Svjetski dan močvarnih staništa, 2. februar

Svjetski dan močvarnih staništa (World Wetlands Day) obilježava se 2. februara. Na taj dan 1971. godine, u iranskom gradu Ramsaru, potpisana je Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica.

Konvencija obavezuje svaku zemlju potpisnicu na opšte očuvanje močvara na svom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu saradnju u zaštiti i održivom iskorištavanju močvarnih staništa. Do sada joj je pristupilo 158 država.

Močvarna staništa su od velike važnosti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i ekonomskih vrijednosti, predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i pejzažne raznolikosti, uz njih je vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja.

Vrijednost močvarnih staništa vezana je uz kontrolu poplava, obnavljanje podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode. Ona su genske banke biološke raznolikosti, staništa brojnih ekonomski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije. Zbog stalne prisutnosti čovjeka, danas predstavljaju i iznimnu kulturnu vrijednost.

Močvarna staništa su istovremeno najugroženiji ekološki sistemi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih resursa. U zadnjih 50 godina izgubljeno je 50% močvarnih područja u svijetu. Svrha Konvencije o močvarama je osigurati njihovo očuvanje i razumno korištenje. (Ramsar.org, dzzp.hr, Ptice.info)

Pogledati i ove teme:

• Konvencija o vlažnim područjima (Ramsarska konvencija)
• Foto takmičenje povodom Dana močvara uz vrijedne nagrade

Ovogodišnji moto je "Močvare za našu budućnosti: Živjeti održivo".

U sklopu današnjeg obilježavanja Međunarodnog dana zaštite močvara i močvarnih staništa, čiji je ovogodišnji moto "Močvare za našu budućnosti: Živjeti održivo", iz nadležnog ministarstva zaštite okoliša su pozvali sve korisnike prostora Hutovog blata na saradnju i koordinaciju u provođenju obaveza očuvanja i razumnog korištenja ovog vrijednog prirodnog resursa...

• Svjetski dan močvarnih staništa: Hutovo blato među najugroženijim ekosistemima

Većina argumenata za status Bardače kao međunarodnog zaštićenog područja su nestali, upozorili su danas ekološki aktivisti povodom 2. februara, Međunarodnog dana vlažnih staništa. Zbog nepostojanja statusa zaštićenog područja, godinama je neodrživim upravljanjem i narušavanjem staništa došlo do opadanja broja vrsta ne samo ptica, nego i riba, vodozemaca, gmizavaca, insekata, biljnih i drugih vrsta. Ukoliko se nešto hitno ne promijeni, Bardača može trajno ostati bez svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti...

• Svjetski dan močvarnih staništa: Treba li žrtvovati 178 vrsta ptica na Bardači za jednu sortu kukuruza?

Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) obilježio je Svjetski dan močvarnih staništa organizovanjem besplatnog izleta na Ulcinjsku solanu za zainteresovane građane...

• Oko 200 izletnika obilježilo Svjetski dan močvarnih staništa na Ulcinjskoj solani

U povodu Svjetskog dana vlažnih staništa, kojim se obilježava potpisivanje Ramsarske konvencije, u Parku prirode Kopački rit u utorak je održan prigodan program na temu "Vlažna staništa za našu budućnost – živjeti održivo", tokom kojeg su radnici parka objavili i službene rezultate tradicionalnog zimskog prebrojavanja ptica.

• Dan vlažnih staništa u Parku prirode Kopački rit

JU PP Vransko jezero je u obilježavanje Svjetskog dana močvarnih staništa uključila i učenike područnih i osnovnih škola iz okoline Parka kroz aktivnosti izrade maski ptica močvarica i učešće u "Maskenbalu ptica", likovno-karnevalskom takmičenju.

• "Maskenbal ptica" u organizaciji PP Vransko jezero

Još jedna prilika da se podsjetimo na značaj močvara - danas je Dan močvarnih staništa i tim povodom širom svijeta se organizuju razne manifestacije i akcije. Organizacije iz našeg regiona također su najavile brojne događaje.

Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana močvarnih staništa je "Močvarna staništa i klimatske promjene", s fokusom na značaj ovih područja u ublažavanju uticaja klimatskih promjena, posebno poplava zbog sposobnosti močvara da prime velike količine vode.

