Zovoji

Pahuljica

Moderator
Poruke
386
Reakcije
185
Lokacija
Spol
Zovoji (Procellariidae) su porodica morskih ptica iz reda Bubnjavki (Procellariiformes). U ovu porodicu svrstava se 79 vrsta podijeljenih (trenutno) u 14 rodova. Ova vrstama brojna porodica obuhvata srednje velike pučinske ptice rasprostranjene svim okeanima, no ipak pretežno okeanima južne polutke. Prilagođene su hladnim klimatskim područjima, a u subtropska područja dolaze samo dokle dopiru hladne morske struje. To je prostorno najveće područje pojavnosti među svim porodicama ptica. Najjužnije živi bijeli pomorčić (Pagodroma nivea) koji se gnijezdi na Antarktiku, dok najsjevernije živi burnjak (Fulmarus glacialis).

Kao kod svih cjevonosica, i vrste ove porodice imaju cjevaste završetke nosa kroz koje mogu izbacivati morsku so i uljnatu želučanu tekućinu. Kljun im je dug i na vrhu svinut s kukastim završetkom i oštrim rubovima kako bi u njemu lakše zadržali klizavu lovinu, najčešće ribu.

Vrste se veličinom prilično razlikuju. Najmanja vrsta, Puffinus assimilis duga je tek 25 cm, raspon krila mu je oko 60 cm, a srednja težina mu je 170 gr. Većina drugih vrsta neznatno su veće. Iznimka je samo veliki burnjak koji podsjeća na male albatrose. Može biti dug 1 metar s rasponom krila od 2 metra i može doseći težinu od 5 kg.

Boja perja je bijela, s dodatkom smeđih ili crnih područja, dok je samo par vrsta jednobojno tamno. Većina vrsta ima trbušni dio svijetlo, a godnji dio tijela tamno obojen. Sve vrste su neugledne i tako slične jedna drugoj da ih je u prirodi teško razlikovati. Nema vidljivog spolnog dimorfizma, osim nešto sitnije građe ženki, a kod mnogih vrsta mužjak i ženka se različito glasaju.

Sve vrste su izvrsni letači, no svaka vrsta ima drugačiji stil letenja. Noge su im slabe i smještene daleko unatrag na tijelu. Nisu pogodne za hodanje, tako da se sve vrste na kopnu naslanjaju na prsa i moraju si pomagati i krilima.

Osim u vrijeme parenja, ove ptice provode čitav život na otvorenim morima i mogu se prilagoditi i najlošijim vremenskim prilikama.

Isključivi su mesojedi. Hrane se uglavnom manjim ribama i morskim beskičmenjacima kao što su sipe, loveći ih plitko ispod morske površine. Samo neke vrste hrane se zooplanktonom, dok neke jedu i strvinu, kao što su uginuli kitovi ili druge morske životinje koje plutaju površinom. Populacije ovih vrsta snažno su narasle s porastom ribolova.

Zovoji se, kao i sve porodice i vrste ovog reda, uglavnom gnijezde u velikim kolonijama na visokim i vrlo strmim liticama u blizini obale. Polažu samo jedno jaje bijele boje, koje je neuobičajeno veliko u odnosu na veličinu ptice. Na jajima leže između 40 i 60 dana. Kod manjih vrsta mladunci polijeću 45 do 55 dana nakon valjenja, dok to vrijeme vezanosti mladunca uz gnijezdo kod većih vrsta može trajati 100 do 135 dana.

Zovoji su porodica u redu cjevonosica. Ovdje su one sestrinska grupa s burnicama (Pelecanoides), a obje zajedno su sestrinska grupa s albatrosima (Diomedeidae).

U novije vrijeme razne studije istražuju stvarnu srodnost vrsta unutar pojedinih potporodica i da li odgovaraju stvarnim taksama. Najvažnije takve studije proveli su Nunn i Stanley, kao i Bretagnolle i drugi, došavši do gotovo jednakih rezultata.

Ove studije su pokazale, da je samo potporodica Fulmarinae doista monofilna, dok to s ostalim nije slučaj. To znači, da ostale potporodice imaju, manje-više samo formalnu, ne i taksonomsku vrijednost. (Wikipedia, Ptice.info)
 
Pronađi:
Vrh