa visinama od 300 do 1.328 metara nadmorske visine. Na centralnom grebenu Konjuha i Javora nalaze se i najviši vrhovi na ovom području odakle se ka sjeveru u pravcu Sprečke ravnice teren postepeno spušta.

Ovo područje je gotovo u potpunosti prekriveno šumskim ekosistemima u kojima su sadržane veoma brojne prirodne vrijednosti i fenomeni. Tu su šume bijelog i crnog bora na dolomitnoj i peridotitsko-serpentinskoj podlozi.

Zaštićeni pejzaž ”Konjuh” dom je rijetkih, ljekovitih i endemskih vrsta biljaka. Među njima su sunovrat ili drijemovac, bosanski ljiljan, bosanska perunika, lincura, dubačac i božikovina.

Stanište je sitne i krupne divljači, među kojima je rijetka ptičija vrsta tetrijeba gluhana, te ugrožene vrste planinska sova i reliktna lještarka.

Ovo zaštićeno područje se prostire na slivno područje rijeke Oskove na sjeveru, i slivno područje rijeke Drinjače na jugu. Zaštićeni pejzaž ”Konjuh” obuhvata, u manjoj ili većoj površini, područja sedam naseljenih mjesta. Obuhvata nekoliko kaptiranih izvorišta, koja služe za snabdijevanje okolnih naselja vodom.

Putevi ka Zaštićenom pejzažu Konjuh su iz pravca Kladnja i Banovića. Putni pravci nisu međusobno povezani, zbog čega ne postoji saobraćajna povezanost krajnjih granica ovog zaštićenog područja. Lokalni putevi Konjuh – Brateljevići, Oskova – Mačkovac i Milankovići – Žedno brdo su najvažniji putni pravci na ovom području, koji su spona sa mrežom magistralnih i regionalnih puteva.

Zaštićenom pejzažu pripadaju brojni turistički atraktivni, izletnički i kulturno – historijski lokaliteti. Među njima su brojna izletišta, prirodne pećine, jezera i vodopadi, spomenici, srednjovjekovne nekropole stećaka, te kamene kugle nepoznatog porijekla.

Javna ustanova "Zaštićeni pejzaž Konjuh" počela je s radom 19. decembra 2011. godine na lokaciji Grab potok u općini Banovići. Zadatak ove ustanove je da upravlja Zaštićenim pejzažom, čuva izvorne prirodne vrijednosti i održivo korištenje prirodnih i kulturnohistorijskih dobara te nadzire provođenje mjera zaštite.

Zaštićeni pejzaž Konjuh jedno je od potencijalnih IBA (Important Bird Areas) područja u BiH (Dražen Kotrošan, Birdwatching i perspektive razvoja u Bosni i Hercegovini, 2014). (zpkonjuh.ba, ekoakcija.com)

Scorpio:

Zaštićenom pejzažu pripadaju brojni turistički atraktivni, izletnički i kulturno – historijski lokaliteti. Među njima su brojna izletišta, prirodne pećine, jezera i vodopadi, spomenici, srednjovjekovne nekropole stećaka, te kamene kugle nepoznatog porijekla.

Klikni da proširiš...

Uz malo pameti i sposobnih menadžera super to može da se iskoristi.

Meni više muka da nam je sve "potencijalno". Hajmo raditi malo svako svoj posao pa da posložimo te stvari već jednom.

U Tuzli je protekle sedmice održan sastanak direktora Turističke zajednice Tuzlanskog kantona Miralema Meškovića sa menadžericom Međunarodnog komiteta za razvoj (CISP) za područje Evrope i Azije, Deborah Rezzoagli, te kantonalnim ministrom trgovine, turizma i saobraćaja Mirsadom Gluhićem.

Izražena je podrška nastavku implementacije projekta "Biodiverzitet za lokalni razvoj - inovativni model participativnog upravljanja zaštićenim pejzažom Konjuh", vrijednog 1,4 miliona eura, koji finansira Vlada Italije.

Projekt se implementira kroz tri faze i to:
- edukacija,
- mapiranje biljnog i životinjskog svijeta,
- izrada biciklističke i pješačke staze u Zaštićenom pejzažu Konjuh.

- Da smo dobro odabrali Konjuh, govore i rezultati koje smo ostvarili prve godine, odnosno uključivanje svih aktera u njenu realizaciju. To je veliki broj organizacija civilnog društva koje provode aktivnosti unutar Zaštićenog pejzaža Konjuh i koji iskazuju svoju spremnost da se još više posvete zaštiti i promociji Konjuha, ali i svih ostalih institucija sa kojima sarađujemo i od kojih imamo punu podršku - pojasnila je menadžerica Rezzoagli.

Projekt implementira CISP s partnerima: JUZP Konjuh Banovići, Regija Marche, Park prirode Sasso Simone i Simoncello, Univerzitet Politecnica delle Marche, Agencija Chlora S.A.S, Agencija CESTAS u saradnji s Vladom TK, Ministarstvom trgovine, turizma i saobraćaja TK, Ministarstvom prostornog uređenja i zaštite okoliša TK, Turističkom zajednicom TK, te Općinama Kladanj, Živinice, Banovići i JU Turističko-ugostiteljska škola Tuzla. (rtvslon.ba, Avaz, Ptice.info)

E upravo je ta ekipa napravila fenomenalan video prirodnih ljepota ove planine.