• Konvencija o močvarama od međunarodnog značaja (Ramsarska)

Organizacija WWF upozorava da gubitak i degradacija močvara, rijeka i jezera doprinosi problemu globalnog zagrijavanja. Sagorijevanje lignita i isušivanje tresetišta čini čak desetinu godišnjih emisija stakleničkih plinova iz fosilnih goriva, a uništavanje močvarnih područja doprinosi gotovo četvrtini globalnog ispuštanja metana.

Vlažna staništa predstavljaju jedan od najproduktivnijih ekoloških sistema jer pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. Iako pokrivaju samo 3% površine kopna, nestaju čak tri puta brže od kišnih šuma. Tokom velikih padavina vlažna staništa služe kao retencije, u njima se zadržava višak vode što spriječava prirodne i ekonomske katastrofe, dok njihova vegetacija doprinosi boljem kvalitetu vode i djeluje kao filter koji umanjuje uticaj različitih izvora onečišćenja.

Slaba ambicija oko zaštite slatkovodnih ekosistema od strane država članica EU potaknula je preko 100 nevladinih organizacija da pokrenu kampanju #ProtectWater kako bi građanima širom Evrope pružili priliku da izraze svoje mišljenje i učestvuju u javnoj raspravi tokom procesa evaluacije Okvirne direktive o vodama.

• Okvirna Direktiva o vodama

Više od 250.000 ljudi dosad je reklo NE izmjenama najsnažnijeg propisa koji osigurava zaštitu voda. Samo zajedno možemo promijeniti trenutnu situaciju i spriječiti gubitak vlažnih staništa te i dalje koristili ključne usluge koje one pružaju ljudima i prirodi - smatraju u WWF Adria. Kažu da je vrijeme da pojedinci, zajednice i vlade počnu međusobno sarađivati na zaštititi slatkovodnih ekosistema.

- Revizija Okvirne direktive o vodama može dovesti do značajnog oslabljivanja i odugovlačenja provedbe njenih ciljeva. WWF se zalaže za njeno očuvanje u sadašnjem obliku, kako bi se na vrijeme i sigurno očuvali prirodni resursi o kojima ovisimo - kaže Irma Popović Dujmović iz WWF Adria.

Aktivirajte se i vi, budite dio rješenja i dajte svoj glas za očuvanje Okvirne direktive o vodama. Močvare, rijeke i jezera ne mogu same govoriti, hoćete li im pomoći? Peticiju možete potpisati ovdje: #ProtectWater

U Bosni i Hercegovini klimatske promjene imaju značajne negativne socio-ekonomske posljedice, a vlažna staništa igraju ključnu ulogu u ublažavanju tih posljedica. Posebno značajan tip prirodnih vlažnih staništa su tresetišta. Ona na globalnom nivou akumuliraju ogromne količine ugljika odnosno posjeduju izuzetan potencijal za ublažavanje savremenih uticaja klimatskih promjena.

- Bitna tresetišta su uglavnom vezana za određene zone po dnu kraških polja među kojima su najpoznatija Livanjsko (sjeverozapadni dio), Hutovo blato, Glamočko, Kupreško i druga polja u kršu. Također su poznati lokaliteti u zoni močvare Bardača i drugim sličnim područjima uz rijeku Savu - izjavio je Zoran Mateljak, voditelj slatkovodnog programa u WWF Adria.

Močvare u BiH koje imaju status međunarodnog značaja za ptice: Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje, nemaju plan upravljanja što omogućava različite vidove nezakonitog manupulisanja ovim područjima, upozoravaju iz Ornitološkog društva "Naše ptice". Trenutno samo Hutovo blato ima status zaštićenog područja, ali zbog niza drugih otežavajućih okolnosti ovo područje još uvijek je daleko od toga da je zaštićeno - kažu iz Društva.

Ovakvo stanje za posljedicu ima smanjenje stope biodiverziteta, ubrzano propadanje staništa i generalno pretvaranje navedenih prostora u bezvrijedne baruštine sa kojih se iseljavaju preostali "mohikanci" - navode iz Ornitološkog društva "Naše ptice" i pozivaju nadležna ministarstva da hitno donesu strategiju zaštite i upravljanja močvarama od međunarodnog značaja kako bi se očuvala preostala biološka raznolikost, ali i spriječilo iseljavanje ptica i drugih 'stanovnika' sa ovih područja.

Močvarna područja imaju poseban značaj za ptice močvarice, kojih preko dvije milijarde svake godine seli iz centralne i istočne Evrope preko evropskog kontinenta i Sredozemnog mora do zimovališta u sjevernoj ili centralnoj Africi. Tokom seobe se ptice suočavaju sa velikim brojem prepreka - od širokih morskih prostranstava koje moraju preletjeti u jednom dahu bez zaustavljanja, jednako opasnih pustinja, do nepredvidljivih vremenskih prilika i nenadanih oluja, a močvarna staništa su mjesta na kojima se mogu nahraniti i odmoriti - pojašnjavaju iz Ornitološkog društva "Naše ptice".

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana močvarnih staništa, Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i Opština Tivat, organizuju Okrugli sto o značaju i vrijednostima posebnog rezervata prirode "Tivatska solila". Na okruglom stolu biće predstavljen značaj i položaj RAMSAR konvencije u legislativi Crne Gore, primjeri upravljanja močvarnim staništima u korist prirode i čovjeka, kao i najnoviji rezultati istaživanja biodiverziteta koja su na području Solila sprovedena tokom 2018. godine. Cilj je da se kroz primjer dobrog upravljanja posebnim rezervatom prirode "Tivatska Solila" približi značaj očuvanja ovakvih područja ne samo kao značajih staništa rijetkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, već i zbog uloge koju močvarna područja imaju za lokalno stanovništvo.

Među zemljama potpisnicama Ramsarske konvencije je i Srbija, u kojoj se nalazi 10 ramsarskih područja: Gornje Podunavlje, Koviljsko-Petrovaradinski Rit, Labudovo okno, Ludaško jezero, Obedska bara, Peštersko polje, Slano Kopovo, Stari Begej - Carska Bara, Vlasina i Zasavica.

- Vlažna staništa mogu nam pomoći da ublažimo i da se prilagodimo klimatskim promjenama koje imaju značajne negativne socio-ekonomske posljedice. Primjera radi, vlažna područja mogu ublažiti poplavne valove i smanjiti njihov uticaj nizvodno. Ovakvih prirodnih sistema odbrane od poplava trebalo bi biti znatno više, te je neophodno integralno planirati njihovo očuvanje, uz povezivanje sektora vodoprivrede, zaštite prirode, šumarstva, poljoprivrede i energetike - izjavila je Duška Dimović, voditeljica programa klimatskih promjena u WWF Adria. (RadioSarajevo, RadioKotor, WWF, Naše ptice, Ptice Forum)

Svima koji učestvuju danas u obilježavanju ovog dana želim ugodno druženje i da budu produktivni.

Močvare, nek vam je sretno s nama.

Ovogodišnjom temom "Močvare i dobrobit ljudi" ukazuje se na to da močvarna područja predstavljaju regulatore režima vode, ublažavaju klimatske promjene te da su mjesta s posebno visokim stepenom raznolikosti flore i faune, kao i visokom ekonomskom, kulturnom, naučnom i rekreacionom vrijednosti.

Močvarna područja su izložena različitim oblicima degradacije, uključujući aktivnosti kao što su isušivanje, eksploatacija treseta koji ima bitnu ekološku ulogu u zadržavanju vode i različitih polutanata, uništavanje vodene vegetacije koja služi kao skrovište i izvor hrane velikom broju životinja te formiranje monokulturnih zasada. Na svim močvarnim područjima česte su pojave požara i krivolova zaštićenih vrsta.

Kako su saopštili iz Ornitološkog društva "Naše ptice", tri područja u Bosni i Hercegovini su prepoznata kao močvare od međunarodnog značaja - Hutovo blato (2001.), Bardača (2007.) i Livanjsko polje (2008.). Sva ova područja imaju i status područja od međunarodnog značaja za ptice (Important Bird Area) zbog velikog broja ptica koje se na njima gnijezde ili zadržavaju tokom seobe i zimovanja. Samo na Livanjskom polju je u toku jednog dana u vrijeme seobe zabilježeno 70.000 močvarica.

Osim Parka prirode Hutovo blato, niti jedna močvara od međunarodnog značaja u Bosni i Hercegovini još uvijek nema status zaštite i plan upravljanja.

Bosna i Hercegovina je jedina od država bivše Jugoslavije koja nije potpisnica Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA), čime se značajno otežava zaštita migratornih vrsta ptica, a istovremeno šalje loša sliku i umanjuje značaj napora koji se ulažu da bi se problem zaštite migratornih vrsta i njihovih staništa sveo na najmanju moguću mjeru.

Ulaganje u održivo korištenje močvarnih područja znači i ulaganje u budućnost čovječanstva, saopćili su iz Ornitološkog društva "Naše ptice". (Klix, Ptice Forum)